Kategorija: Novac

Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odlaganja, hitno analizira i koriguje cijene osnovnih proizvoda i usluga koje su neopravdano povećane u posljednja tri mjeseca.

Savez sindikata Republike Srpske upozorava i izražava duboku i ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i nekontrolisanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što, kako su naveli, direktno ugrožava životni standard radnika, penzionera i građana Republike Srpske.

Kontrolisana ograničenja trgovačkih marži

Stoga Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odlaganja, preduzme konkretne i efikasne mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda radnika.

Između ostalog, od Vlade Srpske traže i da uvede jasna, obavezujuća i kontrolisana ograničenja trgovačkih marži.

Zatraženo je od Vlade i da uspostavi efikasan i transparentan sistem kontrole formiranja cijena na tržištu.

Traže i da se obezbijedi kontinuiran i pojačan rad inspekcijskih organa, uz javno objavljivanje rezultata izvršenih kontrola.

Zatražili su i da se značajno povećaju novčane kazne i dosljedno sankcionišu svi subjekti koji neopravdano i spekulativno podižu cijene.

Društveno neprihvatljiva situacija

“Republika Srpska se danas suočava sa društveno neprihvatljivom situacijom. Cijene osnovnih namirnica dostižu, pa čak i premašuju cijene u zemljama Evropske unije. Plate radnika značajno su niže”, naveli su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Istovremeno, kako podsjećaju, javnost se gotovo svakodnevno suočava sa najavama novih poskupljenja. Ona se najčešće pravdaju takozvanom “slobodom tržišta” bez ikakve stvarne kontrole, analize opravdanosti i odgovornosti prema radnicima i građanima Republike Srpske, te jasne institucionalne reakcije.

Kakvu opasnost donosi inflacija

“Podsjećamo javnost da se Savez sindikata u pregovorima sa socijalnim partnerima izborio povećanje najnižih plata  za 2026. godinu u rasponu od 10 – 11,50 odsto. To je bio značajan korak ka poboljšanju položaja radnika sa najnižim primanjima. Međutim, zbog stalnog i ubrzanog rasta cijena, ta povećanja su već sada ozbiljno ugrožena”, navode u Savezu.

Savez sindikata Republike Srpske, kako dodaju, stalno je upozoravao da povećanje plata neće postići očekivani efekat. Navode da treba da postoji efikasna kontrola rasta cijena. Održali su, dodaju, i nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom, ali konkretnih rezultata nije bilo.

Možda vas zanima i ovo:

Čarolija je preživiti sa minimalnom penzijom

“Očuvanje životnog standarda i kupovne moći radnika nije pitanje dobre volje, već zakonska, društvena i moralna obaveza insitucija, a posebno Vlade Republike Srpske. Bez hitne intervencije, Republika Srpska može ući u zonu socijalne nestabilnosti i nastavka trenda odlaska radne snage. To može ostaviti dugoročne i teško popravljive posljedice po ekonomiju i društvo u cjelini”, navode iz Saveza.

Takođe, kako ističu, “poslodavci moraju dodatno povećati plate zaposlenima, kako bi se očuvala kupovna moć radnika i spriječio dalji pad životnog standarda”.

Savez sindikata Republike Srpske, naglasili su, ne može i neće prihvatiti da teret ekonomskih kretanja.

“Očekujemo rješenja u najkraćem roku”

“Očekujemo da Vlada Republike Srpske u najkraćem roku ponudi konkretna i djelotvorna rješenja”, kažu u Sindikatu.

Kako ističu, radnici u Republici Srpskoj “više ne žele samo da preživljavaju, oni žele da imaju pristojne plate, sigurnost i mogućnost dostojanstvenog života”.

Najniža penzija u Federaciji iznosi 599 KM i većina ljudi je mišljenja da su penzioneri sa ovim primanjima pravi čarobnjaci kako prežive mjesec. Njihova penzija kao i zagarantovana su niže od regresa parlamentaraca koji je blizu 800 KM.

