I penzioneri FBiH idu u banje, Vlada FBiH izdvojila 2,2 miliona KM

Vlada Federacije BiH na telefonskoj sjednici usvojila je odluku o izdvajanju 2.240.000 KM za penzionere u Federaciji BiH.

Ta sredstva idu za finansiranje rada udruženja, programa i projekata iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u 2026. godini.

Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a saopšteno je iz Vlade FBiH.

Od ovog iznosa za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije BiH planirano je 140.000 KM. A 2.000.000 KM predviđeno je za program podrške pomoći penzionerima za liječenje preko udruženja na nivou Federacije BiH (banjsko liječenje).

Dodatnih 100.000 KM ide za finansiranje programa i projekata iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.

U Republici Srpskoj kada je riječ o banjskoj rehabilitaciji, u toku su konkursi i prijavljivanje penzionera. To bi trebalo biti završeno u aprilu mjesecu, a odmah nakon toga izaći će i liste onih koji su prošli.

Takođe, danas je usvojen Program utroška sredstava s pozicije “Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Sufinansiranje rada ustanova socijalne zaštite za zbrinjavanje korisnika na nivou Federacije BiH”, u iznosu od 2.000.000 KM.

Od ovog iznosa, 1.500.00 KM planirano je za podršku ustanovama za zbrinjavanje na nivou Federacije BiH kroz sufinansiranje troškova njihovog rada i poslovanja, a 500.000 KM kao interventna podrška ustanovama socijalne zaštite za troškove energenata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Fond PIO Republike Srpske imao je još jednu vrlo uspješnu poslovnu godinu u kojoj je ostvaren prihod od 1.749.000.000 KM. Od toga je čak 87,76 odsto bilo po osnovu doprinosa, izjavio je danas direktor Fonda Mladen Milić.

“Svega 12,24 odsto je budžet namirio ili ukupno 244.000.000 KM, koliko je nedostajalo da se penzija isplati na dostignutom nivou”, rekao je Milić na konferenciji za novinare u sjedištu Fonda PIO u Bijeljini.

Prema njegovim riječima, ukupni rashodi Fonda iznosili su 1.993.000.000 KM i 98,77 odsto je rashod za isplatu penzija. Samo 1,23 odsto troškovi su rada administrativne službe. Zakon propisuje da se za plate i materijalne troškove rada može utrošiti maksimalno tri odsto.

Svjetska banka preporučuje deset posto

Milić je sa ponosom istakao da je Fond PIO, važan stub socijalnog osiguranja i stabilnosti društva te da ukupno učešće rashoda za isplatu penzija u bruto društvenom proizvodu Republike Srpske 10,45 odsto.

“Svjetska banka preporučuje da to bude do 10 odsto, iako imamo određeni broj država i na prostoru bivše Jegoslavije, ali i u Evropi, gdje taj procenat raste”, naveo je Milić.

On je rekao da su procjene Svjetske banke da bi svi penzijski sistemi trebalo da započnu određene reforme. Prvenstveno u vezi sa godinama života kao jednog od uslova ostvarivanja prava na starosnu penziju.

Milić je naveo da je prosečna penzija iznosila 652,93 KM ili 40,04 prosječne plate, dok je medijalna penzija na kraju prošle godine bila 517,5 KM, za januar je nakon redovnog usklađivanja penzija 552,32 KM, što znači da oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, a druga polovina više od toga.

“Ono što je jako pozitivno i na što posebno možemo biti ponosni jeste stalno poboljšanje strukture korisnika prava, a to je da sve veći procenat dolazi iz radnog odnosa i ostvaruje pravo na starosnu penziju”, istakao je direktor Fonda.

Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava

On je dodao da je kumulirani procenat korisnika prava na starosnu penziju 64,3 odsto na kraju prošle godine. To se stalno povećava, 23,81 odsto je na porodičnu penziju i smanjuje se. Smanjuje se i procenat korisnika prava na invalidsku penziju koji je 11,84 odsto i najniži je od kad postoji Fond PIO.

“Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava, prošle godine je iznosila gotovo 63 godine, s tim što muškarci imaju godinu više u prosjeku prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju”, rekao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Prema njegovim riječima, među korisnicima penzijskog sistema Republike Srpske je 30 odsto žena i 70 odsto muškaraca.

Kao pozitivno iz prošle godine izdvojio je da su za više od 100 miliona KM smanjena ukupna potraživanja. Od toga se najviše odnosi na smanjenje obaveza javnih zdravstvenih ustanova. Za njih je Vlada Republike Srpske izmirila u potpunosti obaveze iz prethodnih godina.

“Pitanje ažurnosti i efikasnosti je nešto na šta Fond PIO zaista može biti ponosan. Najefikasniji smo od penzijskih fondova na prostoru bivše Jugoslavije i daleko šire”, istakao je Milić.

Zadržan isti broj osiguranika

Direktor Fonda je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj usklađene u januaru za 6,45 odsto, što je bilo 24. usklađivanje, deseto redovno, prije toga je bilo 14 vanrednih, pa je nominalno povećanje penzija iznosilo 82,68 odsto, a stvarno ili efektivno 116,32 odsto.

U prošloj godini zadržan je isti broj osiguranika, 337.780. Broj korisnika veći za 1,82 odsto u odnosu na 2024. godinu. Odnos broja osiguranika i broja korisnika smanjen na 1,15 naprema jedan.

“Ovo je trend koji, nažalost, bilježe svi penzijski sistemi u Evropi i svijetu koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, kakav je i naš penzijski sistem”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od nižih cijena goriva: Delegati nisu usvojili zakon

Sjednica Doma naroda na kojoj se trebalo razmatrati izmjene Zakona o akcizama nije ni održana. Nakon pauze na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i sjednica je ostala bez kvoruma.

Izmjenama Zakona o akcizama dala bi se mogućnost Savjetu minsitara BiH da reaguje, da smanji ili u potpunosti ukine akcizu. Po sadašnjem Zakonu to može raditi samo parlament.

U SNSD-u smatraju da to ne treba raditi i da je to prenos nadležnosti. S druge strane u ostalim političkim partijama tvrde da je to laž i da niko ne prenosi nadležnosti.

Cilj izmjena je kako kažu bio da se pomogne stanovništvu zbog visokih cijena nafte. Naveli su i da su sve ostale zemlje u regionu reagovale osim BiH i da je to nedopustivo.

S druge strane u Republici Srpskoj izašli su sa svojom mjerom. Kažu da će građanima vratiti 20 posto akcize, a privrednim subjektima 10 posto akzize.

Povrat će ići na način da će na kraju mjeseca građani doći u Poresku upravu Republike Srpske sa fiskalnim računom i tražiti povrat.

Dakle, što se tiče građana, na litrku goriva akciza iznosi od 30 do 35 feninga i oni će po litri moći vratiti od 6 do 7 feninga.

Konačna odluka o ovom povratu trebala bi biti donesena u petak na sjednici Vlade Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Federacija nastavlja sa diskriminacijom penzionera iz Srpske

Mladen Milić, direktor Fonda PIO izjavio je da posljednje izmjene i dopune Zakona o PIO Federacije BiH predstavljaju, kako je naveo, otvorenu diskriminaciju penzionera koji žive u Republici Srpskoj.

On je istakao da su novim zakonskim rješenjima posebno pogođeni korisnici srazmjernih penzija koji žive u Republici Srpskoj. Pravo na najnižu penziju imaju samo oni koji žive na području Federacije BiH i Brčko distrikta.

„Ovim izmjenama ponovo su diskriminisani penzioneri koji žive u Republici Srpskoj. Izuzetak su samo povratnici. To dodatno potvrđuje diskriminaciju, prije svega na nacionalnoj, ali i na drugim osnovama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod isplate posmrtnine i jednokratnih pomoći. Na to nemaju pravo porodice penzionera koji žive u Republici Srpskoj, iako snose troškove sahrane.

“Dok se politika Federacije BiH poziva na demokratiju i ravnopravnost, u praksi se donose odluke koje pokazuju suprotno”, naglasio je Milić.

On je dodao da Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne pravi razlike među korisnicima prava. Svi penzioneri imaju jednaka prava bez obzira na nacionalnost, vjeru ili mjesto prebivališta.

Milić je podsjetio i da je ranije Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim slična rješenja koja su bila regulisana pravilnikom u Federaciji BiH. Naveo je da su odgovornost za trenutnu situaciju snose Vlada i Parlament Federacije BiH.

„Ovakva zakonska rješenja pokazuju da se Republika Srpska tretira kao neka druga država, a ne kao dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Milić, a prenosi Desavanjaubijeljini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Trgovci iz Srpske traže povlačenje odluke o ograničenju marže

Predstavnici Privredne komore i udruženja trgovaca iz Republike Srpske zaključili su da je odluka Vlade Srpske o ograničenju marži u maloprodaji i veleprodaji „nepotpuna“, da ima „dosta nejasnoća“ i da će se tražiti njeno odgađanje na petnaestak dana, izjavio je predsjednik Privredne komore Goran Račić.

