Od Vlade Srpske za banjsko liječenje penzionera 3,3 miliona KM

Vlada Republike Srpske odobrila je 3.300.000 KM za ovogodišnju banjsko-klimatsku rehabilitaciju 5.800 penzionera.

Ovo je rekaoRatko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Trifunović je rekao novinarima u Tesliću da je obuhvat penzionera manji u odnosu na planiranih 6.000, zbog povećanja cijena.

On je naveo da penzioneri ovo sedmodnevno pravo mogu iskoristiti u banjama:

  • Vrućica u Tesliću
  • Vilina vlas u Višegradu
  • Dvorovi u Bijeljini
  • Kulaši u Prnjavoru,
  • Mlječanica u Kozarskoj Dubici
  • Terme u Laktašima

Trifunović je prije početka sjednice Upravnog odbora Udruženja penzionera Srpske, koja se održava u Banji “Vrućici”, rekao da se na sjednici pripremaju materijali za izvještajnu skupštinu koja će se održati tokom maja.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske  rekao je da penzioneri pozitivno reaguju na pravo sedmodnevnog boravka u banjama.

U to se kako je rekao i uvjerio tokom razgovara sa grupom koja je odsjela Banji “Vrućici”.

“Pozitivni utisci su na ambijent, kapacitet, ishranu, terapije, odnos osoblja Banje prema njima i iskazuju duboku zahvalnost Vladi Republike Srpske i predsjedniku Republike što su im omogućili da besplatno borave u Banji”, dodao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

On je istakao da Fond PIO usko sarađuje sa penzionerima i da su servis za oko 294.000 korosnika prava penzija, 337.000 radnika i oko 44.000 lica koja uplaćuju doprinose i samostalnih preduzetnika.

Milić je najavio da će uskoro Fond PIO uvesti praksu da jednom mjesečno rukovodstvo po filijalama obavi razgovor sa zainteresovanim penzionerima koji imaju određena pitanja i probleme, te da ih delegira instancama odlučivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Drastično poskupilo meso: Teleći but postaje luksuz

U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

“Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

Za tri godine teletina poskupila 10 KM

Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

“Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

Možda vas zanima i ovo:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

“Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za  farmer Ranko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ogroman jaz među penzionerima u Federaciji BiH

Penzije u Federaciji BiH kreću se u širokom rasponu od 434 do 3.320 KM. Konačan iznos zavisi od dužine radnog staža, uplaćenih doprinosa i pravila obračuna

Iako su penzije u FBiH povećane od januara 2026. godine za 11,2 posto, većina penzionera to u praksi jedva osjeti.

Na papiru značajan procenat. U stvarnosti rast troškova života u velikoj mjeri “pojede” ovo povećanje, pa ono ne donosi bitnije poboljšanje životnog standarda.

Zakonske odredbe preciznije uređuju visinu najniže starosne penzije u zavisnosti od dužine radnog staža.

Tako za korisnike sa manje od 20 godina penzijskog staža penzija ne može biti niža od 60 posto. Oni imaju pravo na najmanju od 434,38 KM.

Oni sa 20 do 25 godina staža mogu očekivati najmanje 470,58 KM. Za radni staž između 25 i 30 godina najniža penzija iznosi 506,78 KM, dok se za staž od 30 do 35 godina garantuje najmanje 542,98 KM.

Najveće iznose u okviru najniže penzije ostvaruju osiguranici sa dužim stažom. Tako oni sa 35 do 40 godina rada imaju zagarantovanih najmanje 615,37 KM, dok korisnici sa 40 i više godina staža ne mogu primati manje od 687,77 KM.

Visina penzija zavisi od doprinosa

Visina penzije ne zavisi samo od ovih zagarantovanih minimuma. Prvo se obračunava na osnovu uplaćenih doprinosa i dužine radnog staža tokom radnog vijeka. Ukoliko je obračunata penzija niža od zakonskog minimuma, isplaćuje se minimalni zakonski iznos.

Sa većim platama tokom radnog vijeka rastu i penzije. Osiguranici sa višim primanjima i dugim stažom mogu ostvariti i znatno veće iznose.

Tako oni sa dvostruko većim platama mogu očekivati i preko 2.000 KM, dok najviši iznos u Federaciji BiH dostiže zakonski limit od 3.332 KM.

S druge strane, radnik koji je tokom cijelog radnog vijeka primao prosječnu platu može očekivati oko 434 KM penzije za 15 godina staža, dok bi za 40 godina rada taj iznos iznosio oko 1.052 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Iz Federalnog zavoda za PIO/MIO naglašavaju da izmjene zakona nisu promijenile način obračuna penzija. Novi penzioneri i dalje će imati penziju izračunatu na dosadašnji način, s tim da će njena vrijednost usklađuje kroz opći bod koji prati rast prosječne bruto plaće u FBiH.

Pored spomenjtih iznosa, postoje i posebni zakonski minimumi za određene kategorije penzionera, koji mogu iznositi oko 651,92 KM. Sve zavisi od vrste penzije i uslova pod kojima je to pravo ostvareno, piše Oslobođenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Inflacija u Srpskoj 4,9 posto: Cijene sve veće

Cijene u Republici Srpskoj nastavljaju da rastu. U martu 2026. godine, sve što prosječan građanin kupuje koštalo je 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U poređenju s februarom rast je iznosio 1,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Najteži udarac u martu stigao je s pumpe

Prevoz je u jednom jedinom mjesecu poskupio za čak 11,3 posto, primarno zbog rasta cijena goriva i troškova korišćenja automobila. Na godišnjoj osnovi, prevoz je skupljio za 9,1 posto – što svakodnevne voznike ozbiljno osjeća u novčaniku.

Nije mnogo bolje ni kad stigne račun. Stanovanje, struja, gas i komunalne usluge skuplje su za 10,6 posto u odnosu na mart 2025. godine. Električna energija i ostali energenti porasli su za 12,1 posto godišnje, a vode i komunalnih usluga ima za 8,9 posto više nego lani.

Zdravstvene usluge poskupjele su za 9,6 posto na godišnjoj osnovi.

Možda vas zanima i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Jedina dobra vijest dolazi iz prodavnice – cijene hrane i bezalkoholnih pića pale su u martu za 0,5 posto u odnosu na februar. No, to je kratkotrajna olakšica: hrana je na godišnjoj osnovi i dalje skuplja za 2,6 posto, a u poređenju s 2015. godinom – za nevjerovatnih 57,7 posto.

U istom periodu, spoljna trgovina pokazuje rastući uvozni pritisak. Republika Srpska je u prvom kvartalu 2026. uvezla robu u vrijednosti 1,9 milijardi KM, a izvezla 1,25 milijardi – što znači da je trgovinski deficit iznosio 648,8 miliona KM. Uvoz energenata porastao je za 35,8 posto u poređenju s prošlom godinom, što je jedan od ključnih faktora koji hrane inflaciju.

Ukratko: pune cijene, manje kupovne moći. Ono što smo mogli kupiti za 100 maraka 2015. godine, danas košta 134,5 maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Umjesto da isplati penzije, poštar novac uzimao sebi

Osnovni sud Sokolac potvrdio je optužnicu protiv poštara čiji su inicijali A.M. zbog osnova sumnje da je prisvojio 3.788 KM koje je trebao podijeliti korisnicima.

Optužnicom se A.M. tereti da je od 10. do 16. jula prošle godine na području grada Istočno Sarajevo zadržao za sebe 1.601 KM. Taj novac trebao je podijeliti korisnicima za isplatu boračkog dodatka i invalidnine, a na uplatnice je potpisivao njihova imena.

A.M. se tereti da je zadržao i 2.187 KM koje je zadužio po elektronskoj uputnici i za isplatu penzije. U rubrici potvrda primaoca potpisao je njihova imena.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu je nakon sprovedene istrage 12. marta podiglo optužnicu. Ta optužnica se odnosi na krivično djelo pronevjera i podnesena je protiv A.M.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proširena lista: Na ovim pumpama možete kupovati jeftinije gorivo

Širom Republike Srpske 214 benzinskih pumpi učestvuje u direktnoj podršci usljed poremećaja na naftnom tržištu.

Na toj listi je 25 trgovaca na malo naftnim derivatima, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Lista je ažurirana u skladu sa sklopljenim ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji u realizaciji odluke o direktnoj podršci.

Pume na kojima je jeftinije gorivo: 

  • Nestro petrol a.d. Banja Luka
  • Krajina petrol a.d. Banja Luka
  • Hifa petrol d.o.o. Sarajevo
  • Madžar d.o.o. Gradiška
  • Despotović d.o.o. Bijeljina
  • Trigma d.o.o. Banja Luka
  • Pemako d.o.o. Banja Luka
  • Sana kop d.o.o. Ribnik
  • Vicanović d.o.o. Laktaši
  • Leburić komerc d.o.o. Prnjavor
  • Nes petrol d.o.o. Banja Luka
  • Euro petrol d.o.o. Zvornik
  • Pojužina prom d.o.o. Nevesinje
  • Vidić petrol d.o.o. Brod
  • Super petrol d.o.o. Banja Luka
  • Limikom d.o.o. Banja Luka
  • Kojo komerc d.o.o. Modriča
  • Ćejić petrol d.o.o. Srbac
  • Paspalj komerc d.o.o. Prijedor
  • Nešković d.o.o. Bijeljina
  • Antunović d.o.o. PJ Zvornik/Šepak i
  • Antunović AGS d.o.o. PJ Šamac
  • Darko komerc d.o.o. Laktaši
  • Gas petrol d.o.o. Mrkonjić Grad
  • N grup d.o.o. Bijeljina

Poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke. Odnosno do 16. maja, a liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika.

Lista privrednih subjekata koji učestvuju u navedenoj mjeri dostupana je na internet stranici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na linku: OVDJE.

Vlada Republike Srpske je 1. aprila donijela odluku o direktnoj podršci. Tom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpnim stanicama u Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na: