Kategorija: Novac

Vlada Federacije BiH iz budžeta FBiH za 2025. godinu izdvojila je 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera.

Iako je iznos povećan, iz kantonalnog Saveza udruženja penzionera upozoravaju da su zbog rasta cijena usluga u banjskim centrima i lječilištima uskraćeni za 95 mjesta u odnosu na prethodne godine.

Od ukupnog iznosa, 1,9 miliona KM planirano je za podršku banjskom liječenju penzionera u tekućoj godini, dok je 600.000 KM namijenjeno za izmirenje obaveza iz 2024. godine.

Cilj programa je rehabilitacija bolesnih i socijalno najugroženijih penzionera, unapređenje njihovog zdravlja i podsticanje socijalne uključenosti.

Ipak, iz Saveza udruženja penzionera ZDK upozoravaju da je, uprkos povećanju sredstava, zbog rasta cijena u banjskim centrima i lječilištima, broj dostupnih mjesta smanjen – za čak 95 u odnosu na prethodne godine.

“Ružno se dogodilo u ovoj godini, dobili smo veći iznos sredstava za rehabilitaciju međutim, banje su povećale svoje usluge, tako da smo mi u ovoj godini dobili manji broj penzionera nego što smo imali prošle godine za rehabilitaciju. Ja ću reći konkretno za ZDK da smo 95 mjesta manje dobili na osnovu prošle godine, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

U Kaknju usluge koristi blizu 100 penzionera

“Negdje od marta, aprila mjeseca su sredstva povećana bila ali je umanjen broj mjesta, samim time kada su povećana sredstva umanjen je i broj mjesta koja su bila predviđena za svaku općinu. Mi po broju nemamo neko strašno umanjenje jer su ljudi navikli da idu na to. Mi smo do sada imali 65 ljudi, naših članova koji su koristi to pravo u Fojnici a imali smo 30 u Olovu i to je negdje otprilike u dva, tri mjesta, naglasio je Irfan Imamović, predsjednik Udruženja penzionera Općine Kakanj.

Udruženje penzionera Općine Kakanj koje broji 4.800 članova ovoj oblasti pridaje posebnu pažnju. U toku su pripreme za potpisivanje novog ugovora sa centrima i banjskim lječilištima kako bi se na vrijeme kakanjskim penzionerima osigurao odlazak u banje i rehabilitacione centre.

“Mi imamo ugovor svake godine oko 10. oktobra i sad očekujemo ponovo novi ugovor i sa Fojnicom i sa Olovom. Mi smo se dogovorili na Upravnom odboru kantonalnom, kada smo govorili o ovoj problematici da idemo sada sa ugovorima ne koliko je sredstava, nego od broja mjesta i onda ne bi smjelo da dođe do promjena tu. Ovako nas zavaraju, kažu da su sredstva povećana za korištenje banja i onda je to pravi problem, naglasio je Imamović.

Iako su izdvojena sredstva veća nego prethodnih godina, evidentno je da rast troškova ograničava broj korisnika usluga banjskog liječenja. Time se dodatno naglašava potreba za održivim i efikasnijim sistemskim rješenjima, kako bi banjsko liječenje ostalo dostupno što većem broju penzionera kojima je ova vrsta podrške i više nego potrebna.

(Izvor vijesti: NTIC)

Prema ekonomskim stručnjacima 100 eura od prije 10 godina danas je ekvivalent 155 eura ako se uzima prosjek 27 zemalja Evrope. Mnogi su mišljenja da je u Bosni i Hercegovini danas novac i manje vrijedan.

Tako je prema su prema jednoj prošlogodišnjoj analizi usporednih podataka građani u BiH su prije 10 godina za 1.000 KM mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 posto.

