Subvencija u iznosu od 100 maraka za utrošenu električnu energiju isplaćena je 18. novembra za 547 članova Udruženja penzionera koji primaju najnižu penziju, a riječ je o podršci grada Derventa i drugih penzionera.
Kako su naveli iz ovog udruženja, za ove namjene isplaćeno je ukupno 54.470 KM.
– Ova pomoć izvršena je zahvaljujući donaciji lokalne samouprave i naših članarina. Takođe, do sada smo isplatili subvenciju za lijekove u iznosu oko 21.000 KM – kazali su iz Udruženja penzionera.
Prijevremena starosna penzija u Federaciji BiH prilika je za sve one koji usljed raznih okolnosti na svojim radnim mjestima žele napustiti tržište rada. Na to se odlučuju nerijetko radnici koji su izgubili posao, pa su se godinama poslije kao nezaposleni vodili na evidencijama čekajući uvjete za starosnu penziju.
Međutim, i za odlazak u prijevremenu penziju treba ispuniti određene uvjete koji su jasno propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju F BiH.
Dok su se u ovoj godini mogli prijevremeno penzionisati muškarci koji imaju 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u narednoj, 2025. to će moći učiniti oni sa 64 godine života i 39 godina radnog staža. U 2026. godini će se dodavati po šest mjeseci i na godine i na staž.
Za žene važe drugačiji propisi. U ovoj godini to pravo imaju žene koje su navršile 58 i po godina i 33 i po godine staža. U 2025. godini žene koje se namjeravaju prjevremeno penzionisati trebaju imati 59 godina života i 34 godine staža osiguranja i tako redom, za svaku narednu godinu, pridodavanjem po šest mjeseci na životnu dob i staž.
(Izvor: avaz.ba)
Prosječna, najniža, ali i zagarantovana penzija u Federaciji BiH je drastično veća nego u Republici Srpskoj.
Tako je prosječna penzija u FBiH u oktobru ove godine iznosila 724,22 KM, a u RS je bila za 139 KM manja i iznosila je 594,31 KM.
Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, zagarantovana penzija za puni radni staž u FBiH iznosi 684,48 KM, a u Srpskoj 601,35 KM.
Razlika se vidi i u najnižoj penziji.
U Federaciji BiH je najniža penzija 573,53 KM i ne može biti manja, bez obzira na godine radnog staža.
U Republici Srpskoj je situacija drugačija, jer visina penzije zavisi od godina radnog staža budućeg penzionera.
Tako, na primjer, u FBiH i za 15 godina radnog staža prima se minimalna penzija, dok se u Srpskoj za ovoliko godina staža dobija penzija koja je skoro duplo manja i iznosi 300,61 KM.
Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije, utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera, jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.
Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali, kako kaže, “šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju”.
“Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.
Podsjećamo, poslovna zajednica je već najavila da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od 1. januara naredne godine, doći i do skoka cijena njihovih proizvoda, što će dodatno sniziti životni standard najstarijih građana u Srpskoj.
(Izvor: nezavisne.com)
Penzije u Federaciji BiH naredne godine biće simbolično uvećane za oko 4,6 odsto, odnosno jedan odsto manje u poređenju s prethodnom godinom.
Formula za korekciju penzija ostaje ista (nominalni rast BDP plus indeks potrošačkih cijena, podijeljeno s dva) što kao konačni rezultat penzionerima donosi mizeran rast penzija od oko 4,6 posto.
Za tako skroman rast penzija, “krivac” je sumnjiva procjena rasta potrošačkih cijena (inflacija) od svega 1,8 posto ali i skroman rast nominalnog BDP-a od oko 7 posto. Polovina tog zbira iznosi 4,6 posto.
Biće to najmanje povećanje penzija u posljednjih deset godina.
Na primjer, 2021. godine, u jeku pandemije koronavirusa, Vlada Federacije BiH je svim penzionerima dodijelila jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 150 KM (za sve penzionere) odnosno 170 KM (za penzionere sa iznosom do zajamčene penzije).
U 2022. godini penzije su povećane dva puta u ukupnom iznosu od 10,8 posto (redovno povećanje 7,3 te vanredno 3,5 posto).
Uz to su penzioneri s najnižom penzijom dobili vanredno povećanje u iznosu od 5 posto.
Početkom 2023. godine, penzije su najprije povećane 16,25 posto, a nekoliko mjeseci kasnije još 5,3 posto, tako da su te godine penzije povećane u rekordnom iznosu od 21,5 posto.
U prvoj godini mandata federalnog premijera Nermina Nikišić, početkom 2023. godine penzije su povećane 5,6 posto dok će u drugoj godini mandata po svoj prilici biti povećane u još skromnijem iznosu od svega 4,6 posto, piše Slobodna Bosna.
(Izvor: hayat.ba)
U Republici Srpskoj doći će do redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i one će od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim parametrima, biti uvećane između 5,5 i 5,7 odsto, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.
“Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 i 5,7 odsto imajući u vidu činjenicu da su prosječne plate rasle 9,6 odsto, a stopa inflacije 1,8 odsto. Po pola procenata od toga zbir daje 5,7 odsto”, rekao je Milić.
Istakao je da je potrebno vidjeti kakvi će biti podaci u posljednjem kvartalu.
“Ono što je svakako dobro jeste da imamo opadajući trend stope inflacije od početka godine, jer kao što je poznato rast inflacije uvijek slabi kupovnu moć stanovništva, a samim tim i kupovnu moć najstarije populacije”, rekao je Milić.
Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.
“Redovno godišnje usklađivanje penzija u ovoj godini je iznosilo 9,25 odsto. Ono je isplaćeno početkom februara, prilikom isplate januarske penzije i tako će biti i naredne godine”, rekao je Milić za RTRS.
Iplata jednokratne pomoći penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine koja iznosi po 50 i 100 KM, počela je juče, saopšteno je u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Po 100 KM će dobiti penzioneri sa minimalnim (573 KM) i do zagarantovane penzije (684 KM) kao i oni koji imaju zagarantovanu penziju, a po 50 KM penzioneri sa penzijama do 1.000 KM.
Odluku o isplati jednokratne pomoći donijela je Vlada Federacije BiH. Iznos pomoći je mnogo manji od onog koji su u svojim zahtjevima tražili penzioneri.
Traženo je da svi penzioneri sa penzijama do 1.000 KM dobiju po 200 KM a oni čije su penzije iznad 1.000 KM da dobiju po 100 KM.
U Federaciji BiH invalidske penzije koristi 56.380 građana, što predstavlja značajan dio od ukupno 452.201 korisnika Federalnog zavoda za MIO.
Prema Zakonu o MIO, pravo na invalidsku penziju ostvaruju osiguranici s utvrđenom 1. kategorijom invalidnosti.
Uzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža. Uzrokovane ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uslovom da osiguranik ima penzijski staž koji pokriva barem jednu trećinu razdoblja od navršenih 20 godina života do nastanka invalidnosti.
Za osiguranike koji su završili redovno školovanje i stekli višu stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, a za visoku stručnu spremu od 25 godina života.
Primjer da osiguranik sa 56 godina života i srednjom stručnom spremom mora imati najmanje 12 godina penzijskog staža kako bi ostvario pravo na invalidsku penziju.
Invalidska penzija izračunava se na isti način kao starosna. Za osiguranike kod kojih je invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, penzija se određuje za 40 godina staža osiguranja.
Suočeni s izazovima starosne dobi, penzioneri Hrvatske i Bosne i Hercegovine sve češće pronalaze finansijsku podršku preko granica, stvarajući fascinantnu sliku međusobne zavisnosti dva penziona sistema.
U središtu ove priče su brojke koje otkrivaju nevjerovatne tokove novca i korisnika penzija između ovih zemalja, uz dodatak značajnih uplata prema drugim destinacijama poput Njemačke, Austrije i Srbije.
Hrvatska trenutno isplaćuje penzije u više od 50 zemalja svijeta za čak 175.000 korisnika, što ukazuje na značajan broj građana ili bivših radnika koji su svoj radni vijek proveli izvan Hrvatske. Prosječna penzija u iznosu od 158 eura često završava upravo u Bosni i Hercegovini, koja prednjači kao glavna destinacija za isplatu stranih penzija.
Prema podacima Zavoda za penziono osiguranje, više od trećine svih penzija isplaćenih iz Hrvatske u inostranstvo, njih 65.431, odlazi u BiH. Ovaj broj daleko nadmašuje druge zemlje, uključujući Srbiju, Njemačku i Sloveniju, što naglašava historijsku i socijalnu povezanost između Hrvatske i BiH.
Međutim, slika nije jednostrana. BiH takođe isplaćuje značajan broj penzija svojim građanima koji žive u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, od ukupno 65.689 korisnika bosanskohercegovačkih penzija u inostranstvu, čak 25.261 penzioner živi upravo u Hrvatskoj. Ovi korisnici mjesečno primaju ukupno više od 8,3 miliona konvertibilnih maraka (oko 4,2 miliona evra), čineći Hrvatsku glavnom destinacijom za isplatu penzija iz BiH.
Među korisnicima dominiraju primaoci starosnih penzija, njih 16.308, dok su porodične penzije, koje prima 5.782 osoba, na drugom mjestu. Invalidske penzije, njih 3.171, predstavljaju najmanji, ali značajan segment.
Na drugom mjestu po broju korisnika bh. penzija u inostranstvu nalazi se Srbija, gdje 20.868 osoba prima penzije iz BiH, što čini ukupno 4,7 miliona KM mjesečno. Kao i u Hrvatskoj, najveći dio ovih korisnika čine starosni penzioneri (15.791), dok su porodične i invalidske penzije manje zastupljene.
Srbija se također ističe kao druga po redu zemlja u koju Hrvatska šalje penzije, što dodatno ilustruje ekonomsku povezanost i zavisnost među ovim zemljama.
Njemačka zauzima treće mjesto po broju korisnika penzija iz BiH, sa 5.072 osobe koje primaju ovu vrstu primanja. S obzirom na veliki broj građana BiH koji su tokom godina migrirali u ovu zemlju radi boljih radnih uslova, ne čudi što su penzioni tokovi prema Njemačkoj značajni.
Austrija zauzima četvrto mjesto, dok su Crna Gora i Slovenija na petom i šestom mjestu po broju korisnika bosanskohercegovačkih penzija. Ove zemlje zajedno čine složenu mrežu finansijskih tokova koji svjedoče o dugogodišnjim migracijama radne snage iz bivše Jugoslavije.
Ukupno, prošlog mjeseca je iz BiH u inostranstvo isplaćeno više od 18 miliona KM penzija. Ove brojke ne samo da oslikavaju ekonomske tokove, već i svjedoče o historijskim, društvenim i ekonomskim vezama između država regije.
Ostaje pitanje koliko je ovakav sistem dugoročno održiv, s obzirom na izazove sa kojima se suočavaju penzioni fondovi i u BiH i u Hrvatskoj. Međutim, jedno je jasno: penzioni mostovi između ovih zemalja predstavljaju neraskidivu vezu prošlosti i sadašnjosti, u kojoj novac svakog mjeseca prelazi granice, povezujući ljude i ekonomije na načine koji nadilaze političke razlike i historijske tenzije.
(Izvor: etto.ba)
Ukoliko Vlada Republike Srpske odluči da poveća minimalnu platu, to će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a na najvećem udaru naći će se penzioneri jer je činjenica da rast plata i cijena ne prati rast penzija.
Inače, Vlada Republike Srpske, ukoliko ne dođe do dogovora poslovne zajednice i sindikata oko iznosa minimalne plate, odluku treba da donese do kraja godine.
Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.
Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju.
“Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.
Tako su trgovci već najavili da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate, cijene morati korigovati i povećati kako bi izdržali dodatne namete i rast plate.
Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.
Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on, prema svim parametrima, ne bi trebao povećavati.
Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu još nije poznato.
(Izvor: Nezavisne)
Penzije će u Republici Srpskoj od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim pokazateljima, biti povećane za najmanje pet odsto, a tačan procenat rasta očekuje se poslije 20. januara, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.
Milić je naveo da bi prvo uvećanje penzioneri trebalo da dobiju početkom februara, kada je i predviđena isplata januarskih primanja.
On je dodao da će iznos penzije za iduću godinu odrediti podaci o prosječnoj neto plati i potrošačkim cijenama u Srpskoj u ovoj godini.
– Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 odsto. Vidjećemo kakvi će pokazatelji biti za posljednji kvartal ove godine, ali tu svakako neće doći do nekih većih promjena – rekao je Milić za Glas Srpske.
Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.
