Kategorija: Novac

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine javnosti je predstavila niz ekonomskih pokazatelja koji, na prvi pogled, nude optimističnu sliku napretka.

Podaci o povećanju minimalne plate (sa 596 KM na 1.000 KM), rastu najniže penzije (sa 538 KM na 600 KM) i prosječne plate (sa 1.277 KM na 1.590 KM), te smanjenju ukupnog duga FBiH u odnosu na BDP (sa 22,05 na 18,8 posto), trebali bi poslužiti kao dokaz uspješnog upravljanja.

Međutim, iza ovih nominalnih brojeva krije se šira ekonomska realnost koju zvanične prezentacije često zanemaruju.

Ekonomski stručnjaci s pravom upozoravaju da je svako ovakvo poređenje, izolovano od ključnih faktora, u najmanju ruku zavaravajuće.

Federacija BiH, kao i većina evropskih država, prešla je put izuzetno visoke inflacije koja je dramatično oborila kupovnu moć građana.

Kada se nominalni rast plata i penzija stavi u kontekst poskupljenja hrane, energenata i stanovanja, postavlja se legitimno pitanje: Koliko su ti pokazatelji rezultat stvarnog ekonomskog poboljšanja, a koliko su samo nužno inflatorno prilagođavanje?

Analitičar Igor Gavran precizno je detektovao suštinski problem ove vladine retorike.

“Naime, uopšte nisu spomenuti inflacija i potrošačka korpa, odnosno troškovi života koji su neophodni da se procijeni koliko zaista neki iznos vrijedi danas u odnosu na ranije. Kada to uzmemo u obzir, neki iznosi kojima se hvale postaju sramotni, a ne pohvalni – npr. iznos minimalne penzije”, navodi Gavran.

Penzionerima ne treba milostinja

Ističe da je još gore s poređenjima “jednokratnih pomoći” određenim kategorijama stanovnika.

“Zašto je ikome pozitivno da penzioneri ili borci trebaju milostinju, umjesto da imaju adekvatne prihode i nisu socijalni slučajevi. Pa i porodilje – zašto je normalno i pozitivno da je rađanje djece luksuz koji prosječan građanin ne može finansirati, nego mu poslije još treba i dječji doplatak. Rast minimalne plaće se prikazuje kao da je jedina promjena u iznosu, a zanemaruju svi negativni efekti i silni milioni koji se isplaćuju kao pomoć privrednicima da ‘prežive’ ovu mjeru (dakle i mnogi privrednici su pretvoreni u socijalne slučajeve zavisne od budžeta)”, naveo je on.

Ističe vrlo bitne faktore koji bi se trebali ocijeniti, poput toga koliko se građana iselilo iz Federacije BiH u ovome periodu ili kakvo je stanje budžeta Kantona Sarajevo.

“Kako posluje Elektroprivreda BiH? Koliko su povećane cijene električne energije i brojnih javnih usluga? Koliko je kilometara autoputeva izgrađeno? Koliko je trajala obnova pruge u Jablanici i ko je izvršio? Koliko se nije obnovilo i nadoknadilo od šteta koje su ljudi pretrpjeli? Zašto se spektakularno najavljivana sveobuhvatna fiskalna reforma pretvorila u beskonačnu sapunicu i haos, gdje još uvijek nije jasno i svako malo se mijenjaju najave sta se uopšte planira i kada uraditi? Jedino cjeloviti izvještaji i analize svih faktora imaju smisla, a selektivno su i sve prethodne vlade prikazivale svoj rad savršenim, a prava mjera je broj nasih građana koji se u međuvremenu iselio i povećanje zaostatka u praktično svim segmentima (osim cijena) u odnosu na razvijenije države”, rekao je Gavran.

Smatra da se svaka vlada treba fokusirati na svoje obaveze, primarno poboljšanje uslova života građana i poslovanja privrede, a ocjene svoga rada prepustiti nezavisnim analizama i samim građanima.

Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike od 1. januara 2026. godine penzije bi se usklađivale dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula, a parametri su 40 posto od rasta prosječne plaće u FBiH i 60 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena.

Uvodeći ove parametre Ministarstvo je izbrisalo iz zakona član 80. koji podrazumijeva vanredno povećanje penzija.

Penzioneri su se usprotivili ukidanju člana 80. zbog čega smo Hasu Halilovića, zamjenika predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, upitali da li je član 80. definitivno ukinut ili postoji drugo rješenje.

Predložene izmjene Zakona o PIO-u trenutno se nalaze kod Ureda za zakonodavstvo, Federalnog ministarstva finansija, još se nisu našle na Vladi Federacije BiH.

“Prema onome što nam je rekao federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, član 80. će biti modeliran. Biće kao dodatak na penziju. O tačnom sadržaju nemam informacija. Dakle, bit će jedan mehanizam člana 80, ali preformuliran. Neće biti vanredno povećanje nego nešto kao u Republici Hrvatskoj, dodatak na penziju” kazao je Halilović.

Ukidajući član 80. Ministarstvo je obrazložilo kako je postojanje vanrednog usklađivanja pokazalo da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom periodu je dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost penzijskog sistema.