Teško je očekivati da će se cijene vratiti na neki raniji nivo, stručnjaci su oko toga saglasni, tako da nam može pomoći tek rast platežne moći. O ovoj temi za Raport je govorio ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

“BiH ima euro, samo što se on ne zove euro nego konvertibilna marka. Slična je situacija recimo i sa Bugarskom. Njihova valuta lev je u istom odnosu s eurom kao konvertibilna marka. Tako da smo mi svi manje više u istom paktu vrijednosti valute koju se koristi u Evropi”, govori Pavlović.

Ne treba očekivati pad cijena

Kako kaže, problem koji postoji je vezan za činjenicu da se inflacija praktično ne definiše ili bolje rečeno ne iskazuje drugačije nego kao nivooom kupovne moći. Mišljenja je da će povratka na ranije nivoe cijena u BiH neće biti.

“Kada pogledamo kupovnu moć u periodu od prije pola godine, godinu ili pet godina unazad, onda shvatimo koliko novca manje imamo u svom budžetu. Konkretnije, novac koji imamo manje je vrijedan i manje se može kupiti za nono što imamo. S druge strane teško možemo očekivati da se cijene vrate na neki prijašnji nivo. Pogotovo kada se govori o cijenama životnih namirnica, poljoprivrednih proizvoda i ostalih proizvoda koje kupujemo redovno politika koju jedna zemlja ima u smislu podrške domaćoj proizvodnji hrane, određuje nivo troškova proizvodnje. Mi smo ovisni o uvozu. Sebe smo doveli u takvu situaciju da zanemarujući domaću proizvodnju, praktično zavisimo od uvoza, a kada govorimo o domaćoj proizvodnji onda nemamo nikakvih sistema podrške kada nastane neki problem poput suša ili poplava”, naglašava Pavlović.

Institucije ne rade ništa

Prema njegovim riječima, treba obratiti pažnju i na rad inspekcijskih organa kako bi se spriječio nekontrolirani rast cijena. Oni su gotovo nemoćni u ovakvom razvoju situacije kada marže nisu ograničene.

“Kada se govori o sistemu rada inspekcijskih organa mi imamo problem da nisu maksimizirane marže na te osnovne životne namirnice kojih ima recimo 20 ili 25 koje su posebno bitne. Moglo bi se to uraditi kao što je napravljeno s ograničenom maržom na gorivo koja iznosi 25 feninga. Hoću da kažem, situacija je takva da bi institucije morale i mogle mnogo toga da urade, a ne rade ništa. Tako smo u situaciji da trgovački lanci imaju puno proizvoda, a u biti najviše prodaju one koji su vezani za životne potrebe građana i na te proizvode povećavaju marže i na taj način pokušavaju obezbjediti prihode kojima bi pokrili svoje troškove. Malo ko danas kupuje skupa pića, skupe sireve i slično. Uglavnom se većina svodi na ovo što je građanima najpotrebnije i tu se povećavaju marže.

Cijene na banjalučkoj tržnici:

Bijelo grožđe: 12 – 15 KM
Maline: 8 – 9 KM
Sušene šljive: 9 – 10 KM
Limun: 3 – 3,5 KM
Jabuka: 2 – 3,5 KM
Banana: 2,5 – 3,5 KM
Kruške: 4 – 5 KM
Breskve: 5 – 6 KM
Šljive: 3 KM

Povrće:

Kupus: 2 KM
Mrkva: 2 – 3 KM
Krompir: 1,5 – 2 KM
Paradajz: 2 – 4 KM
Paprike: 2,5 – 4 KM
Tikvice: 1,5 KM
Krastava: 1 – 2 KM
Karfiol: 5 KM
Blitva: 5 KM
Zelena salata: 3 – 4 KM
Grah: 8 – 10 KM
Crveni luk: 2 – 2,5 KM

(Izvor vijesti: Raport/Vecernji list)

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec juli 2025. godine bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u utorak, 5. augusta 2025.

Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je na isplati za juli 372.120, iznosi 760,43 KM.

Uz penziju stiže i dodatak

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO/MIO.

