Udruženje penzionera Zenice organizuju put na more

Udruženje penzionera Grada Zenica i ove godine za svoje članove i njihove porodice organizuje ljetovanja u Ulcinju u Crnoj Gori.

Zbog niskih penzija i sve većih troškova života rijetki su penzioneri koji imaju sreću da mogu sebi priuštiti neko putovanje i ljetovanje van države.

Svjesni te činjenice u Udruženju penzionera grada Zenice još od 2018. godine za svoje članove organiziraju ljetovanje po povoljnim uslovima u Crnoj Gori.

I ove godine će put Jadrana krenuti 600 zeničkih penzionera, a prva tura kreće već od petka.

“Mi smo za naše članove obezbijedili smještaj u Donjem Štoju u Ulcinju u objektima ‘Manes’ ‘Kod Zeke’ i objektima kod Hedije. Cijena za šest noći i sedam dana je 152 evra, u šta spada smještaj, prevoz i boravišna taksa”, kazao je Mirnas Buljubašić, predsjednik Udruženja penzionera grada Zenica.

Ove godine ljetovanje je organizirano u osam tura, počevši od 20. juna pa sve do 18. septembra.

Buljubašić ističe, da i uprkos povoljnim uslovima ljetovanja, odziv i nije veliki, jer zenički penzioneri žive u izuzetno teškim uslovima, a od 18.000 penzionera u Zenici, njih čak 12.000 prima minimalnu penziju i nije u mogućnosti sebi obezbijediti bilo kakvo ljetovanje, pa ni ovo po povoljnim uslovima.

“Ovo je treća ili četvrta godina kako mi organiziramo ljetovanje pod istim cijenama. Niko ne sufinansira to putovanje, ali mi imamo odličnu saradnju sa vlasnicima apartmana koji uzimaju minimalnu maržu kako bi nam izašli ususret”, ističe Buljubašić.

Iz Udruženje penzionera Grada Zenica pozivaju svoje članove koji su u mogućnosti i ispunjavaju propisane uslove, da rezervišu svoj termin u službi Udruženja, svaki radni dan osim petka, jer slobodnijh mjesta je ostalo još samo malo.

(Izvor vijesti: Zenicainfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj počela isplata korisnicima socijalnih davanja

Ministarstvo finansija Republike Srpske saopštilo je da će danas biti isplaćeni borački dodatak i invalidnine za maj, kao i mjesečne naknade za korisnike socijalnih davanja, tuđe njege i pomoći, te podrška za višečlane porodice iz kategorija četiri plus koji su stekli pravo po osnovu Zakona o podršci nezaposlenim članovima višečlanih porodica.

Za sve ove isplate, kako se dodaje, u budžetu je obezbijeđeno ukupno 46,5 miliona KM.

“Za isplatu mjesečnog boračkog dodatka i invalidnine namijenjeno je 35 miliona KM, dok se šest miliona KM isplaćuje po Zakonu o socijalnoj zaštiti. Tuđa njega i pomoć se po ovom zakonu doznačava opštinama i gradovima koji vrše isplatu korisnicima prava na području svoje lokalne zajednice”, naveli su iz Ministarstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH najgora, ima najmanje zaposlenih na jednog penzionera

Penzioni sistemi širom svijeta suočavaju se sa problemom malog broja osiguranika, a odnos osiguranik – korisnik sve je nepovoljniji.

Optimalno, da bi penzioni sistem bio stabilan, trebalo bi da bude sedam osiguranika na jednog korisnika penzija, međutim, danas, u svijetu, taj odnos nema gotovo niko.

Kada je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, najbolji odnos osiguranik – korisnik ima Crna Gora gdje na 2,21 osiguranika dolazi jedan penzioner.

Odmah iza njih je Srbija gdje na jednog penzionera dolazi 1,7 osiguranika, a zatim slijede Sjeverna Makedonija gdje je odnos osiguranik – korisnik 1,62 na prema jedan.

Trenutno, najrazvijenija zemlja bivše Jugoslavije, Slovenija, ima odnos od 1,55 osiguranika na jednog penzionera dok je u Hrvatskoj to 1,39 korisnika na jednog penzionera.

BiH najgora od zemalja bivše Jugoslavije

Ubijedljivo, najgori rezultat je u Bosni i Hercegovini gdje u Federaciji BiH na jednog penzionera dolazi 1,22 zaposlenih dok je u Republici Srpskoj taj odnos još nepovoljniji i na jednog penzionera dolazi 1,17 zaposlenih.

U bivšoj Jugoslaviji bilo je 2,7 osiguranika na jednog korisnika prava penzija dok je trenutno u većini zemalja EU odnos dva zaposlena na jednog penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Opštine Centar besplatni hljeb i mlijeko

Svake godine u budžetu Opšine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec juni ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo su 392 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 349 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 43 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opšine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opšine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 28.730 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj moguće povećanje penzija do tri posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da je penzijski sistem u Republici Srpskoj stabilan i da se sva primanja redovno isplaćuju te da trenutno ima preko 290.000 penzionera i preko 330.000 osiguranika.

“Sve obaveze servisiramo redovno i trudimo se da sve obaveze završimo na vrijeme”,  rekao je Milić.

Naveo je da se rješenje za penziju sada dobija brže.

“Sve zahvaljujući novom integirsanom sistemu, kao i zaposlenima. Postupak rješenja za penziju završavamo za 26 dana i najbolji smo na području bivše jugoslavije”, izjavio je Milić dodajući da je najbolja filijala u Trebinju koja postupak rješava za deset dana, dok se najduže čeka u Bijeljini i to 36 dana.

Milić je rekao da je u Fondu PIO 2014. godine pušten u rad integrisani sistem putem kojeg se može vidjeti ko je šta radio, ko je nešto arhivirao i koliko koji predmet je u radu.

“Radimo na edukaciji kadrova. Svaki dokument koji ulazi u pisani formi u bilo kojoj poslovnici, on se odmah skenira i trajno se pohranjuje u trajne baze Fonda”, rekao je Milić.

Vanredno usklađivanje penzija

Govoreći o eventualnom povećanju penzija, Milić je rekao da je Fond PIO Republike Srpske jedini Fond na prostoru bivše Jugoslavije koji je u kalendarskoj godini isplatio 12 penzija, navodeći da je 12. penzija u Republici Srpskoj isplaćena 28. decembra.

“Penzije će I dalje biti redovne. U posljednjih 12 godina smo imali 22 usklađivanja penzija i sabirajući procente to je 73,21 posto. Ove godine u januaru smo imali redovno usklađivanje od šest posto, i predsjednik Republike i premijer Vlade rekli su da je u planu i vanredno usklađivanje od avgustovske penzije do nekih tri posto ali da će se pratiti parametri. Za sada prikupljanje doprinosa ide sa planom”, rekao je Milić.

On je rekao da su potraživanja Fonda PIO preko 460 miliona KM, a isplata za jedan mjesec u bruto iznosu je 160 miliona KM. Veliki dužnici su zdravstvene ustanove i oko 140 miliona KM se potražuje samo od bolnica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioni i zdravstveni sistemi pred kolapsom, građani zabrinuti

Sa skupa koji je organizovala Američka trgovačka komora u BiH apelovano je na vlasti da ponude alternative u pogledu nestabilnih zdravstvenih sistema i evidentno neodrživih entitetskih penzionih sistema.

Na okruglom stolu pod nazivom “Kako do održivog penzionog i zdravstvenog sistema – osiguranje kao dio rješenja”, a kojem su prisustvovali predstavnici misije EU u BiH, ambasade SAD u BiH, Agencije za nadzor osiguranja F BiH te Stručnog savjeta Agencije, Agencije za osiguranje RS, Udruženja poslodavaca F BIH, Privredne komore F BiH te Udruženja osiguravajućih društava FBiH i Republike Srpske istaknuto je da penzioni i zdravstveni sistemi imaju najveće izazove u regiji, i jedini koji nemamo nikakve poreske olakšice za alternativna rješenja.

Na okruglom stolu istaknuto je da poslodavci i građani imaju veliku zabrinutost, i da dok se ne dese ozbiljne reforme zdravstvenih i penzionih sistema, koje se ne naziru na političkim agendama, neophodno je obezbijediti adekvatne alternative po uzoru na zemlje regiona.

U tom smislu, prisutni su razmatrali inicijative o poreskim olakšicama za građane koji ugovaraju dodatnu penzionu i zdravstvenu zaštitu za sebe i svoje porodice, kao i poreske olakšice za poslodavce koji svojim radnicima žele ugovoriti dobrovoljna penziona, životna ili zdravstvena osiguranja.

Konstatovano je da u odnosu na Srbiju i Hrvatsku gdje su takve poreske olakšice odavno implementirane, u Republici Srpskoj postoje određene prolongacije poreskih obaveza za penziona i životna osiguranja građana, ali ne i poslodavaca, dok u Federaciji BiH ne postoje nikakve poreske olakšice, niti za građane niti za poslodavce.

“Harmonizacija poreskih propisa u zemlji, uvođenje dokazano korisnih mehanizama poreskih olakšica implementiranih u regiji, smanjivanje pritiska na preopterećene javne zdravstvene i penzione sisteme, unaprjeđenje životnog standarda građana te posljedično smanjivanje odliva mladih ljudi, glavni su ciljevi današnjeg okruglog stola.”, poručili su organizatori.

Učesnici su usaglasili i zaključke sa konkretnim prijedlozima izmjena propisa o porezu na dohodak i poreza na dobit, i u narednim danima uputuće ih entitetskim ministarstvima finansija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se utvrđuje penzija u FBiH?

Mirovina ili penzija utvrđuju se prema jasno definisanim pravilima koja uzimaju u obzir radni staž, visinu primanja i posebne okolnosti svakog osiguranika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Način obračuna regulisan je Zakonom o PIO-u, a krajnji iznos zavisi od ličnih bodova i vrijednosti općeg boda.

Lični bodovi osiguranika sabiraju se na osnovu godina i mjeseci staža, kao i eventualnog posebnog staža, a zatim množe s iznosom općeg boda koji trenutno iznosi 14 KM. Što je radni staž duži i plate više, to je iznos mirovine viši.

Koeficijent koji se koristi za izračun dobija se upoređivanjem plata koje je osiguranik primao tokom života sa prosječnim platama u Federaciji BiH, izuzimajući ratne godine i godinu ostvarivanja prava.

Ako u sistemu nedostaju podaci o platama za pojedine godine, koristi se podatak iz prethodne ili naredne godine.

Mirovina i penzija se izračunavaju isto i u slučaju invalidnosti, s tim da se kod povrede na radu ili profesionalne bolesti automatski priznaje puni radni staž od 40 godina, bez obzira na stvarno trajanje.

Kod kombinovanih uzroka invalidnosti, izračun se vrši proporcionalno u odnosu na uzroke invalidnosti.

Porodična penzija, koja pripada članovima porodice nakon smrti osiguranika, određuje se na osnovu penzije koju je osiguranik imao ili bi imao na dan smrti.

Ukupan iznos zavisi od broja članova koji ostvaruju pravo, i kreće se od 70 do 100 posto osnovnog iznosa.

Bez obzira da li se radi o starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj, svaki obračun mirovine i penzije počiva na preciznim pravilima koja osiguravaju jednaka prava za sve osiguranike.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Plate lijekove, a za hranu šta ostane

Isplaćena je penzija u Federaciji BiH za više od 450.000 korisnika.

Više od 200.000 penzionera prima najniži iznos od oko 599 KM.

To bi se, prema najavama koje stižu iz Vlade FBiH, moglo promijeniti donošenjem novog zakona.

Hamdija Ćatović je 92-godišnji penzioner i jedan od rijetkih koji, kako nam kaže, od svoje penzije živi dobro. Za nju je radio više od 40 godina. Nema finansijskih, ali susreće se s drugim problemima.
“Svima je teško s nama razgovarati. Na svakoj kasi gledaju kako će zakinuti. Još pogotovo ako, ovako, ne vidiš. Jad i čemer”, kazao nam je penzioner Hamdija Ćatović.

Slična iskustva prenose i drugi pripadnici ove društvene populacije. Dok se sa svim tim hvataju u koštac, najveći je izazov, ipak, preživjeti mjesec.

Prvo izdvajaju novac za lijekove. A za hranu – ako ostane.

“A režije u svakoj zemlji do 25-30%, kod nas su više od 50%. Nekad čak i 60%”, istakla je penzionerka Sabaheta Šurković.

Najveći teret neumoljivog rasta životnih troškova osjete na svojoj koži, upravo, oni. No, iz Vlade FBiH konačno stižu dobre vijesti. Kroz izmjene Zakona o PIO-u planirano je povećati njihova primanja.

“Ne komentarišemo više ništa, uopšte. Nemamo više riječi. Kako ih nije sramota? Mislim na parlamentarce, kako ih nije sramota? Sebi su digli 600 KM odvojeni život, a penzije su 600 KM. Sad nam dali 4.5%, pa to je sramota”, kažu penzioneri.

“Rado bih im to bacila u nos kada bih ih vidjela, tih 30-ak KM koliko je ko dobio”, kažu pripadnici najstarije populacije u Federaciji BiH.

Da će penzioneri u FBiH imati veća primanja, izvjesno je, barem sudeći prema najavama resornog ministra. Međutim, o iznosima se još kalkuliše.

“Ja se nadam da ćemo ispoštovati ono što penzioneri od nas traže, a to je usklađivanje na osnovu prosječne plate na nivou FBiH i indeksa rasta potrošačkih cijena. Žao mi je što na posljednjem sastanku Komisije koja je imala taj zadatak sami predstavnici penzionera nisu ispoštovali dogovor koji je postignut”, dodao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

S druge strane, razjedinjenost unutar Saveza udruženja penzionera FBiH, o čemu su mediji izvještavali i ranije, čini se, dodatno usporavaju unapređenje njihovog položaja. Redžo Mehić iz sarajevskog Saveza kratko je rekao da ništa nije dogovoreno, što je potvrdio i njegov kolega u Mostaru.

“Moj kolega u Sarajevu, Redžo obavijestio me je da je podnio zahtjev premijeru na sastanak. To je bilo odavno i premijer je zakazao sastanak za 2. juni. Ja sam na putu za Sarajevo, na negdje 20. kilometru od Mostara dobio obavijest da je odgođen sastanak i ja sam se vratio”, rekao je Ivan Kožul iz Saveza Udruženja penzionera FBiH, a prenosi N1

Različiti su bili i zahtjevi Saveza u Mostaru i Sarajevu, ali su, u međuvremenu, usaglašeni.

“Vidjeli smo koliko je to uporno da se ne može ići na ono što smo mi tražili, pa smo mi predložili da to bude jedan umjereni zahtjev – 60% od plate i 40% od troškova života. Svi smo se složili”, pojasnio je Kožul.

Iako su, dodaje Kožul, prijedlog prihvatili i predstavnici vlade, kasnije su, ipak, obrazložili da budžet taj okvir ne može izdržati. Zahtjevi penzionera odnose se i na samu izmjenu načina obračuna kako minimalnih, tako i svih drugih penzija.

“Ja ništa to ne vjerujem. Jučer sam pročitala na Facebooku ‘neke minimalne’. Kako to neke? A gdje je mojih 40 godina rada i moji doprinosi?”, upitala je penzionerka Sabaheta Šurković.

Ipak, načelno je, barem u ovom dijelu, dogovor postignut. Radi pravednijeg i održivijeg sistema bit će redefinisane formule za usklađivanje penzija.

“Radi se o, prije svega, tzv. ‘nezarađenim penzijama’ i drugim stvarima. Vidimo da u svijetu mnoge države povećavaju dobnu granicu za odlazak u penziju, ali naši penzioneri ne trebaju da brinu. Nećemo povećavati dobnu granicu”, naglasio je resorni ministar Delić.
Ipak, mnogi se pitaju znači li to i smanjenje penzija korisnika koji su ovo pravo ostvarili nakon 15 godina?

“Zakon se neće retroaktivno odnositi ni na koga. Odnosit će se na sve buduće penzionere, a prosječna plata će biti uvrštena u sam zakon i to automatski znači da će sve penzije od minimalne do najviše porasti”, naveo je Delić.

Podsjećamo, obračun više nivoa najnižih penzija na osnovu radnog staža već se koristi u Republici Srpskoj.

No, svejedno, svi ti iznosi nisu ni blizu onima koji oslikavaju dostojanstven život ljudi koji su svojim radom najviše zadužili državu, a na šta su u više navrata ukazivali, posebno u Tuzli.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u EU i gdje je tu BiH?

Prema izvještaju OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj), penzije su glavni izvor prihoda za starije osobe u Evropi.

Kao i kod nas, u mnogim evropskim državama, javni transferi kao što su penzije i socijalna davanja čine više od 70 posto prihoda domaćinstva starijih osoba, a u nekim slučajevima prelazi i 80 posto.

Kolike su starosne penzije u EU?

Podaci Eurostata pokazuju da penzioni fondovi godišnje po korisniku u EU izdvajaju 16.138 evra, odnosno 1.345 evra mjesečno, međutim situacija je znatno različita od zemlje do zemlje. Prosjek EU još uvijek je nedostižan za “siromašnije” zemlje kao što su Bugarska, Rumunija, Litvanija itd… dok u nekim zemljama recimo penzioneri primaju i više od 30.000 evra godišnje.

Recimo, u Bugarskoj godišnja penzija iznosi 3.611 evra, a u Luksemburgu je 31.385 evra, a u Islandu 35.959 evra. Ako u obzir uzmemo region, u Albaniji recimo, godišnje penzioneri dobiju 1.648 evra što je ubijedljivo najmanje u EU.

U Norveškoj i Danskoj prosječne godišnje penzije po korisniku premašuju 30.000 eura. Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) takođe su znatno iznad evropskog prosjeka.

Region ima najmanje penzije u EU

Kao što smo već naveli, Albanija čiji penzioneri imaju godišnje 1.648 evra na dnu je ljestvice, a iza nje, prema podacima Eurostata su Turska gdje penzioneri godišnje dobiju 2.942 evra, dok je odmah iza njih BiH gdje penzioneri u prosjeku godišnje dobiju 3.041 evra. U Srbiji, godišnja penzija iznosi 3.468 evra dok je Crna Gora najbolja u regionu sa prosječnom godišnjom penzijom od 3.962 evra.

Najveće države EU vuku prosjek

Ako se u obzir uzmu četiri najveće članice EU, odnosno Francuska Njemačka, Španija i Italija, najveća prosječna penzija je upravo u Italiji gdje penzioneri godišnje dobiju u prosjeku 19.589 evra. Odmah iza njih su Francuzi koji dobiju 18.855 evra, zatim Španci koji u prosjeku dobiju 18.100 evra godišnje a na dnu najrazvijenijih je Njemačka čiji penzioneri godišnje dobiju 17.926 evra. Ipak, u svim tim zemljama prosječne penzije su veće od prosjeka.

Penzije i u EU nedovoljne za pristojan život

Evropski fondovi penzionih osiguranja već godinama su pod pritiskom, i razmatraju razne modele kako da opstanu i u budućnosti. Broj starijih ljudi konstantno se povećava, a životni vijek produžava što može biti pogubno za mnoge zemlje. Podaci EU govore da od 2019. godine raste broj starijih ljudi koji su u riziku od sirmoaštva. Recimo u 2022. godini više od jednog od pet građana starijih od 65 godina – oko 18,5 miliona ljudi u EU bilo je u rizku od sirmoaštva. Zabrinjavajuće je da ove brojke rastu.

Žene posebno ugrožene

Podaci EU govore da žene primaju 26,1 posto niže penzije od muškaraca, dok više od pet procenata njih uopšte ne prima penziju. Razlozi zbog kojih žene primaju niže penzije su brojni, a u prvom redu niže plate tokom radnog vijeka, i manje radnog staža zbog brige o porodici.

Revolucionarni modeli

Pojedine zemlje Evropske unije u posljednih deset godina podizale su starosnu granicu za odlazak u penziju, međutim prema prvim analizama to nije dalo očekivane rezultate. Činjenica je da su se fondovi penzionog osiguranja malo rasteretili, ali pojedine evropske zemlje razmatraju i druge modele. Njemačka razmatra “revolucionaran” model koji podrazumijeva “penzije za bebe”, odnosno da svako novorođenče dobije po 10.000 evra i da se taj novac uloži u investicione fondove i investira. Proračuni govore da poslije 65 godina taj novac može narasti do 165.000 evra.

Podijeli tekst sa drugima na: