U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

Vlada Republike Hrvatske je odlukom propisala da vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu penzionog staža za 2026. iznosi sedam eura.

To znači da će u prosjeku godišnji dodatak na penziju iznositi 208 eura, a za isplatu u decembru osigurano je 260 miliona eura.

U Bosni i Hercegovini živi oko 67.000 penzionera koji penziju primaju iz Hrvatske.

Kada se uz povećanja penzija pridoda godišnji dodatak, premijer Andrej Plenković istakao je kako je Vlada blizu cilja iz programa da ukupna prosječna penzija bude između 750 i 800 eura, piše Hina.

“Danas je to otprilike 780 eura i s te strane radimo napore da pomognemo našim umirovljenicima koji su nam posebno bitni i važni”, rekao je Plenković.

Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike naveo je kako je dodatak predviđen za isplatu u decembru. On će biti isplaćen svim penzionerima, i to automatski. Penzioneri neće biti u potrebi da podnose zahtjev, a osiguran je mehanizam zaštite.

“Nakon prve ovakve isplate prošle godine, ovime bismo potvrdili trajnost ovakvog novog prava”, istaknuo je Ružić.

U praksi, naveo je, to bi za penzionere prosječno značilo isplatu od 208 eura. Za one koji imaju 20 godina penzionog staža, isplata bi bila 140 eura. Za puni staž od 40 godina isplata će iznositi 280 eura.

“Za ovu namjenu u proračunu je osigurano 260 miliona eura. To je značajan finansijski iznos”, istaknuo je ministar.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.

U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.

Šta godinama bilježi pad?

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.

“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.

Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.

“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.

“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.

Ko se igra sa potrošačima?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.

“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.

Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.

“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.

“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.

“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Građani koji u narednih godinu dana planiraju da podnesu zahtjev za penziju u Hrvatskoj već sada mogu pokrenuti provjeru podataka o radnom stažu i platama u Hrvatskom zavodu za penzijsko osiguranje (HZMO),

Ova mogućnost posebno je značajna za građane Bosne i Hercegovine koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, jer im omogućava da na vrijeme provjere podatke o stažu i izbjegnu moguće komplikacije prilikom ostvarivanja prava na penziju.

Šta je pretkompletiranje i ko može podnijeti zahtjev?

Postupak se naziva pretkompletiranje, a započinje slanjem obavještenja o namjeri podnošenja zahtjeva za penziju.

HZMO tada prikuplja i provjerava podatke potrebne za kasnije odlučivanje o penziji. Cilj je da se eventualni nedostaci u evidenciji otkriju i podaci dopune prije nego što građanin podnese sam zahtjev.

Uputstva Zavoda odnose se na osobe koje su trenutno osigurane, ali i na one koje su status osiguranika imale ranije.

Mogućnost slanja obavještenja 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva predviđena je Zakonom o penzijskom osiguranju.

Obuhvata starosnu penziju, starosnu penziju za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu penziju.

Slanjem obavještenja pokreće se priprema podataka, dok se zahtjev za priznavanje prava na penziju podnosi posebno.

Kako pokrenuti postupak?

Na internet stranici HZMO-a dostupan je obrazac broj 5.1, odnosno Obavještenje o namjeri podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu penziju.

Obrazac se podnosi nadležnoj područnoj službi ili kancelariji, a postupak je moguće pokrenuti i elektronski, putem korisničkih usluga HZMO-a uz prijavu kroz sistem e-Građani.

Nadležna je služba ili kancelarija prema prebivalištu, odnosno boravištu podnosioca zahtjeva.

Za podnosioce koji imaju prebivalište u inostranstvu nadležna je kancelarija ili služba na čijem je području bilo njihovo posljednje osiguranje.

Koja dokumentacija je potrebna?

Prije popunjavanja obavještenja HZMO preporučuje provjeru evidentiranih prijava i odjava s osiguranja.

Putem elektronskih usluga moguće je pregledati i podatke o stažu, plati i osnovici, kako bi građani mogli uporediti podatke iz evidencije s dokumentacijom koju posjeduju.

Među prilozima uz obavještenje HZMO navodi ovjerenu kopiju radne knjižice, kao i druge dokaze o stažu koji nije potpuno utvrđen ili evidentiran.

U uputstvima za elektronsko podnošenje predviđeno je prilaganje skenirane kopije radne knjižice i drugih dokaza o stažu.

Šta je važno za građane BiH koji su radili u Hrvatskoj?

Osobe koje su radile izvan Hrvatske treba da navedu i periode rada u drugim državama.

HZMO za njih predviđa dostavljanje dokaza o periodima osiguranja u inostranstvu, kao i izvoda iz matične knjige rođenih, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Ukoliko je rad u inostranstvu naveden u obavještenju, prema uputstvima Zavoda nije potrebno podnositi i poseban zahtjev na obrascu 1.6a.

Ova mogućnost posebno je važna za brojne građane Bosne i Hercegovine koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, jer im omogućava da blagovremeno usklade podatke o stažu ostvarenom u različitim državama.

Kada se podnosi zahtjev za penziju?

Nakon slanja obavještenja, stanje predmeta može se pratiti putem usluge “Gdje je moj zahtjev?”.

O rezultatima pretkompletiranja HZMO obavještava građanina dopisom na kućnu adresu, a prikupljeni podaci dostupni su i na korisničkim stranicama.

U obavještenju se može označiti da li osoba želi da na kućnu adresu dobije i potvrde o prijavama na osiguranje, stažu i plati.

Za sam zahtjev za penziju važi drugi rok.

Prema važećem Zakonu o penzijskom osiguranju, zahtjev se može podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjavanja uslova za priznavanje prava.

Važno je naglasiti da obavještenje poslato u postupku pretkompletiranja ne zamjenjuje zahtjev za penziju niti automatski pokreće njenu isplatu.

Zahtjev za penziju može se predati u HZMO-u, poštanskim kancelarijama i penzijskim informativnim centrima ili elektronski putem sistema e-Građani.

Popis potrebne dokumentacije naveden je u samom obrascu zahtjeva, piše Lika-Online.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO Republike Srpske objavio je podatke o iznosu najniže penzije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

U svojoj objavi na društvenim mrežama naveli su da je jedno o najčešćih pitanja koje dobijaju: “Zašto su penzije duplo veće u Federaciji BiH”.

“O ovoj temi se često govori.  Ali se u javnosti nerijetko iznose nepotpune ili pogrešno interpretirane informacije. Zato u narednom periodu donosimo uporedne podatke o isplaćenim penzijama, kako bi smo na osnovu činjenica prikazali stvarno stanje”, stoji u objavi.

Prvi pregled odnosi se na isplatu najniže penzije za 15 do 20 godina penzijskog staža u septembru.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Po tome, najniža penzija za 15 do 20 godina staža u Srpskoj iznosi 434,15 KM, a u Federaciji BiH 451,22 KM.

“S ciljem istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije da su penzije u Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 15 do 20 godina”, poručuju iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka uvodi penzije za djecu

Bundestag je usvojio uvođenje tzv. rane penzije (Frühstartrente), prema kojoj će država djeci u Njemačkoj od šeste godine do punoljetnosti mjesečno uplaćivati 10 evra (19,56 KM) za penzionu štednju. Zakon još mora da odobri Bundesrat.

Prema pisanju njemačkog dnevnika Tagesschau, rana penzija je, po zamisli Vlade Njemačke, jedan od dijelova plana da se penziona štednja učini održivom. Uvođenje su dogovorile vladajuće stranke CDU/CSU i SPD.

Odbor za finansije usvojio je nacrt zakona, a Bundestag ga je danas izglasao. Nacrt velike penzione reforme još nije predstavljen. Pravo na novac imaju djeca rođena 2020. godine ili kasnije, koja su prijavljena u Njemačkoj. Od šeste godine do punoljetnosti dobijaće 10 evra (19,56 KM) mjesečno, a novac se ulaže na tržište kapitala.

Šta moraju da urade roditelji

Roditelji kod pružaoca usluga po izboru, na primjer investicionog fonda, otvaraju sertifikovani standardni investicioni račun na ime djeteta. Račun funkcioniše slično običnom štednom planu.

