Isplata penzija za septembar 2025. počet će dva dana ranije od uobičajnog termina.
S obzirom da je redovni dan isplate petog u mjesecu ovaj put nedjelja, penzije će se početi isplaćivati u petak 3. oktobra.
Najniža penzija iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.
Penziju za septembar primit će oko 458.632 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 310 miliona KM.
U okviru izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, ništa se neće promijeniti za osiguranike sa srazmjernim penzijama, a čije su penzije niže i od najnižih penzija.
Srazmjerna penzija je kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji Bosne i Hercegovine da bi ostvario uslov za penziju, nego mu je za ispunjenje uslova za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosilaca osiguranja.
“Oni koji imaju srazmjerne penzije niže od najnižih će ostati na istom, ništa se za njih nije promijenilo, zbog čega smo nezadovoljni. Šta će ti ljudi sa 360 KM penzije? Pojašnjenje iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike jeste da treba uraditi socijalnu kartu kako bi znali koliko ima takvih osiguranika. Pa nećemo im mi praviti socijalnu kartu. Što ne pitaju Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje koliko ima takvih korisnika, oni bi trebalo da imaju podatke” – govori r Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, a koji je predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.
Dodaje kako nisu sve srazmjerne penzije iste.
“Znam čovjeka koji ima 1.800 dolara iz Amerike, a ovdje 600 KM. Pa nije to srazmjerna, obje su pune. Ali ima ljudi koji su radili u Željezari Zenica u Minelu 41 godinu i ima penziju 360 KM. Oni ostaju na istom! Takvih je u Zeničko-dobojskom kantonu nešto više od 3.000 penzionera”, kažeTrakić.
Ovi ljudi nisu dobili ni jednokratnu pomoć koju je Vlada FBiH dijelila u avgustu uz julske penzije.
Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini konstantno rastu, a najugroženija katogerija stanovništva svakako su penzioneri, čija primanja, vrlo često nisu dovoljna ni za osnovne potrebe.
Zbog toga, mnoge firme i kompanije imaju posebne popuste koji se odnose na penzionersku populaciju, a sa sniženjima, prednjače trgovci.
Recimo u Merkator trgovinama u Bosni i Hercegovini penzioneri, svaki četvrtak, mogu ostvariti popust od 10 posto na artikle koji nisu sniženi. Za ostvarivanje popusta dovoljno je dostaviti ček od penzije i lični dokument, a dodatna pogonost za penzionere iz ove kompanije je i mogućnost kupovine na rate.
Slično kao i u Merkatoru, penzioneri širom Bosne i Hercegovine, i u Konzumu imaju popust od deset posto s tim da u ovim trgovinama taj popust mogu ostvariti srijedom.
Dalje, najstarija populacija ima popust i u Tropic marketima u Republici Srpskoj ponedjeljkom, i to isključivo za privatnu nabavku.
“Dozvoljena je kupovina pojedinog artikla u količini potrebnoj da zadovolji sedmične potrebe prosječnog domaćinstva”, navode u kompaniji Tropic dodajući da su iz popusta isključeni svi akcijski artikli, cigarete i duhanski proizovdi, dopune telefonskih računa, novine i artikli označeni posebnom oznakom na policama.
Isti popust kao i u Tropic marketima u Republici Srpskoj imaju i penzioneri u Federaciji BiH u objektima “Crvene jabuke”.
U marketima “AS” penzioneri nemaju posebne popuste, ali u ovim marketima kreiraju se redovne mjesečne akcije na kojima se pojedini artikli mogu naći po znatno nižim cijenama.
U posljednje vrijeme penzioneri u Srpskoj koji primaju penziju putem “Pošte Srpske” na kućnu adresu primijetili su odbitke od nekoliko maraka na svojim dostavnim čekovima. Radi se o naplati usluge dostave u visini od jedan odsto iznosa penzije.
Oni koji su u penziju otišli nakon 2023. godine morali su prilikom prijema penzije potpisati saglasnost da snose trošak distribucije. Penzioneri koji su otišli u penziju prije 2023. ovu obavezu počinju plaćati od 1. januara 2026. godine.
Iz Fonda PIO Republike Srpske poručuju da se ne radi o novoj naknadi, već o izboru korisnika koji žele isplatu na kućnu adresu, uz saglasnost za pokrivanje troška dostave.
Međutim, kritičari ističu da je riječ o “udaru po džepu” najugroženijih, jer bi ovu uslugu Fond, prema ugovoru s “Poštama Srpske”, mogao plaćati iz budžeta. Poštanske usluge ne naplaćuju naknadu penzionerima, već Fond na ime izvršene usluge plaća 1 odsto od iznosa penzija.
(Izvor vijesti: Buka)
Penzioneri sa područja Tuzlanskog kantona koji primaju najnižu penziju dobit će jednokratnu pomoć od po stotinu konvertibilnih maraka.
Na današnjoj sjednici Vlada je odobrila prijenos 3.838.300 Federalnom zavodu PIO/MIO Mostar za isplatu jednokratne novčane pomoći u iznosu od po 100 KM za penzionere sa područja Tuzlanskog kantona sa najnižom penzijom.
Jednokratna pomoć Vlade TK osigurana je za 38.383 penzionera sa najnižom penzijom sa područja Tuzlanskog kantona, odnosno onih koji primaju lične ili porodične penzije i čija ukupna penzijska primanja ne prelaze iznos od 599,28 KM.
Pravo na jednokratnu pomoć pripada korisnicima penzije koji su zatečeni u isplati penzija za mjesec august 2025. godine, osim korisnika penzije kojim će pravo na isplatu penzije prestati do obrade penzije za septembar 2025. godine, zbog zakonom propisanih razloga.
Pravo na ovu naknadu nemaju korisnici penzije koji se nalaze u radnom odnosu.
(Izvor vijesti: Radiosarajevo)
U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uslovima imaće nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.
Sa 35 godina staža imaćete penziju 553 KM.
U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti. Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.
Dalje, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj penziji 423 KM.
Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a što je po izračunu 456 KM.
Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto od prosječne penzije, a što je 553 KM.
Za 40 godina penzijskog staža i više penzija ne može biti niža od 95 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je 618 KM.
“Sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštititi od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM”, navodi se u obrazloženju izmjena zakona čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Navodi se kako razliku od stvarnog izračunatog iznosa penzije do najnižeg iznosa penzije plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno.
U tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.
Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja penzije i plate to uplata na najniži iznos penzije postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika.
Mlađi osiguranici u ovakvom stanju rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa što nesporno vodi urušavanju penzijskog sistema. Takođe, destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM. Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od cca 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od cirka 680 KM, a razlika je svega cirka 100 KM – navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene člana 81. Zakona o PIO-u, a što su penzioneri podržali.
“Mi smo tražili izmjene članova 79, 80, 147. Sada su na penzionere natovarili razlog izmjena člana 81. Moraće oni malo preformulisati taj član. Moraju naći bolju definiciju, ali ne može ni ostati kako je bilo. Ne može onaj sa 40 godina staža i sa osam godina staža imati istu penziju, a takvih imamo 180.000 u FBiH. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne penzije, moraće se to promijeniti, ali ne na ovaj način”, govori Trakić.
Što se tiče izmjena člana 79. koji se tiče usklađivanja penzija, u izmjenama zakona stoji da će se penzije usklađivati dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to po stopi koja predstavlja zbir 60 posto stope rasta, odnosno, smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno, smanjenja bruto plate.
Iako su penzioneri protiv toga, iz zakona je izbrisan član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija.
Brisan je član 80. Zakona koji uređivao mogućnost vanrednog povećanja penzija. Analiza postojećeg zakonskog rješenja (postojanje vanrednog usklađivanja) pokazala je da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom periodu dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost penzijskog sistema.
Naime, takva mogućnost se najčešće koristila u periodima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim periodima), što je apsolutno neprimjereno, jer u situaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi.
Primjera radi, mogućnost vanrednog povećanja penzija dovodi do sljedećeg: s obzirom na to da je u 2025. godini očekivana stopa rasta bruto plate otprilike 17 posto, u projekciji stopa vanrednog usklađivanja je 10 posto. U slučaju primjene vanrednog usklađivanja penzija od npr. 10 posto, ukupna stopa rasta penzija u 2026. godini bila bi nekih 23 posto, što znači da bi stopa rasta penzija bila značajno veća od stope rasta plata. Takav sistem bi svakako bio neodrživ – stoji u obrazloženju izmjena zakona.
(Izvor vijesti: Faktor)
Penzioni sistemi u oba entiteta u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim rizikom dugoročne neodrživosti zbog sve nepovoljnijeg odnosa broja zaposlenih i penzionera. Nadležno federalno ministarstvo radi na mjerama za stabilizaciju sistema, dok ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, dominacija indirektnih poreza i slaba povezanost javnog sektora s realnom ekonomijom dodatno ugrožavaju održivost penzionih fondova.
Po podacima nadležnih institucija iz avgusta ove godine, u Federaciji BiH bilo je 460.260 penzionera i 541.921 zaposleni. To znači da na 100 penzionera dolazi oko 118 zaposlenih – odnos 1:1,18. Godinu ranije, odnos je bio povoljniji – 1:1,21, odnosno 121 zaposlena osoba na 100 penzionera.
Ovaj negativni trend rasta broja penzionera i smanjenja broja zaposlenih Feni su komentarisali i iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
” Trenutni odnos jasno pokazuje da je penzioni sistem pod ozbiljnim pritiskom jer počiva na principu međugeneracijske solidarnosti. U praksi to znači da sadašnje generacije radnika uplaćuju doprinose iz kojih se finansiraju sadašnje penzije. Ako se ovaj odnos nastavi smanjivati, sistem postaje sve teže održiv”, upozoravaju.
Navode da bi optimalan odnos za dugoročnu stabilnost sistema bio tri zaposlena na jednog penzionera, što je i standard prema kojem su usmjereni brojni evropski penzioni modeli.
“Dostići taj odnos nije jednostavno, ali to je cilj kojem dugoročno treba težiti jer samo tako možemo obezbijediti stabilnost i sigurnu isplatu penzija i u narednim decenijama”, naglašavaju.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priprema mjere s ciljem obezbjeđenja dugoročne održivosti penzionog fonda, te kako kažu, na ovom pitanju rade oprezno i u fazama zajedno s Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U tom kontekstu, resorno ministarstvo već je pripremilo izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje su upućene u dalju proceduru Vladi i Parlamentu FBiH. Ukoliko Zakon bude usvojen, od 2026. godine usklađivanje penzija će se umjesto jednom, vršiti dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula.
Do kraja ove godine penzije će se usklađivati po starom modelu kombinacije rasta indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ova kombinacija se primjenjuje u odnosu 50:50, što znači da se penzije ne usklađuju u potpunosti s realnim troškovima života i rastom plata, već su ograničene ekonomskim pokazateljima koji su često umanjivali stvarni rast penzija.
Međutim, prihvatanjem izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, novi model koristiće odnos 60:40 u korist povoljnijeg faktora između prosječne plate i inflacije.
Ova promjena ima za cilj da penzije brže i pravednije prate ekonomske promjene, posebno u kontekstu inflacije i rasta troškova života.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike napominju da rade na inicijativama za poboljšanje održivosti penzionog sistema u nekoliko pravaca.
“Prvi je jačanje postojećih stimulacija za kasniji odlazak u penziju, jer je već zakonom predviđeno da se penzija povećava za svaki mjesec rada nakon 65. godine. Drugi pravac je povećanje zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada, podršku prekvalifikacijama i zapošljavanju ranjivih grupa, jer veći broj zaposlenih znači i više uplaćenih doprinosa”, pojašnjavaju.
Treći pravac na kojem rade je efikasnija naplata doprinosa i borba protiv sive ekonomije, što je direktan izvor stabilizacije Fonda, a to bi trebalo da se počne rješavati kroz najavljene fiskalne reforme.
“Da bismo govorili o ozbiljnim zahvatima koji će donijeti rezultate, moramo se voditi sveobuhvatnom slikom našeg socio-ekonomskog ambijenta, a svakako velika očekivanja imamo u predstojećim fiskalnim reformama jer će njihov ishod značajno odrediti budućnost i u penzionom sistemu”, naglašavaju.
Iz resornog ministarstva takođe ističu da je povećanje zaposlenosti važan faktor za jačanje penzionog sistema, ali da nije jedina mjera koja može doprinijeti njegovoj održivosti.
Kao jednu od mogućih mjera navode i izmjene u sistemu doprinosa i poreza.
” Većina evropskih zemalja primjenjuje progresivan model oporezivanja, gdje oni s višim prihodima uplaćuju veći procenat, dok kod nas gotovo svi plaćaju isto. To je prostor o kojem treba ozbiljno razgovarati, naravno u okviru šire fiskalne reforme”, poručuju iz Ministarstva.
Takođe, dodaju da se u javnom diskursu često spominju i kombinovani modeli, odnosno javni i privatni stubovi penzionog osiguranja. Napominju da su ti kombinovani modeli već prepoznati aktuelnim Zakonom, ali da praksa nije pokazala veće interesovanje radnika za ovaj vid osiguranja.
“Oni su, naravno, primjenjivi, ali treba biti svjestan da prelazak na takav sistem zavisi od volje i odluka osiguranika, kao i da obavezivanje osiguranika na njih podrazumijeva visoke tranzicione troškove, koje bi naš budžet teško mogao podnijeti bez detaljne pripreme. Zato o svemu razmišljamo postepeno i uvijek s ciljem da se zaštite i sadašnji i budući penzioneri” , ističu iz ove institucije.
Kada su u pitanju prakse iz regiona ili drugih evropskih zemalja, kažu da univerzalnog rješenja nema, ali da postoje određene prakse koje bi se mogle prilagoditi prilikama u BiH.
“Većina evropskih zemalja radi na aktivaciji starijih radnika i omogućava fleksibilnije modele rada gdje se nakon sticanja prava na penziju može nastaviti raditi u manjem obimu, pa čak kombinovati plata i penzija. To je praksa koju mi već imamo u određenoj mjeri, ali je možemo dodatno ojačati i možda popularizovati među osiguranicima”, pojašnjavaju.
Navode da su Hrvatska i još neke zemlje uvele višepilarne sisteme sa javnim i privatnim stubom, ali napominju da tranzicija zahtijeva snažnu fiskalnu podršku i dugoročno planiranje.
“U nekim evropskim državama uvedena je i praksa vezivanja starosne granice za penzionisanje uz očekivani životni vijek, što je jedan od načina da se automatski balansira sistem. Sve te mjere su zanimljive i potencijalno primjenjive, ali uvijek uz prilagođavanje našem demografskom, fiskalnom i socijalnom okruženju”, naglašavaju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Slični izazovi i trendovi prisutni su i u Republici Srpskoj (RS) gdje se broj penzionera takođe povećava iz godine u godinu.
Po podacima Fonda PIO RS, u avgustu ove godine bilo je 292.114 penzionera, što je porast u odnosu na 286.565 iz avgusta 2024. Zvanični podaci o broju zaposlenih za avgust još nisu dostupni, ali prema statistici iz marta, broj zaposlenih iznosio je 289.328, dok je broj penzionera tada bio 283.280.
Ovi podaci pokazuju da se i u RS-u, kao i u Federaciji BiH, penzioni sistem suočava s izazovima demografskih i ekonomskih kretanja.
Kada je riječ o usklađivanju penzija, u ovom entitetu one se redovno usklađuju jednom godišnje, 1. januara, u skladu sa procentom rasta prosječne plate i cijena na malo. Takođe, kada se tokom godine steknu uslovi, Vlada RS-a može donijeti odluku o vanrednom povećanju penzija. Tako su, Odlukom ove Vlade o dodatnom usklađivanju, zagarantovane penzije od 1. avgusta vanredno povećane za tri posto. Ovo je 14. vanredno usklađivanje penzija od 2013. godine, odnosno ukupno 23, uključujući devet redovnih.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović u izjavi za Fenu komentarisao je izazove s kojima se suočavaju penzioni fondovi u oba bh. entiteta, a oni, po njegovom mišljenju, jednim dijelom proističu iz činjenice da prihodi ostvareni kroz uplate indirektnih poreza, poput PDV-a, ne doprinose direktno razvoju ekonomije, privrede i otvaranju novih radnih mjesta.
“To u konačnosti dovodi do odnosa jedan zaposlenik i jedan penzioner”, upozorava.
Situacija je, kaže, još nepovoljnija jer veliki broj zaposlenih prima minimalnu platu, što znači da se uplaćuju i minimalni doprinosi. Poslodavci se za to odlučuju prvenstveno zbog visokih stopa doprinosa, koje predstavljaju značajan teret za njihovo poslovanje.
Navodi primjer visokog fiskalnog opterećenja na plate u RS-u koje iznosi oko 74 posto, što, kaže, podstiče isplatu minimalnih plata i „rada na crno“.
Analitičar još upozorava i na činjenicu da se 85 posto finansiranja javne administracije u BiH, uključujući institucije na državnom, entitetskom i lokalnom nivou, obezbjeđuje iz indirektnih poreza, prije svega iz prihoda od PDV-a. Preostalih 15 posto dolazi iz direktnih poreza, kao što su porezi na dohodak, dobit i doprinosi iz privrede i plata.
“Ono što bi trebalo biti je da se budžeti pune pola iz indirektnih i pola iz direktnih poreza, dok to, nažalost, nije slučaj u BiH”, kaže Pavlović.
Podsjetio je da su se prije 2006. godine, kada je uveden PDV, budžeti punili uglavnom iz poreza na promet, koji se naplaćivao tek prilikom prodaje i naplate robe.
“Međutim, nakon uvođenja PDV-a, koji se naplaćuje unaprijed, bez obzira na to da li je roba prodata ili naplaćena, entitetske i državne vlade dobile su stabilan i predvidiv izvor prihoda, nezavisan od stvarnog stanja u privredi ili naplate direktnih poreza” , pojasnio je.
Upozorava da ovakav sistem omogućava javnoj administraciji da funkcioniše gotovo neovisno o realnom stanju u privredi i naplati direktnih poreza, što dugoročno može biti problematično za održivost ekonomije, a samim tim i penzionih sistema.
Ekonomski stručnjak ukazuje na dugoročnu neodrživost penzionog sistema i u kontekstu savremenih trendova u oporezivanju i finansiranju javnog sektora. Pavlović, kao i Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, podsjeća da savremeni model demokratije i slobodnog tržišta, kakav danas postoji, omogućava najbogatijima da izbjegnu plaćanje poreza u skladu sa svojim stvarnim prihodima, dok se teret poreske naplate prebacuje na siromašnije.
To je, kaže, dovelo do situacije u kojoj je upitno koliko dugo i kako će moći da se isplaćuju penzije u budućnosti.
“Ne bude li bilo više radnika na jednog penzionera, bojim se da se penzije onih koji danas rade neće moći isplaćivati, osim ako se entiteti ne budu zaduživali da bi isplatili penzije, a to je najgora moguća opcija u ekonomiji koja postoji” potcrtao je Pavlović.
Kao jedno od mogućih rješenja, predlaže da se plate zaposlenih u javnom sektoru vežu za prosječnu platu radnika u privredi, čime bi se, kako navodi, političari i javni sektor direktno povezali sa stvarnim stanjem u ekonomiji.
Takođe, smatra da bi doprinosi na plate trebalo da budu ograničeni na 50 posto, jer bi to, prema ekonometrijskim analizama, motivisalo poslodavce da prijavljuju pune plate i smanjilo sivu ekonomiju.
“Kada biste danas bilo kog poslodavca anonimno pitali da li bi isplaćivao punu platu preko računa kad bi opterećenja bila 50 posto, odgovor bi bio pozitivan – smatra Pavlović.
Na kraju zaključuje da trenutna politika visokih opterećenja na plate i težnja vlasti da prikupe što više prihoda kroz poreze i doprinose, negativno utiče na razvoj privrede i poslovnog ambijenta.
(Izvor vijesti: BHRT)
Uredba o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidskog osiguranje nije pravična.
Navedenom Uredbom propisano je da penzioneri koji primaju srazmjernu penziju kao i određene vrste naknada, budu izuzeti iz dodjele jednokratne novčane pomoći.
Stoga je Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine naložila Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku da prilikom donošenja mjera jednokratnih novčanih pomoći za penzionere, vodi računa o
stavovima izrečenim u preporuci i iznađe mehanizam kako bi pravo na novčanu pomoć bilo dostupno penzionerima u odnosu na realno utvrđena primanja.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ima rok od 30 dana da obavijesti ombudsmene BiH o postupcima za poduzimanje mjera na realizaciji preporuke.
Naime, pomoć Vlade Federacije BiH početkom augusta uz julsku penziju nisu dobili penzioneri koji primaju srazmjerne penzije, a koje su ionako znatno niže od minimalnih.
Razlog je u Uredbi o isplati pomoći, kojom ova kategorija nije bila obuhvaćena. To znači da oni koji imaju penziju ostvarenu na osnovu radnog staža provedenog i u drugim državama – iako najčešće s vrlo niskim primanjima – nisu imali pravo na jednokratni dodatak.
Zbog ovakve odluke u Parlamentu Federacije BiH pokrenuta je inicijativa da se Uredba izmijeni i da pravo na pomoć dobiju i penzioneri sa srazmjernim penzijama.
I dok su drugi penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine dobili jednokratne pomoći do 250 KM u zavisnosti od visine penzije, 100.000 penzionera koji primaju srazmjerne penzije nisu dobili pomoć.
Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine utvrdili su da se ovakvim načinom krši pravo na pravičnost i jednakost pristupa pomoći za sve penzionere u FBiH.
Stoga će u narednom periodu biti poznato hoće li Vlada FBiH i za 100.000 penzionera sa srazmjernim penzijama biti dužna osigurati i isplatiti jednokratne pomoći.
Dok će penzioneri u Federaciji BiH, sasvim je izgledno, dobiti novi model usklađivanja, prema kojem će njihova primanja biti uvećavana u skladu s povoljnijim rastom prosječne plaće i indeksa rasta potrošačkih cijena i dok se njihova stečena prava ne mogu i neće umanjivati, dotle se u javnosti vrlo malo govori o tome šta Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO donosi za one koji će se penzionisati nakon primjene ovog zakonskog rješenja.
Poznato je, naime, da svaka minimalna penzija nije zarađena 40-godišnjim radnim vijekom te da najveći broj korisnika tih primanja ima prosječni staž do 20 godina. Federalni ministar rada i socijalne zaštite, Adnan Delić, najavio je uvođenje više nivoa najniže penzije, zavisno od radnog staža.
Tako je, prema Prijedlogu novog zakonskog rješenja, koji smo imali na uvid, u cijelosti izmijenjen član 81. Zakona o PIO kojim se uređuju najniža, zajamčena i najviša penzija. U obrazloženju je istaknuto da osiguranici idu svjesno na minimalan period od 15 godina staža i minimalne uplate, računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.
Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od oko 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od oko 680 KM, a razlika je svega oko 100 KM – navedeno je u obrazloženju.
Naglašeno je da se budućim penzionerima šalje jasna poruka da ne mogu kalkulisati i manipulisati sistemom već trebaju ostvarivati puni radni vijek.
Tako bi ubuduće, odnosno od 1. januara 2026. godine, ako Federalni parlament usvoji Prijedlog, najniža starosna penzija zavisila od dužine penzijskog staža i određivala bi se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava:
• za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina ne može biti niža od 60 posto,
• za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 posto,
• za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 posto,
• za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 posto,
• za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 posto,
• za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 posto.
Primjera radi, osiguranici s 15 godina staža i s minimalnom uplatom u 2026. godini imali bi primanja manja od 300 KM!
S obzirom na to da se navedene izmjene i dopune odnose na nove korisnike najniže penzije, teško je pretpostaviti broj novih korisnika najniže penzije u zavisnosti od godina ostvarenog penzijskog staža te je otežano uraditi kvalitetne finansijske projekcije.
U prvim godinama primjene izmjena Zakona o PIO to će biti veoma mali iznosi smanjenih troškova za isplatu penzija, dok će s protokom godina, npr. za 10 godina, te uštede biti značajnije.
Očekuje se da će zbog veće motivacije za ostvarivanje većeg staža sve više sadašnjih osiguranika nastojati da što duže radi – stoji u obrazloženju Prijedloga.
(Izvor vijesti: Dnevni Avaz)
Prema posljednjim anketnim podacima Agencije za statistiku BiH, 65,8 posto građana u BiH nema dovoljno vlastitih sredstava da podnese iznenadni trošak u iznosu od 400 KM, a 54 posto njih ne može priuštiti godišnji odmor u trajanju od jedne sedmice za cijelu porodicu.
Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini posljednji put je urađena za 2021/2022. godinu. Ustanovljeno je da stopa siromašnih domaćinstava iznosi 13,3 posto, dok stopa siromašnih pojedinaca iznosi 13,5 posto.
Jaz siromaštva utvrđen je u iznosu od 19,6 posto.
S obzirom da ovi podaci datiraju iz perioda od prije tri do četiri godine, upitno je koliko su navedeni procenti aktuelni i danas. Jedno je, pak, sigurno, a to je da vlasti BiH na svim nivoima do danas nisu uspjeli uspostaviti socijalnu kartu, zvaničan sistem koji obuhvata sve socio-ekonomske podatke stanovništva.
Ovaj sistem, što je još važnije, služi za adekvatno planiranje akcija države, koje nisu samo vezane za socijalnu pomoć ugroženima već za socijalnu politiku u cjelini.
Zahvaljujući Evropskoj uniji, u oba entiteta, koji su uglavnom nadležni za oblast socijalne politike, stvari po pitanju socijalne karte pokrenute su s mrtve tačke. U Narodnoj skupštini Republike Srpske 18. jula ove godine usvojen Zakon o socijalnoj karti.
Projekat EU4CS doprinio je da se unutar radne grupe sačini nacrt zakona o metodologiji izrade socijalnih karata u FBiH, te je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike upućen na daljnje postupanje.
“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ovaj zakon poslat će na mišljenje ministarstvima pravde, finansija i Uredu za zakonodavstvo. Po zakonu oni će u roku od 15 dana dostaviti mišljenje. Ako su mišljenja pozitivna, prijedlog nacrta se ‘spušta’ na Vladu FBiH, te se kreće u zvaničnu proceduru usvajanja”, naveli su iz ovog ministarstva.
Nakon što je u RS-u u zakonodavnoj instituciji usvojen zakon, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite naglasili su da će socijalna karta doprinijeti efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite i pravednijoj raspodjeli javnih sredstava.
“Zakonom o socijalnoj karti određuje se uspostavljanje baze podataka o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, korisnika određenog prava i s njim povezanih lica, način objedinjavanja, sadržina, korištenje i čuvanje podataka, formiranje i prosljeđivanje notifikacija s drugim informacionim sistemima. Izrada ovog zakona jedna je od aktivnosti projekta izrade socijalne karte RS koji se realizira u tri faze. Jedinstvena baza će sadržavati podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i s njim povezanih lica, podatke o vrsti prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo (riječ je o pravima i uslugama iz oblasti socijalne, dječije, boračko-invalidske zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture i oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice), kao i podatke o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte”, rekli su nam iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Za sada, ni RS ni FBiH nemaju registar podataka o tome koliko je stanovnika u stanju potrebe, koje vrste potrebe te koliko je onih koji to nisu, dakle nema podataka od krucijalne važnosti za planiranje odgovarajućih poteza.
Kada je riječ o Federaciji BiH, Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine FBiH, stava je da nije optimistična da se u skorije vrijeme može očekivati konačna izrada sistema socijalne karte.
“Gubimo mnogo, svjedoci smo da se ti podaci koje daju zvanične institucije drugačije tumače, zavisno kojoj politici šta treba. Socijalna karta bi bila jedan podatak s kojim se ne bi moglo, ali ni smjelo špekulirati u javnosti. Statistika uzima podatke onako kumulativno, dakle vrlo često na te podatke utiču i oni koji baš ne žive teško, kako inače živi većina građana u zemlji”, rekla je Beširović.
Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić poručio je da ova kategorija idalje insistira na uvođenju socijalne karte u BiH.
“Ona oslikava pravo materijalno stanje jednog domaćinstva. Međutim, ne znam koliko ima volje i snage da se to do kraja radi. Bilo je pokušaja, ali zasad nema rezultata. I dalje insistiramo na tome. Građani gube puno jer na neki način vid pomoći doživljavaju oni koji ne trebaju, a onima kojima treba ne mogu jer njih niko i ne vidi”, tvrdi Mehić.
(Izvor vijesti: Fokus)