“Takva mogućnost se najčešće koristila u periodima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim periodima), što je apsolutno neprimjereno, jer u sitaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi. Bitno je istaknuti kako velika većina uporednih penzijskih sistema u zemljama okruženja, ali i među EU članicama ne poznaje mogućnost vanrednog usklađivanja penzija, prvenstveno radi nesporne činjenice da redovno usklađivanje penzija osigurava ravnotežu izmjeđu finansijske stabilnosti penzijskog sistema i adekvatnosti penzijskih davanja”, naveli su, između ostalog, u obrazloženju izmjena iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

(Izvor vijesti: Faktor)

Evropski penzioneri ne sjede kod kuće. Oni rade, privređuju i time ostaju aktivni članovi društvene zajednice. Odlazak u penziju u BiH uglavnom znači izolaciju i kraj, kažu bh. penzioneri. A ne mora tako biti.

Tek završetkom radnog vijeka, u BiH počinje borba sa preživljavanjem, kažu penzioneri. Neki od njih nastavljaju raditi, dok drugima pomažu djeca. Uglavnom, živjeti od penzije jako je teško, kaže Mustafa Karović.

“Trebalo bi malo da se pripazi na te penzionere, barem ovi sa nižim penzijama, ima onih koje su skromne, ali ovi koji su otišli iz raznih razloga, kao ja, sa 38 godina otišao sam prisilno jer sam morao, pa sam otišao i došao na minimalnu staračku penziju. Ja ne znam kako, da mi ne pripomogne kćerka koja je u Njemačkoj, ali sa ovim ja ne znam dokle..”

Umjesto uživanja u plodovima dugogodišnjeg rada, finansijska neizvjesnost i dalje je glavni problem gotovo svih penzionera u BiH.

“Kad odeš u penziju, treba odmah da umreš da ne smetaš ovom narodu. “Sama živim, ipak bude mi dovoljno uz pomoć kćerke. Ma odlično, ne možemo se žaliti, daj nam Bože mira i ništa više. Slobode.”; “Kako žive? Slabo. Treba povećati, ali neće niko. I šta da radiš, ništa, šuti i deveraj kako znaš i umiješ. Razguli ono što imaš”, samo su neki od komentara građana.

Ima i fizički aktivnih

I dok je u mislima briga o preživljavanju, teško je očekivati da starije osobe budu socijalno uključene i aktivne u društvenom životu. Iako rijetki, takvi slučajevi ipak postoje. Nedavno su u RS tri osobe starije od 65 godina, upisale fakultet. Ima i onih fizički aktivnih, kao što je 84 godišnji Hazim Kukuruzović, koji je tokom 22 godine, koliko je u penziji prešao 44 hiljade kilometara.

“Vrijeme ustajanja oko 7, pola 8, onda ceremonija doručak i obavezna šetnja. Ja sam odlučio da kafu pijem dva i po kilometra od mjesta stanovanja, ne u kafićima u mom naselju, i svaki dan moram preći 5 kilometara. To je minimum”.

Osim fizičke aktivnosti, evropski penzioneri uveli su i trend rada. Naime, svaki deseti zaposlen je na pola radnog vremena. Time nastoje ostati aktivni, dopuniti prihode, očuvati socijalne kontakte.
Halima Resić, sekretar Internacionalne akademije BiH:

“U zapadnim evropskim zemljama, u SAD-u, životna dob je samo broj. Vi možete raditi koliko vam vaše zdravstveno stanje omogući. Da bismo tu populaciju angažirali, treba biti dobra strategija i povezanost akademske zajednice. U evropskim zemljama imate programe 75+, imate program transplantacije organa 75+, znači apsolutno moramo promijeniti.”

Ali, u BiH odlazak u penziju često znači kraj, kaže Rodoljub Petković. Penzionere društvo izoluje i zaboravlja.

Nestalo empatije

Rodoljub Petković, predsjednik Komisije za edukaciju Olimpijskog komiteta BiH:

“Nestaje sa scene empatija, to je ljudska osobina koja je mnogo značajna, bez empatije bojim se da će teško u budućnosti moći bilo šta da se uspješno desi, korektno, kvalitetno, kako u porodici, tako uopšte u društvu, našem pogotovo.”

A prateći globalne promjene, Evropu koja stari, neophodno je prilagoditi se promjenama. Penzioneri trebaju biti resurs, a ne opterećenje. Naročito u BiH u kojoj je 23% stanovništva starije od 65 godina.

(Izvor vijesti: N1)

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine je pripremilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a te izmjene i dopune bi trebale biti po skraćenom postupku

Cilj ovog ministarstva je da se ove izmjene i dopune u Parlamentu FBiH usvoje do kraja ove godine. Ako ih parlamentarci prihvate, sljedeće godine će uslijediti značajne promjene uslova penzionisanja i uslova rasta penzija u ovom entitetu.

Naknada za fizičku onesposobljenost

Prvi član zakona čija je izmjena predložena jeste stav 4 člana 67., kojim se tretira novčana naknada za fizičku onesposobljenost, a koji je trenutno definiran ovako:

“Osnov novčane naknade za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu s ovim zakonom”.

Predložena izmjena stava 4 člana 67. je definisana ovako:

“Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije isplaćen u decembru 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s članom 79. ovog zakona”.
Usklađivanje penzija

Član 79. se odnosi na usklađivanje, rast penzija, a koji važećim Zakonom glasi:

“Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađuju u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini.

Izuzetno od prethodnog stava, najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne dostigne jednu petinu iznosa najviše penzije ostvarene u skladu s ranijim propisima”.

Predložena izmjena člana 79.

Predložene izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju usklađivanje penzija dva puta godišnje (1. januara i 1. jula), a ne samo jednom, 15. aprila, kako je to sada slučaj. Dakle, predložena izmjena člana 79. glasi:

“Nosilac osiguranja, počev od 1. januara 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu zvaničnih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje penzije dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:

• Po stopi koja je zbir 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plate, ili jednaka toj stopi
• Po stopi koja je zbir 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plate.
  Planirano je i to da se za izračun učešća stope promjene potrošačkih cijena u zbroju potrošačkih cijena i bruto plate uzimaju apsolutni brojevi tih stopa.

Sljedećim stavom člana 79. se tretiraju okolnosti pod kojima neće biti usklađivanja, rasta penzija.

“Ako bi stopa, koja je zbir rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i rasta, odnosno smanjenja bruto plate dovela do negativnog usklađivanja, penzije se ne usklađuju. Penzije ostvarene u godini u kojoj je usklađivanje, ne usklađuju se u toj godini”, obrazloženo je.

S obzirom na to da bi se penzije usklađivale dva puta godišnje, predloženo je brisanje člana 80. Zakona o PIO, koji podrazumijeva vanredno usklađivanje penzija. Naime, trenutnim zakonom je omogućeno da se vanredno usklađivanje penzija može dogoditi jednom godišnje.

Najniža i zagarantovana penzija

Jednako su značajne predložene izmjene i dopune člana 81., koji se odnosi na najnižu i zajamčenu penziju. Naime, njime je predviđeno sljedeće:

“Korisniku, kome je starosna penzija određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa penzije, utvrđenog ovim članom Zakona, isplaćuje se najniža penzija”.

Međutim, najniža starosna penzija bi trebala zavisiti od dužine penzijskog staža te će se određivati u procentu od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, i to:

Za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 20 i 25 godina staža neće moći biti niža od 65 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 25 i 30 godina staža neće moći biti niža od 70 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 30 i 35 godina staža neće moći biti niža od 75 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 35 i 40 godina staža neće moći biti niža od 85 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za 40 godina staža i više neće moći biti niža od 95 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.

Najniža starosna penzija više neće biti svima jednaka.

Nadalje, kada je u pitanju zajamčena penzija, na nju će imati pravo osoba s 40 godina staža i više, a kojoj je penzija određena u iznosu manjem od penzije utvrđene ovim stavom zakona. Dakle, to znači da će zajamčena penzija biti u iznosu prosječne samostalne penzije isplaćene u decembru, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava te će se usklađivati kako je propisano Zakonom.

Predložene su izmjene i dopune kojima se tretira porodična, odnosno invalidska penzija. Važećim zakonom je utvrđeno da porodična, odnosno invalidska penzija iznosi 70 posto za jednog člana porodice, 80 posto za dva člana porodice, 90 posto za tri člana porodice i 100 posto od osnovice za četiri i više članova porodice.

S druge strane, za razliku od navedenog, predviđeno je da porodična, odnosno invalidska penzija, ne može biti niža od 90 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Osim toga, najviša penzija će ostati nepromijenjena, tj. iznosit će pet najviših penzija isplaćenih u decembru 2024.

(Izvor vijesti: Klix)

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koje donose niz promjena u korist penzionera u FBiH, trebale bi stupiti na snagu od početka iduće godine.

Vojin Mijatović, zamjenik premijera Federacije Bih rekao je da od 1. januara naredne godine kreće povećanje penzija, a što će budžet Federacije BiH dodatno opteretiti sa 500 miliona KM.

Inače novim zakonom koji još uvijek nije usvojen na Vladi FBiH predviđa se više nivoa najniže penzije, zavisno od broja godina radnog staža. Takođe, biće pojednostavljene i procedure i jačanje zaštitinih mehanizama kako bi se očuvala stečena prava penzionera.

“Stečena prava se neće umanjivati, a novim zakonom proširiće se i pravo na naknadu troškova sahrane iza umrlog korisnika penzije i na osove koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže porodice”, rekao je nedavno Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH.

Isplata penyija za septembar mjesec u Federaciji Bosne i Hercegovine počeće danas, 3. oktobra.

Redovan termin isplate pomaknut je zbog toga što 5. oktobra, kada se inače vrši isplata, ove godine pada u nedjelju, naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO).

Najniža penzija za septembar iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 760,03 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 373.336, iznosi 760,98 KM.

Penziju za septembar primiće ukupno 461.857 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 314,5 milijuna KM.