Prema njemačkom Ministarstvu finansija, pravo na novac provjerava se digitalno. Podaci se porede sa Saveznim centralnim uredom za poreze, na osnovu poreskog identifikacionog broja djeteta. Novac se uplaćuje direktno na račun svaka tri mjeseca, za protekli period.

Ako roditelji ne otvore račun, država 10 evra mjesečno ulaže u poseban fond kojim upravlja Njemačka centralna banka (Bundesbank). Nakon izmjene u Odboru za finansije, taj novac smije da se ulaže samo u široko raspoređene globalne akcije ili akcijske fondove. Cilj je da se dugoročno prikupi što veća penziona ušteđevina. Prinos nije garantovan, a država ne nadoknađuje eventualne gubitke.

Roditelji i bake i djedovi mogu da dodaju novac

Roditelji, bake i djedovi ili drugi mogu državni doprinos da dopune sopstvenim uplatama. Po djetetu mogu da uplate do 6.840 evra (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 evra (1.114 KM) mjesečno.

Nakon 18. godine mladi mogu sami da nastave sa uplatama na račun do penzionisanja. Mogu i da ga prebace na drugi sertifikovani ugovor o penzionoj štednji. Tako se rana penzija nadovezuje na privatnu penzionu štednju koju država podstiče.

Koliko može da se uštedi

Ministarstvo finansija napravilo je modelni proračun uz pretpostavljeni prinos od sedam odsto godišnje. Prema njemu, samo od državnih uplata do 18. rođendana bilo bi prikupljeno oko 2.200 evra (4.300 KM). Do 65. godine bilo bi to oko 53.000 evra (103.660 KM), ako se novac nakon punoljetnosti nastavi ulagati bez dodatnih uplata.

To su samo pretpostavke: prinos nije garantovan, a iznosi su nominalni i ne uzimaju u obzir inflaciju ni kasnije oporezivanje.
Novac je namijenjen isključivo penzionoj štednji. Ne smije da se založi, proda niti zaplijeni, a isplata u obliku penzije u pravilu je predviđena tek od 65. godine. Državne uplate i prihodi od njih nisu oporezivi dok traje štednja. Porez se plaća tek na kasnije isplate u starosti.

Koliko će koštati

Država za 2027. godinu računa s troškovima od 198 miliona evra (387,25 miliona KM). Svake godine pravo dobija nova generacija djece, pa bi troškovi do 2030. trebali da porastu na 411 miliona evra (803,85 miliona KM), uz administrativne troškove. Budžetski odbor Bundestaga za period od 2027. do 2030. godine računa s ukupno oko 1,2 milijarde evra (2,35 milijardi KM).

Da bi zakon stupio na snagu, mora da ga odobri i Bundesrat. Prema nacrtu, zakon bi trebao da stupi na snagu 1. januara 2027. godine. Mjesečni doprinos od 10 evra primjenjivao bi se retroaktivno od 1. januara 2026. godine.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava da uvede “Depozit za budućnost” s jednokratnim podsticajem od 500 evra (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

Međutim, ovaj austrijski model već se suočava s kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu da uplaćuju dodatna sredstva, dok iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju na neizvjesno finansiranje i mogućnost odgađanja primjene.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata boračkog dodatka i ostalih socijalnih davanja

Isplata boračkog dodatka za setpembar počeće danas 15. oktobra.

Takođe, biće isplaćena i ostala mjesečna davanja namijenjena borcima, ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih boraca.

Za te namjene je iz budžeta Republike Srpske obezbijeđen ukupno 51 milion KM.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija Republike Srpske, osim ovih davanja, sutra će biti isplaćeno i 17 miliona KM za mjesečna socijalna davanja. Takođe, biće isplaćene i naknade za nezaposlene roditelje iz kategorije porodica sa četvoro i više djece.

Opštinama će, kako je navedeno, biti doznačena i sredstva za isplatu naknada za tuđu njegu i pomoć za septembar.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliki rast penzija mogu očekivati penzioneri u Republici Srpskoj

Penzioneri u Srpskoj i regionu već razmišljaju o tome koliko bi povećanje penzija mogli da dobiju u 2027. Što se tiče Srpske, bar ako je suditi po obećanju lidera SNSD Milorada Dodika, u 2027. slijedi povećanje penzija od najmanje 7%.