U skladu s navedenom Uredbom korisnici najniže penzije (599,28 KM) s prebivalištem na području BiH, uz penziju za juli primit će i jednokratni dodatak u iznosu od 250,00 KM.

Isti iznos primit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike penzija do iznosa najniže penzije u skladu s članom 82. Zakona o PIO/MIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 800,01 KM do 1.000,00 KM primit će jednokratni dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 1.000,01 KM do 1.500,00 KM, primiti jednokratni dodatak od 100,00 KM.

Dodatak na penziju neće dobiti svi

Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe.

Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije sukladno članu 82. Zakona o PIO/MIO.

Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu, kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.

Penziju za juli primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 miliona KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

Porast cijena odrazio se na ukupnu mjesečnu potrošnju domaćinstava, što potvrđuje i vrijednost sindikalne potrošačke korpe. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za juni ove godine iznosila je 3180,40 KM.

Iako bi se po sve tanjim novčanicima građana moglo zaključiti drugačije, statistika pokazuje da je u junu u odnosu na maj zabilježen blagi pad cijena hrane i pića. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu su u prosjeku porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene za godinu dana porasle 4,6 posto

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u junu je zabilježen prosječan rast cijena u sljedećim sektorima: stanovanje i režijski izdaci (0,5%), namještaj i kućni aparati (0,4%), zdravstvo (0,1%), prevoz (0,8%), rekreacija i kultura (0,7%), obrazovanje (1,1%), restorani i hoteli (1,6%) te ostala dobra i usluge (0,5%).

Istovremeno je zabilježen pad cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto te odjeće i obuće za 1,2 posto.

Ipak, nivo cijena u junu ove godine u poređenju sa junom prošle godine viši je za 4,6 posto. Prosječan godišnji rast zabilježen je u sektorima: hrana i bezalkoholna pića (10,8%), alkoholna pića i duhan (3,8%), stanovanje (1%), namještaj i aparati (1,1%), zdravstvo (6,4%), komunikacije (0,4%), rekreacija i kultura (4,9%), obrazovanje (1,9%), restorani i hoteli (7,2%) i ostala dobra i usluge (3,4%). Pad je zabilježen u odjeći i obući (−7,5%) i prevozu (−4,3%).

Sindikalna potrošačka korpa, čija je vrijednost u junu iznosila 3180,40 KM, obuhvata minimalne troškove života četvoročlane porodice – dva odrasla člana i dvoje djece (jedno u osnovnoj, drugo u srednjoj školi). Za poređenje, prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april bila je 1545 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, utvrđena na 1000 KM.

Plate ne prate troškove

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi svega 48,58 posto, dok minimalna plata pokriva tek 31,44 posto osnovnih troškova života. U izračun korpe uključeni su troškovi hrane, stanovanja i komunalija, higijene i zdravlja, obrazovanja, kulture, odjeće i obuće, prevoza te održavanja domaćinstva.

Posebno zabrinjava podatak da hrana čini čak 45,32 posto ukupnih mjesečnih izdataka, što znači da četvoročlana porodica za prehranu mora izdvojiti skoro 1450 KM – gotovo cijelu prosječnu platu u FBiH. Na stanovanje i režije otpada 14,20%, na higijenu i zdravlje 9,67%, obrazovanje i kulturu 8,17%, odjeću i obuću 11,32%, prevoz 5,03%, a na održavanje domaćinstva 6,29%.

Troškovi života nezaustavljivo rastu

U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je sindikalna korpa iznosila 2950,10 KM, jasno je da troškovi svakodnevnog života nezaustavljivo rastu. Tada je udio hrane u korpi iznosio 43,84 posto. Sve češća poskupljenja dodatno ugrožavaju kućne budžete građana, od kojih mnogi s nelagodom iščekuju jesen i početak školske godine – period koji nosi nove, dodatne izdatke. Nemali broj porodica već se zadužuje da bi pokrili svakodnevne troškove.

(Izvor vijesti: Vecernji list)