“To je vrijeme potrebno da se definišu sve pojedinosti koje su u ovom momentu nedorečene. Takođe, smatramo da nije bilo potrebe za donošenjem ove uredbe, jer su inspekcijske kontrole pokazale da su marže na osnovne životne namirnice i na proizvode koji su predmet ograničenja marže bile daleko niže nego što je definisano tom odlukom”, rekao je Račić.

On je rekao da, ako bi bila primijenjena odluka Vlade da bi većina cijena morala da poraste. Ističe da zbog nedorečenosti, može doći do različitog tumačenja inspektorata.

Podsjetio je da je prosječna marža u Srpskoj u maloprodaji oko 16 odsto, dok je u Srbiji od 25 do 28 odsto, a u zemljama EU od 35 do 38 odsto.

On je naglasio da zbog te odluke mora doći do nivelacije kod skoro 2.000 proizvoda što je obiman posao. To će otežati rad u administrativnom smislu svih trgovačkih kompanija.

Kada je riječ o cijenama goriva, Račić kaže da su neke firme morale da rade po 60 kalkulacija u toku dana. Bilo je slučajeva da firma koja je imala razliku od 53 litra goriva platila kaznu od 15.000 KM za kompaniju i 5.000 KM za odgovorno lice.

Kazne naftašima padaju na sudu

On je istakao da su kontrole na benzinskim pumpama pokazale da nijedan distributer naftom nije koristio maksimalnu maržu. Sve izrečene kazne bile su zbog različitog ili pogrešnog tumačenja na stanje ponderisane marže na ranije zalihe.

Uvjeren je da će sve te kazne pasti na sudu, jer za njih nije bilo argumenata.

Predstavnik trgovaca Radovan Maksimović smatra da se donošenjem odluke o ograničenju marži nije vodilo računa o padu konkurentnosti.

Vlada Republike Srpske donijela je 12. marta odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda. Odlukom se određuje maksimalni iznos marže koju trgovci na veliko i malo mogu obračunavati u prometu proizvoda obuhvaćenih tom odlukom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Konačno dočekali: Radnicima Gipsare Volari uplaćeni doprinosi

Vlada Republike Srpske izvršila je uplatu 89.320 KM Fondu PIO Republike Srpske.

Ova sredstva biće raspoređena za uplatu doprinosa za PIO za 8 radnika prijavljenih u periodu od  01.04-30.09.2025. godine u iznosu od 76.992,04 KM, kao i za djelimičnu uplatu doprinosa za 135 radnika preduzeća „Gipsara Volari“ a.d. iz Šipova u iznosu od 12.327,96 KM.

Takođe, Vlada Republike Srpske  izvršila je uplatu sredstava u ukupnom iznosu od 31.290,19 KM.

Navedenom odlukom, sredstva se raspoređuju Fondu PIO za potpunu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 4 radnika prijavljenih u periodu od 01.10-31.12.2025. godine u iznosu od 10.046,50 KM. Kao i za potpunu uplatu doprinosa za 135 radnika preduzeća „Gipsara Volari“ a.d. iz Šipova u iznosu od 21.243,69 KM.

Radnici za koje je izvršena uplata sredstava, sa kojom ispunjavaju uslove za penziju, mogu odmah da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, u nadležnoj poslovnici Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanju penzija u Srbiji raduje se i 22.000 penzionera u BiH

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije najavio je novo povećanje penzija u Srbiji što raduje i više od 20.000 penzionera u BiH.

Naime, Srbija ima 1,65 miliona penzionera, a od tog broja preko 20.000 ih živi u BiH. Vučić je rekao da će penzije značajno rasti, a da će dodatno biti povećane za one sa najnižim primanjima.

Takođe, razmatraju se i dodatne mjere kako bi se pomoglo najugroženijim kategorijama stanovništva, među kojima je i veliki broj penzionera.

Možda vas zanima i ovo:

Srbija isplaćuje penzije za više od 22.000 penzionera u BiH

“Dodatno uvećanje moglo bi biti usmjereno na one koji imaju primanja manja od 45.000 dinara (oko 750 KM)”, rekao je Vučić.

On je od Fonda PIO Srbije zatražio prijedloge najboljih rješenja. Naveo je i da je rast penzija jedan od ključnih prioriteta socijalne politike. To je i dio šire strategije za rast životnog standarda građana.

Podijeli tekst sa drugima na: