Suočeni s izazovima starosne dobi, penzioneri Hrvatske i Bosne i Hercegovine sve češće pronalaze finansijsku podršku preko granica, stvarajući fascinantnu sliku međusobne zavisnosti dva penziona sistema.
U središtu ove priče su brojke koje otkrivaju nevjerovatne tokove novca i korisnika penzija između ovih zemalja, uz dodatak značajnih uplata prema drugim destinacijama poput Njemačke, Austrije i Srbije.
Hrvatska trenutno isplaćuje penzije u više od 50 zemalja svijeta za čak 175.000 korisnika, što ukazuje na značajan broj građana ili bivših radnika koji su svoj radni vijek proveli izvan Hrvatske. Prosječna penzija u iznosu od 158 eura često završava upravo u Bosni i Hercegovini, koja prednjači kao glavna destinacija za isplatu stranih penzija.
Prema podacima Zavoda za penziono osiguranje, više od trećine svih penzija isplaćenih iz Hrvatske u inostranstvo, njih 65.431, odlazi u BiH. Ovaj broj daleko nadmašuje druge zemlje, uključujući Srbiju, Njemačku i Sloveniju, što naglašava historijsku i socijalnu povezanost između Hrvatske i BiH.
Kako BiH odgovara Hrvatskoj: Unakrsne penzije na djelu
Međutim, slika nije jednostrana. BiH takođe isplaćuje značajan broj penzija svojim građanima koji žive u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, od ukupno 65.689 korisnika bosanskohercegovačkih penzija u inostranstvu, čak 25.261 penzioner živi upravo u Hrvatskoj. Ovi korisnici mjesečno primaju ukupno više od 8,3 miliona konvertibilnih maraka (oko 4,2 miliona evra), čineći Hrvatsku glavnom destinacijom za isplatu penzija iz BiH.
Među korisnicima dominiraju primaoci starosnih penzija, njih 16.308, dok su porodične penzije, koje prima 5.782 osoba, na drugom mjestu. Invalidske penzije, njih 3.171, predstavljaju najmanji, ali značajan segment.
Susjedna Srbija: Drugi ključni partner
Na drugom mjestu po broju korisnika bh. penzija u inostranstvu nalazi se Srbija, gdje 20.868 osoba prima penzije iz BiH, što čini ukupno 4,7 miliona KM mjesečno. Kao i u Hrvatskoj, najveći dio ovih korisnika čine starosni penzioneri (15.791), dok su porodične i invalidske penzije manje zastupljene.
Srbija se također ističe kao druga po redu zemlja u koju Hrvatska šalje penzije, što dodatno ilustruje ekonomsku povezanost i zavisnost među ovim zemljama.
Njemačka, Austrija i dalje: Penzioni migranti širom Evrope
Njemačka zauzima treće mjesto po broju korisnika penzija iz BiH, sa 5.072 osobe koje primaju ovu vrstu primanja. S obzirom na veliki broj građana BiH koji su tokom godina migrirali u ovu zemlju radi boljih radnih uslova, ne čudi što su penzioni tokovi prema Njemačkoj značajni.
Austrija zauzima četvrto mjesto, dok su Crna Gora i Slovenija na petom i šestom mjestu po broju korisnika bosanskohercegovačkih penzija. Ove zemlje zajedno čine složenu mrežu finansijskih tokova koji svjedoče o dugogodišnjim migracijama radne snage iz bivše Jugoslavije.
Milioni preko granica: Refleksija istorijskih veza i ekonomskih prilika
Ukupno, prošlog mjeseca je iz BiH u inostranstvo isplaćeno više od 18 miliona KM penzija. Ove brojke ne samo da oslikavaju ekonomske tokove, već i svjedoče o historijskim, društvenim i ekonomskim vezama između država regije.
Ostaje pitanje koliko je ovakav sistem dugoročno održiv, s obzirom na izazove sa kojima se suočavaju penzioni fondovi i u BiH i u Hrvatskoj. Međutim, jedno je jasno: penzioni mostovi između ovih zemalja predstavljaju neraskidivu vezu prošlosti i sadašnjosti, u kojoj novac svakog mjeseca prelazi granice, povezujući ljude i ekonomije na načine koji nadilaze političke razlike i historijske tenzije.
(Izvor: etto.ba)