Oni ne smiju gledati rokove proizvoda.
“Penzioneri vam prvo što urade kada dobiju penziju, plate režije, da nisu državi dužni. Onda odu u apoteku, a za hranu – šta ostane. Oni ne smiju gledati rokove proizvoda, uzimaju one koji su na akciji kojima ističe rok ili je istekao. Teško je onima sa 599 KM, ali i penzionerima koji imaju 700 KM penzije. Kako prežive od mjeseca do mjeseca, to treba da uđe u Guinnessovu knjigu rekorda” ispričao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, a prenosi Faktor. 

Slično i u Sarajevu

Jedan od penzionera iz Sarajeva kaže da kada dobije penziju ode da se namiri. Kupi vreću brašna, litar ulja, školjku jaja, faširanog mesa za pet KM, tjestenine, kafu. Kaže da uzme i suhog mesa za 12 maraka, čisto da hrana zamiriše kada se pravi neka čorba.

Od higijenskih potrepština, toalet-papir, sapun, šampon.

“Što novca ostane, to se kupi hljeb svaki drugi dan i eventualno mlijeko. Što se tiče povrća i voća, pa može dva paradajza nekad ili dvije banane jer treba platiti račune za struju, vodu, kablovsku, smeće” ispričao je jedan od penzionera iz Sarajeva.

Prema sadašnjim cijenama, izračunali smo otprilike koliko je penzioneru koji prima penziju 599 KM potrebno samo za hranu.

Vreća brašna je nekih sedam KM, školjka jaja je dostigla 11 KM, tjestenina, ovisno o proizvođaču, u pakovanju košta od 1,5 do 3,5 KM. Riža je tri KM, litar ulja 3,15 KM. Kilogram faširanog mesa je 20 KM, koliko i teletina sa kostima, a junetina bez kosti 21–22 KM, a sa kostima se može naći i za 18 KM. O biftecima ovaj put nećemo.

Gdje su režije, lijekovi, odjeća

Kilogram fileta je od 12 do 14 KM, a bataka šest KM. Pola kilograma kafe je 12–14 KM. Toalet-papir najjeftiniji dvoslojni, 24 komada, 5,5 KM. Kilogram suhog mesa je 30 ili 40 KM. Kilogram banana nekih tri KM, paradajza više od četiri KM, paprika pet KM, luk je marka, krompir 1,20 KM. Šampon je pet–šest KM, sapuni se mogu naći i po marku. Deterdžent za veš je od 11 do 20 KM.

Samo da se namiri po dobijanju penzije, potrebno je nekih 120 KM, ako uzmemo u obzir da će kupiti školjku jaja, ulje, brašno, rižu, tjesteninu, meso (kilogram faširanog i junetine s kostima), malo povrća i voća. Zatim pakovanje kafe, higijenske potrepštine.

Ostaje im za preostalih 29 dana 479 KM u kojima treba živjeti. U tim danima se treba kupiti hljeb, mlijeko, mesa za pet–šest KM jer će nestati ono ranije kupljeno.

A gdje su lijekovi, režije, odjeća, obuća…

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske “na rate” potroše 60 miliona KM godišnje

U Republici Srpskoj ima ukupno 293.715 penzionera. Od toga, njih 235.482 je u Srpskoj, a njih 58.233 van Republike Srpske.

Iznosi penzija kreću se u rasponu od 328,19 do 3.547,30 KM, rekli su u Fondu PIO.

“Najnižu penziju u Srpskoj prima 75.199 korisnika, i to u pet nivoa najniže penzije. Najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 328,19 KM i prima je 17.409 penzionera. Najnižu penziju za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 393,87 KM, a prima je 9.676 korisnika. Najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 459,53 KM i prima je 21.326 korisnika. Najnižu penziju za 30-40 godina penzijskog staža, koja iznosi 525,23 KM, prima 15.707 penzionera. Najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 656,55 KM, a prima je 11.081 korisnik” ističu iz Fonda PIO.