“U prvom tromjesečju iduće godine planiramo da povećamo plate za sve budžetske korisnike za 8 do 10%. Osim toga, planiran je rast penzija od najmanje 7%, a boračkog dodatka 10%”, poručio je prije desetak dana Dodik.

U ovom slučaju, najniža penzija će u prvom tromjesečju 2027. sa 361 porasti na najmanje 386 KM, a prosječna sa 724 na 775 KM.

U Federaciji BiH zakon jasan: penzije se usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja, indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

U Srpskoj su ove godine penzije povećane za 10%, dok su penzioneri u FBiH dobili 15,2% povećanja, piše Srpskainfo.

U Srbiji će penzije biti povećane za 7,5 odsto od 1. decembra, najavili su iz Republičkog fonda za PIO.

Najniža penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, koja iznosi 31.092 dinara (oko 520 KM). Nakon povećanja od 7,5% iznosila bi približno 33.424 dinara (oko 560 KM). Dakle, za 2.332 dinara (oko 40 KM) više.

Prosečna penzija za avgust 2026. u Srbiji je iznosila 56.813 dinara (oko 950 KM). Sa povećanjem od 7,5% otišla bi na 61.074 dinara (oko 1.020 KM) ili za 70 KM više.

Što se tiče Crne Gore, a kako je najavio tamošnji premijer, u 2027. penzije će biti usklađivane 4, umjesto dosadašnja tri puta. Tako, minimalna penzija bi u aprilu trebalo da premaši 500 evra, a prosječna 600 evra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Fond PIO Republike Srpske tokom 2026. godine obustavio je isplatu penzija za ukupno 1.855 korisnika. Njima je obustavljena istraga zbog nedostavljanja potvrde o životu ili potvrde o redovitom školovanju.

Nakon dostavljanja potrebne dokumentacije, većini je isplata ponovno omogućena.

Iz Fonda su potvrdili da je zaključno s obračunom za septembar u sistem isplate vraćeno 1.430 korisnika.

“Još uvijek postoje korisnici kojima je isplata obustavljena, a za koje nije utvrđeno činjenično stanje u pogledu činjenice života”, naveli su iz Fonda.

Kako bi se isplata penzija u 2027. godini odvijala nesmetano, potvrdu o životu do kraja ove godine trebaju dostaviti 6.773 korisnika. U prvih devet mjeseci 2026. godine tu je potvrdu dostavilo njih 126.

Obveza se odnosi na korisnike penzija s prebivalištem izvan Republike Srpske, uz određene iznimke.

“Potvrdu o životu dužni su dostaviti korisnici penzije koji imaju prebivalište izvan Republike Srpske. Izuzetak su penzioneri koji žive u Federaciji BiH i državama bivše SFRJ. S njima je potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka“, objasnili su iz Fonda.

Naveli su i da su potpisani sporazumi s austrijskim penzionim osiguranjem i Deutsche Postom, ali da sporazum s austrijskim nositeljem osiguranja još nije u primjeni zbog određenih tehničkih ograničenja na njegovoj strani. Usuglašavanje sporazuma s njemačkim penzionim fondom u završnoj je fazi.

Isplata porodičnih penzija od septembara je obustavljena i za 365 srednjoškolaca koji nisu dostavili potvrdu o redovnom školovanju u predviđenom roku, do 24. septembra.

Potvrdu o školovanju za školsku godinu 2026./2027. trebala su dostaviti ukupno 1.094 srednjoškolca koji koriste pravo na porodičnu penziju.

“Zaključno s 29. septembrom, potvrde o školovanju dostavilo je 729 srednjoškolaca, korisnika porodične penzije”, rekli su iz Fonda za Srpskainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata septembarskih penzija u FBiH

U Federaciji BiH /FBiH/ danas je počela isplata penzija za septembar za 473.402 korisnika, za šta je potrebno ukupno 372,9 miliona KM, saopšteno je iz federalnog Zavoda PIO/MIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 692 KM, zagarantovana 826 KM, a najviša 3.461 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 885 KM.

Podijeli tekst sa drugima na: