Kategorija: Novac

Da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.

Veći regres političara od najniže penzije

“Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija” kaže jedna penzionerka iz Sarajeva koja penziju prima blizu 30 godina.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.

“Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti… I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi”, kaže Trakić.

Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, pitali da li je pošteno da korisnici najmanjih penzija uvijek dobiju najmanje povećanje.

Nezahvalno je reći šta jeste, a šta nije pošteno

“Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne. S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno “, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.

(Izvor vijesti: Faktor)

Penzija kao jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu ljudi postaje sve neizvjesnija. Razlog za to jeste što je penzioni sistem sve neodrživiji. Ipak, sve su dostupnije opcije kojima se život u starosti može učiniti izvjesnijim.

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini i većem dijelu ostatka Evrope počiva na modelu iz 19. vijeka, “čeličnog kancelara” Otto von Bismarcka.

Podrazumijeva međugeneracijsku solidarnost, tj. da se doprinosima radnika osiguravaju penzije trenutnih penzionera.

Shodno tome, ovo je o human sistemu koji je funkcionalan dok je radnika više od penzionera.

Nije funkcionalan kada je penzionera više od radnika.

U Bosni i Hercegovini je na jednog penzionera tek nešto više od jednog radnika.

Najprihvatljivije je kada su tri radnika na jednog penzionera.

Prema pojedinim procjenama, da bi bh. penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao potrebno je imati još 200.000 zaposlenih.

To što je nezadovoljavajući omjer zaposlenih i penzionera za posljedicu ima to da se dio penzija isplaćuje iz budžeta te to što su penzije male.

Šta utiče na omjer

Ovaj omjer je sve više uslovljen time što bh. privredni subjekti sve teže dolaze do radnika. Naime, radne snage je sve manje zbog toga što se veliki broj građana zaposlio i još uvijek zapošljava u inostranstvu te zbog starenja stanovništva.

Prethodno opisani problem duži period postoji u mnogim evropskim zemljama, a ublažavaju ga na nekoliko načina.

Među tim načinima prvenstveno su uvoz radnika iz različitih dijelova svijeta, kao i povećanje starosne granice za penzionisanje.

Vlasti zemalja koje su se odlučile na povećanje starosne granice za penzionisanje kao jedan od razloga za to ističu i produženje životnog vijeka stanovništva. Ovo produženje znači i duže vrijeme provedeno u penziji.

Starosna granica za penzionisanje

Muškarci u većini zemalja Starog kontinenta mogu starosnu penziju dobiti s navršenih 65 godina dok žene mogu dobiti nešto ranije. Ne manjka zemalja u kojima su uslovi penzionisanja jednaki za oba pola, kao što je to slučaj u Sloveniji.

Muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati s navršenih 65 godina, žene u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se penzionisati s navršenih 59 godina, a u Republici Srpskoj s 59 godina.

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić (NiP) je u martu u intervjuu izjavio da u FBiH nije planirano povećanje starosne granice za penzionisanje.

S druge strane, Danska je prva evropska država koja je tu granicu povećala sa 67 na 70 godina i primjenjivat će se na sve one koji su rođeni poslije 31. decembra 1970.

Francuska ima najmanju starosnu granicu za penzionisanje (62 godine), ali će ona od 2030. biti 64 godine.

U priloženim ilustracijama su podaci o starosnoj granici za penzionisanje u Bosni i Hercegovini, ostatku regije i evropskim državama s trenutno najvećom i najmanjom starosnom granicom za penzionisanje.

Rad i nakon penzionisanja

Mnogima penzije nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Zbog toga je sve više onih koji rade i poslije penzionisanja.

Primjera radi, u Njemačkoj, u kojoj prosječna penzija iznosi 1.400 eura, na kraju 2022. je bilo više od milion penzionera koji su radili. No, ipak, prema izvještaju Instituta za tržište rada i istraživanje profesija (IAB) iz 2022., većina njemačkih penzionera koji i dalje rade nisu naveli nikakve finansijske razloge za rad nakon penzionisanja.

Umjesto toga, kao razloge za to su naveli “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.

Ekonomisti savjetuju građanima investiranje u nešto čime će osigurati izvjesniju budućnost poslije penzionisanja.

(Izvor vijesti: Klix)

Mustafa Tarkić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH rekao je da se ovom Udruženju penzioneri obraćaju sa strahom za buduću isplatu penzija, posebno nakon što je Vlada Federacije BIH snizila doprinose na plate sa 41,5 posto na 36 posto.

“Penzioneri se boje zbog smanjenja doprinosa pitajući da li će doći u pitanje isplata penzija. Ne trebaju strahovati. Zakon garantuje isplatu penzija na vrijeme, do 5. u mjesecu i na dostignutom nivou”, kazao je Trakić.

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kaže ipak da će smanjenje doprinosa uticati na fondove za penzijsko i zdravstveno osiguranje u smislu pada prihoda.

“Ali, s druge strane, mi imamo rast prihoda po osnovu činjenice da je došlo do povećanja minimalne plaće na 1.000 KM. To je “upumpalo” izuzetne budžetske javne prihode u budžet, tako da će se to kompenzovati. Država je uzela šakom, a vratila na kašičicu i tako ću posmatrati jedan fiskalni zalet.

Moram napraviti bitnu napomenu da je postojeći penzijsko-invalidski sistem integrisan u okvire budžeta Federacije BiH tako da ta poveznica stoji. Ne bi bilo loše da ubuduće fiskalni zaleti idu možda na naknadu na nezaposlenost i dio za zdravstvo, a da se zdravstvo kompenzira kroz indirektne poreze”, rekao je Čavalić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Nermin Nikšić, premijer Federacije BIH rekao je da se traže sistemska rješenja za povećanje penzija i unapređenje statusa te kategorije društva, a koja kako kaće živi na marginama i jedva spaja kraj sa krajem.

Rekao je da u Tuzli penzioneri nerijetko održavaju i proteste s ciljem skretanja pažnje na težak položaj u kojem se nalaze tražeći od vlasti mjere koje će donijeti promjene.

“Uz jednokratne mjere koje planiramo provesti, kreiramo i sistemska rješenja koja prvo podrazumijevaju povećanje prihoda koja će osjetno povećanje penzija učiniti realnim. Povećanje prihoda nećemo ostvariti nikakvim dodatnim oporezivanjem, nego uvođenjem u zakonske tokove sivih tokova novca koji su predugo tolerisani, sve na štetu države i naših građana”, rekao je Nikšić.

On je naglasio da upravo takve reforme stvaraju osnov za sigurnije i stabilnije isplate u budućnosti, a u saradnji sa udruženjima penzionera nastojaće doći do potrebnih zakonskih izmjena kako bi postigli potreban balans realnog rasta penzija koji bi pratio rast plata i troškova života.

“Reformama pristupamo pažljivo, etapno i bez improvizacije. Nećemo donositi mjere koje ugrožavaju stabilnost sistema, ali ćemo i dalje biti Vlada koja ima hrabrosti donositi odluke koje mijenjaju stvari nabolje. Cilj nam je da i radnici, i poslodavci, i penzioneri osjete korist od promjena koje provodimo, jer samo tada možemo reći da su sve strane zadovoljne”, ističe federalni premijer.