Najvišu penziju od 3.547,30 KM prima jedan penzioner.

“Prosječna penzija je 652,93 KM, a penziju u iznosu koji se kreće oko prosjeka, prima 218.105 korisnika prava. U rasponu od 2.000 do 2.500 KM evidentirano je 1.170 korisnika, dok penziju u iznosu od 3.000 KM i više prima 28 penzionera”, poručuju iz Fonda PIO, a piše Srpskainfo.

Od januara ove godine, redovnim usklađivanjem penzije će u Republici Srpskoj biti povećane za 6,45%, što znači da će najniža penzija biti veća za 21 KM.

Kako su saopštili iz Fonda pio, prosječna januarska penzija će iznositi 695 KM i činiće 44% prosječne plate isplaćene u prethodnom mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Sada je i zvanično: Penzije u Srpskoj rastu za 6,45 posto

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u toku 2025. godine porasla je za 8,8%, a inflacija za 4,1%.

Na osnovu ovih pokazatelja od januara ove godine redovno će biti usklađene penzije za sve korisnike prava FondaPIO za 6,45%,

U poslednjih trinaest godina ovo je dvadesetčetvrto usklađivanje penzija i to deseto redovno. Pored toga imali smo i četrnaest vanrednih, od čega su u četiri slučaja bila kombinovana.

Od 2013. godine penzije su nominalno rasle 82,68%, a stvarno ili efektivno za 116,32%.

Prosječna penzija isplaćena u decembru prošle godine iznosila je 652,93 KM i učestvovala je u prosječnoj plati sa 41,77%.

Nakon redovnog godišnjeg usklađivanja od 6,45%, prosječna penzija u januaru ove godine iznosi 695 KM i činiće 44% prosječne plate isplaćene u prethodnom mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je zvanične podatke o prosječnoj plati. Ti podaci su osnova za obračun doprinosa za nosioce dobrovoljnog osiguranja. Takođe, podaci su osnova i za one koji  obavljaju poljoprivredu djelatnost u komercijalnim gazdinstvima.

Prosječna plata u bruto iznosu prošle godine u Srpskoj je iznosila 2.349 KM. Prema Zakonu o PIO osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju. To je lice upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva. Da bi bio upisan kao osiguranik lice na dan prijave nije starije od 50 godina života, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osiguran po drugom osnovu.

“Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2026. godini predstavlja 30% prosječne bruto plate. Prema podatku RZS, iznosi 704,70 KM, pomnoženo sa stopom doprinosa za PIO daje iznos od 130,37KM”, rekli su nam u Fondu PIO Republike Srpske.

Dakle, minimalna mjesečna obaveza osiguranika komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva u 2026. godini iznosi 130,37 KM.

Za osiguranike u dobrovoljnom osiguranju, prema Zakonu o doprinosima, najnižu osnovicu za uplatu doprinosa u 2026. godini predstavlja 60% od prosječne bruto plate u prethodnoj godini. To je iznos od 1.409,40 KM, pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje daje iznos od 260,74KM.

“Minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju u 2026. godini iznosi 260,74 KM”, rekli su u Fondu PIO.

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine u Republici Srpskoj je evidentirano 1.630 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, što je za 115 ili 7,59% više nego na 31.12.2024. godine.

Možda vas zanima i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u FBiH u 2026. godini košta 418,88 KM

Isplata januarske penzije svim penzionerima u BiH donijeće veće iznose na čekovima. Najstariji u entitetu RS dobit će povećanje od 6.25 posto, a njihove kolege u FBiH oko 11 posto.

Međutim, dok nadležni najavljuju povećanja, penzioneri poručuju da je penzija i uz njih nedovoljna da pokrije galopirajuće troškove i obezbijedi dostojanstven život.

Ovako građani trećeg doba u BiH komentarišu primanja za koja su radili čitav radni vijek. Penzioneri u Srpskoj u decembru su primili dvije penzije, proslavili praznike, istrošili se. Sada je, kažu izazov dočekati januarsku koja će biti tek za desetak dana.

