Kategorija: Novac

Socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a prema riječima naših sagovornika, na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva.

Zoran Uletilović, predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera, kazao je da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

“Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive”, kazao je Uletilović i dodao da su uz to i izuzetno visoke cijene lijekova, koji su među najskupljim u regionu.

“Svaki penzioner ne može bez lijekova i uglavnom većina ih koristi lijekove koji se plaćaju i čija je cijena izuzetno visoka”, kazao je Uletilović.

Dodaje da svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima.

Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

U Srpskoj nepovoljan odnos radnika i penzionera

Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika. U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da rast plata ne prati rast penzija.

“Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanje zaposlenih”, kazao je Stanić.

“Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na same cijene ostalih proizvoda, što će dovesti do još lošijeg položaja samih penzionera, koji su pritom najoštećenija grupa stanovništva”, kazao je Stanić.

Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, a ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

Veliki broj penzionera živi u teškim uslovima

“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da veliki dio penzionera živi u veoma teškim uslovima, ali ako dodatno porastu cijene, gurnuti su na ivicu siromaštva.

Ističe da daleko od toga da povećanja plata ne bi dobro došlo svim radnicima, ali postavlja pitanje da li je to stvarni odraz stanja koji Republika Srpska može izdržati.

“Može li to ovako slabo razvijena privreda iznijeti na svojim plećima ili to povećanje treba nekom ko radi u javnim institucijama, a danak tome će opet plaćati potrošači, da li kroz komunalne usluge ili više cijene u marketima”, kazala je Marićeva.

Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 390, a prosječna 652 KM i čini 42,2 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku školu.

Minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM

Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.

Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske nastaviće pregovore o povećanju iznosa najniže plate u Republici Srpskoj za iduću godinu nakon što dobiju određene finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija, kazao je u ponedjeljak, 20. oktobra Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.

“Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata”, rekao je Egić.

Dodao je da se trenutno ne može govoriti o konkretnim iznosima povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Dobit privrede stagnira, ugroženi najveći

Iako još nije poznato na osnovu kojih pokazatelja vlast želi da diže minimalnu platu, činjenice govore da privredi u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme ne ide najbolje. Industrijska proizvodnja u padu je i ove godine, a izvoz još nije na nivou na kojem je bio. Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.

Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.
Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH rekao je da je Vlada FBiH povećala penzije, isplatila jednokratnu pomoć te da planira i dodatna izdvajanja.

“U narednoj godini planiramo dodatnih 500 miliona KM za penzije. To je usaglašeno s udruženjima penzionera. Jasno mi je da su u teškom položaju, ali mislim da ne mogu imati primjedbi na dosadašnji odnos vlade”, kazao je Nikšić.

Dodao je da ne želi politički eksploatirati socijalne mjere, već da građani sami procijene rezultate rada vlade.

“Imamo i one koji kažu da će poništiti sve reforme čim dođu na vlast. Ali građani će odlučiti” rekao je Nikšić.

U Bosni i Hercegovini više od 60 posto penzionera danas živi na ivici siromaštva, upozoravaju iz Saveza penzionera Federacije BiH.

Član Upravnog odbora Saveza, Mustafa Trakić, ističe da je upravo težak položaj starijih građana glavni razlog zbog kojeg se traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Penzije su danas premale za dostojanstven život. Ljudi koji su radili po 30 ili 40 godina jedva sastavljaju kraj s krajem. Zato tražimo novi model usklađivanja penzija i pravedniji sistem raspodjele”, kazao je Trakić.

Ključne novine novog zakona:

• Novi sistem usklađivanja penzija koji bi pratio rast prosječnih plata i troškove života;

• Višestepenu najnižu penziju, kako bi razlike između radnog staža bile pravednije;

• Postepeno povećanje penzija za ukupno 17 posto;

• Uvođenje “13. penzije” za najugroženije kategorije penzionera.

Ako Parlament FBiH usvoji izmjene, zakon bi mogao stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Međutim, penzioneri upozoravaju da toliko ne mogu čekati. Cijene hrane, lijekova i režijskih troškova rastu iz mjeseca u mjesec, a mnogi su, kako kažu, prisiljeni da traže pomoć porodice, humanitarnih organizacija i lokalnih zajednica.

“Ne tražimo luksuz, već osnovno dostojanstvo – da možemo platiti lijekove, režije i imati pristojan obrok”, poručuju iz kantonalnih udruženja penzionera.

Iz Saveza penzionera navode da će, ukoliko do kraja godine ne dođe do konkretnih koraka vlasti, organizovati mirne proteste i zatražiti hitno povećanje najnižih penzija.

U prostorijama Udruženja penzionera Gračanica održana je tradicionalna podjela jednokratnih novčanih pomoći najugroženijim penzionerima s područja grada.

Gradonačelnik Sadmir Džebo lično je uručio pomoć penzionerima, ističući da društvena briga o starijim sugrađanima mora biti trajna obaveza, a ne samo simboličan čin.

“Naši penzioneri su generacije koje su svojim radom gradile našu zajednicu. Zaslužuju poštovanje, sigurnost i dostojanstven život. U budžetu za narednu godinu planirat ćemo veća sredstva za ove namjene kako bismo obuhvatili što veći broj socijalno ugroženih penzionera, uključujući i one koji nisu članovi Udruženja”, poručio je gradonačelnik Džebo.

Pomoći su dodijeljene povjerenicima u mjesnim zajednicama, koji će ih dalje distribuirati najugroženijim penzionerima na terenu, u skladu s utvrđenim spiskovima i kriterijima.

Predsjednik Udruženja penzionera, Faruk Delić, zahvalio se gradonačelniku i Gradskoj upravi na kontinuiranoj podršci:

„Ova pomoć znači mnogo našim članovima, posebno u vremenu kada su troškovi života sve veći. Zahvaljujemo gradonačelniku na razumijevanju i iskrenom odnosu prema najstarijim građanima.“

18

Oktobar, mjesec u kojem se širom svijeta obilježava Međunarodni dan starijih osoba, u Gračanici tradicionalno protiče u znaku solidarnosti i pažnje prema penzionerima – onima koji su svojim radom i doprinosom postavili temelje zajednice u kojoj danas živimo.

U Federaciji BiH ima više od 1.800 boračkih udruženja i raznih saveza, a ne mogu se na prste jedne ruke izbrojati oni koji su podigli glas nakon što su borci u javnosti progovorili o diskriminaciji na koju nailaze pri penzionisanju. Mnogi borci su naveli problem (ne)bodovanja ratnog staža prilikom odlaska u penziju. Zapravo, oni od ratnog staža nemaju ništa osim kazne.

Naime, 2021. godine u Parlamentu Federacije BiH usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada su umjesto dotadašnjih pola boda, borci dobili po bod za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje.

Međutim, te izmjene nisu zaživjele jer Vlada FBiH, odnosno Federalno ministarstvo za boračka pitanja, već četvrtu godinu ne izdvaja novac za penzionisanje boraca.

Država nije uplatila ratni staž

Federalni ministar za boračka pitanja trebalo je da donese instrukcije o sprovođenju zakona i nikada sadašnji ministar Nedžad Lokmić nije odgovorio na upit Faktora da li je donio instrukcije za sprovođenje zakona.

“Pri odlasku u penziju borci imaju jedan bod po godini učešća u odbrani zemlje i ja sam dobio bodove, ali sam kažnjen zato što sam koristio dio tog ratnog staža i sa 44 godine i 10 mjeseci staža nemam zagarantovanu penziju. Razlog je što država nije uplatila ratni staž te sam dobio penziju 674,92 KM. Da sam radio, umjesto što sam se borio, imao bih sada 715 KM penzije”, kazao  je ranije jedan od boraca.

Šta rade borački savezi

Sabahudin Ramić, predsjednik Saveza boraca FBiH, nije odgovarao na  pozive, već je mnogo sati kasnije odgovorio na poruku kazavši kako je na putu, ali nije naveo da li je upoznat sa ovim problemom boraca i šta će preduzeti da se riješi.

Jedino nam se javio, kao i uvijek, Ismet Imamović, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana Kantona Sarajevo, koji je među prvima javno progovorio o problemu boraca pri odlasku u penziju.

Imamović, iako je bio na jednom od sastanaka, kazao nam je kako će imati sastanak Upravnog odbora JOB-a na kojem će raspravljati i o ovom problemu.

Boračka udruženja godinama vode isti ljudi

Te 2021. godine među inicijatorima izmjena Zakona o PIO-u u korist boraca bili su i Kamp boraca, te federalni poslanik Dževad Adžem, koji je takođe demobilisani borac.

“Dakle, imamo sada situaciju da se ratni staž samo broji kao godine staža za koje nisu uplaćeni doprinosi. Ljudima je po svemu sudeći samo omogućeno da mogu otići u penziju, a to im je kazna jer im se uopšte ne računa koeficijent Prema tome, da se ja pitam i da vodim neko od udruženja, to bi značilo apsolutne demonstracije i pritisak na vlast da riješi taj problem. U suštini to je problem od životne važnosti za ljude jer se nalaze u dobi kada više ne mogu da privređuju, a penzija im nije dovoljna da prežive i postaju socijalni slučaj”, govori Adžem.

Osvrnuo se na rad boračkih udruženja rekavši da i u Goraždu, gdje živi, udruženja godinama vode isti ljudi koji imaju pojedinačne lične benefite.

“Oni nisu u stanju da artikulišu određene stavove i vrijednosti. Problem boračkih udruženja i boraca koji su branili državu je u nespoznaji vlastitih kapaciteta koji organizovanjem mogu riješiti svaki problem koji se njih tiče u ovoj državi”, poručio je Adžem.

(Izvor vijesti: Faktor)

Član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Mustafa Trakić kaže kako nije dobio povratnu informaciju iz Vlade Federacije BiH, tačnije Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Povećanje penzija ukupno 17 posto

Penzioneri su tražili da kod izmjena i dopuna Zakona o PIO-u prioritet budu izmjene parametara za usklađivanje penzija, pa su umjesto bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, uvedeni kao parametri 40 posto od rasta prosječne plaće u FBiH i 60 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena.
Na osnovu toga, u narednoj godini se može očekivati ukupno povećanje penzija za nekih 17 posto.

Prvo povećanje bi bilo 1. januara, a drugo 1. jula.

Posebnu pažnju javnosti izazvale su drastične izmjene člana 81. Zakona o PIO-u za koje su iz Ministarstva u obrazloženju naveli kako su ga izmijenili na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u Federaciji BiH.

U izmjenama, između ostalog, stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Prema sadašnjim parametrima to je nekih 390 KM.

“Zaključak sa Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH održanog 9. oktobra u Fojnici što se tiče izmjena i dopuna člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jeste da smo rekli da to nije naš zahtjev, ali da smo podržali Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u nastojanju da najniža penzija koja je sada 599,28 KM ne može više biti ista onome ko je radio i uplaćivao doprinose za 40 godina radnog staža i onome koji je radio 15 godina. A kako će to sada ministarstvo uraditi, ne znamo i naravno da smo protiv toga da penzija bude 390 KM. Sada je na radnicima, sindikatima i poslodavcima da se izbore za svoja prava”, naglasio je Trakić.

Borimo se da najniža penzija bude iznad 600 KM

Kaže kako još nema informaciju da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na predložene izmjene Zakona o PIO-u.

“Ja kao član Upravnog odbora Saveza FBiH i kao predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona nemam povratnu informaciju. Da li to ima predsjednik Savez i njegov zamjenik, to ne znam. Ponavljam, ne želimo da se nama na teret stavi član 81. da smo mi inicijatori njegovih izmjena. Što se tiče donošenja izmjena i dopuna Zakona i PIO-u i premijer FBiH Nermin Nikšić je ranije kazao da će ići po skraćenom postupku u Parlament FBiH. Mi očekujemo da bi zakon mogao krenuti u primjenu sa januarom 2026. godine”, kazao nam je Trakić i dodao:

” Ono zbog čega smo krenuli u izmjene i dopune Zakona o PIO-u jeste iz razloga što su penzije izuzetno male, naročita najniža penzija. Borimo se da ne bude više 600 KM, te penzije su male. Mi smo time sve rekli. Nedostatne su za život penzionera ako znam da više od 60 posto penzionera živi na rubu siromaštva, na rubu egzistencije”, zaključio je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)