Penzije u entitetu RS od početka ove godine veće su za 6.5 posto, kažu iz Fonda PIO Srpske i dodaju da je to prvo ovogodišnje usklađivanje penzija.

“Ono se računa 50 posto od rasta prosječne plate tokom 12 mjeseci protekle godine i 50 posto rasta stope inflacije. Negdje oko 635 konvertiblinih maraka je prosječna penzija. Ako računamo nekih 6.5 posto, to je, znači, u prosjeku nekih četrdesetak konvertibilnih maraka. Prosječna penzija od januara bi trebalo da bude između 690 i 700 KM, što će biti nekih 42 do 42,5 posto učešća prosječne penzije u prosječnoj plati”, navodi Mladen Milić, direktor Fonda MIO entiteta RS.

Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 330, dok najniža penzija u FBiH iznosi 599 maraka. Koliko će povećanje biti u individualnom iznosu, zavisi od visine penzije i drugih faktora.

Sa povećanjem ili bez njega, analize koje se rade iz godine u godinu pokazuju isti rezultat – penzioneri u u BiH imaju najniže penzije na zapadnom Balkanu. I dok u Sloveniji ili u Hrvatskoj penzioneri uživaju u najvišim penzijama, bh. penzioneri ostaju u nezavidnoj situaciji, piše BHRT.

Možda vas zanima i ovo:

Pogledajte tabelu najnižih penzija za nove korisnike u FBiH

Kada je struka upozoravala da će se povećanje minimalca i poskupljenje mrežarine u Republici Srpskoj obiti o glavu građanima, vlast je odmahivala rukom, a danas, kada se to ispostavilo tačnim, oni koji su nas u ovakvu situaciju doveli ćute i prave se da se ništa ne dešava.

• Građane gotovo iz dana u dan šokiraju poskupljenja
• Borci za zaštitu potrošača pozivaju nadležne da hitno reaguju
• Jedino vlast u plusu, jer više cijene donose veće prihode

A dešava se i te kako: nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije u gradovima širom Republike Srpske na red je došao hljeb, a pekari kao glavne razloge navode upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate.

Tu, međutim, spisak nije konačan: građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati. Kad se podvuče crta, teret povećanja inputa ne snosi ni vlast ni preduzeća, nego potrošači.
Ili, da budemo još direktniji: vlast je u plusu jer više cijene donose veće prihode, privrednici su svoje probleme fakturisali na kupce, a građani su i krivci i gubitnici pošto će sve na kraju da plate upravo oni.

Na udaru svi

“Bruka. Svi građani plaćaju ceh katastrofalnih odluka. Oni koji su na minimalcu nisu dobili ništa, jer im je povećanje plate progutao talas poskupljenja. I ne samo oni – na udaru je svaki čovjek. A o poskupljenju struje, odnosno mrežarine da i ne govorim. I gdje su sada oni koji su odlučivali? Zašto danas ćute? Znaju li koliko košta spremanje za krsnu slavu? Znaju li da kad poplaćam sve troškove nemam dovoljno da uspem gorivo u auto? Ali briga ih za to, oni ne plaćaju gorivo iz svog džepa, već se voze službenim limuzinama”, priča jedan ogorčeni Banjalučanin.

Saglasan je i ekonomista Milenko Stanić da se još jednom ispostavilo da ceh loše politike na kraju plaćaju stanovnici Republike Srpske.

“Uvijek je to tako. Cijenu rada organa vlasti moraju da plate građani. Kod nas je problem što se loše funkcionisanje organa javne vlasti ispoljava prije svega u povećanju cijena ključnih usluga, odnosno kad govorimo o javnim preduzećima, ključnih proizvoda za životnih standard”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

On ocjenjuje da bi bilo pošteno da premijer Republike Srpske Savo Minić sada izađe pred javnost i kaže da će se utvrđivati je li bilo grešaka, te kako ih popraviti.
“Pošteno i jedino realno moguće kod odgovornih vlada! Međutim, mi već dugo nemamo odgovornu vladu. Kako vrijeme prolazi, čini mi se da je to sve manje odgovorna vlada, a sve više struktura koja polaže račun partijama”, ističe Stanić.

Hitna reakcija

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da je Savez još u zadnjem kvartalu 2025. godine, kada je pregovarano o iznosu najnižih plata, zahtijevao od Vlade Srpske da utiče na formiranje, odnosno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice. Ali i svih usluga, jer se ništa neće postići povećanjem minimalca ako ga “pojede” porast cijena.

“Mi smo i sada, kada smo prije nekoliko dana imali konsultacije sa Minićem, upozorili da se te stvari moraju iskontrolisati. Jer, mi smo postali mjesto koje je po cijenama skuplje od nekih zemalja Evropske unije. To je sigurno nedopustivo, i te stvari se moraju promijeniti i urediti na kvalitetniji način. Mora se uticati na samo formiranje cijena, te gdje god postoji njihovo neopravdano podizanje moraju reagovati kontrolni organi”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanković, koji je dodao da Vlada i resorno ministarstvo moraju pod hitno reagovati.

Da Vlada mora reagovati poručuju i borci za zaštitu potrošača. Kap je, dodaju, prelila čašu.

“Novi namet svaki dan”

“Kap je prelila sve moguće posude za tečnost. Ovo su već nemogući uslovi za normalan život. Vi više ne možete ni pohvatati niti kontrolisati i imati pravu informaciju o tome šta je sve poskupjelo. Svaki dan imamo novi namet”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Prema njenim riječima, povećanje minimalne plate treba da bude stvar vlasti i privrednih subjekata. Oni to moraju regulisati na način da niko ne plaća ceh, a pogotovo ne radnici.

“Vi ako povećate minimalnu platu radniku za recimo 17 ili 20 odsto, a dignete mu cijene preko 45 odsto, šta ste onda uradili? Pa bolje vratiti ili ne određivati minimalnu cijenu rada, da bar koliko-toliko normalno živimo”, jasna je Šešlija.

Institucije vlasti, dodaje ona, od potrošača prave i krivca i žrtvu, što uopšte nije u redu.

Ekonomski haos

“Trebalo bi pod hitno da se donesu određene mjere na nivou Vlade Republike Srpske, kojim će potrošači biti zaštićeni. Ono što slijedi jeste povećanje broja korisnika javnih kuhinja i jako veliki pritisak na humanitarne organizacije koje takođe gube bitku jer ne mogu prikupiti onoliko sredstava koliko im treba. Mi se nalazimo u ekonomskom haosu, koji je nemoguće izdržati, a ovo je tek početak godine. Mi se zavaravamo da će to stati u januaru”, naglašava Šešlija.

Da je ovaj talas poskupljenja bio potpuno predvidiv, te da je direktna posljedica političkih odluka vlasti ocjenjuje Zagorka Grahovac, član Odbora za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srpske, koja dodaje da nismo dobili mjere koje bi zaštitile standard građana, nego poteze koji su dodatno pogurali rast svih cijena – od struje i komunalnih usluga do osnovnih životnih namirnica.

“Vlast je povećanje minimalca predstavila kao veliki uspjeh, a u suštini je kupovna moć građana sve lošija. Što se tiče kontrole cijena, ona je bila minimalna, selektivna i besmislena. Mjere su najčešće ismijavane od strane građana jer od njih nisu osjetili apsolutno ništa. Zaista je neodgovorno to što od povećanja minimalca samo budžet ima korist, a sav teret svih poskupljenja je potpuno prebačen na građane. Ovo je trenutak koji je blizu tačke pucanja”, rekla je Grahovčeva.

Možda vas zanima i ovo:

Povećanja participacija u Srpskoj, dio penzionera oslobođen