U Federaciji BiH danas počinje isplata penzija za maj. Najniža penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana je 684,48 KM a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.
Penziju za maj primit će 447.389 korisnika, a ukupno je za isplatu potrebno oko 290 miliona KM.
Značajne su razlike u iznosu penzija širom Evrope. Manje od polovine Evropljana vjeruje da će imati dovoljno novca za život u penzionerskim danima, što je zabrinjavajući podatak.
Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) iz 2021. godine, najviša prosječna mjesečna penzija je u Islandu u odnosu na ostatak Evrope, a iznosi 2.762 eura.
Među deset država s najvišom prosječnom mjesečnom penzijom su Luksemburg (2.575 eura), Norveška (2.438 eura), Danska (2.417 eura), Švicarska (2.138 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 euro), Irska (1.906 eura), Švedska (1.838 eura) i Belgija (1.737 eura).
Bosna i Hercegovina je među evropskim državama s najnižom prosječnom mjesečnom penzijom (237 eura ili 474 KM), a samo su Bugarska s 226 eura i Albanija sa 131 eurom zemlje u kojima su prosječne mjesečne penzije niže nego u Bosni i Hercegovini.
Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, najviša prosječna mjesečna penzija je u Sloveniji (692 eura), a zatim slijede Hrvatska (388 eura), Crna Gora (291 euro) i Srbija (276 eura). Izostali su Eurostatovi podaci za Sjevernu Makedoniju i Kosovo.
Prosječna mjesečna penzija na nivou Evropske unije iznosi 1.294 eura, prenosi Euronews.
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec maj biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u srijedu 5. juna 2024. godine.
Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.
Penziju za maj primiće 447.389 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 milijuna KM.
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojili su dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kojima je brisan član Zakona, u skladu s Presudom Ustavnog suda Federacije BiH.
Član Zakona o PIO, koji je predviđao obustavu isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev izuzetaka je izbrisan. Time se omogućava korisnicima penzije u Federaciji BiH da istovremeno ostvaruju pravo na starosnu penziju i zasnivaju radni odnos, bez obzira na to da li su ostvarili pravo na punu ili prijevremenu starosnu penziju.
U skladu s tim, izvršena je i dopuna člana Zakona o PIO. Prema ovoj dopuni, isplata penzije se obustavlja u slučaju kada osoba koja ostvaruje porodičnu ili invalidsku penziju zasnuje radni odnos. Razlog za ovu obustavu leži u činjenici da pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti.
Zakon o PIO propisuje da potpuni gubitak radne sposobnosti (I kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik nije sposoban za rad na svom radnom mjestu, niti se može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Omogućavanje korisniku invalidske penzije da stiče status osiguranika u obaveznom osiguranju bilo bi u suprotnosti s ovim principom, te bi stvorilo prostor za zloupotrebe i dovelo do povećanja udjela invalidskih penzija u penzijskom sistemu Federacije BiH.
Slični razlozi dovode do obustave isplate porodične penzije u slučaju zasnivanja radnog odnosa. Porodična penzija je izvedeno pravo koje služi kao zaštita članova porodice umrlog korisnika penzije, ali samo ukoliko oni nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihode po osnovu radnog odnosa.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, štitimo temeljne principe na kojima je postavljen penzijski i invalidski sistem osiguranja u Federaciji BiH, te ispunjavamo obavezu shodno presudi Ustavnog suda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nakon što je stupila na snagu Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, u trgovinama u RS najveća pojeftinjenja zabilježena su kod deterdženta za pranje veša u prahu i kod toalet-papira, a najmanja kod konzumnih jaja.
“Smanjenje cijena robe koja je obuhvaćena Uredbom razlikuje se od trgovca do trgovca, jer su cijene za ove proizvode prije stupanja na snagu Uredbe, izuzev za grupu osnovnih životnih namirnica koje su bile obuhvaćene prethodnom uredbom, formirane slobodno na tržištu”, kažu u Ministarstvu trgovine RS.
Takođe, objašnjavaju u tom resoru, Uredbom su obuhvaćeni slični proizvodi različitih proizvođača i sa različitim cijenama, te ograničenja za različita pakovanja – smanjenje cijena je i po tom osnovu različito, u zavisnosti od proizvođača, ali i pakovanja.
Tako je karton sa 30 konzumnih jaja M klase u prosjeku jeftiniji do 0,60 KM, pavlaka (12 odsto mliječne masti) od 400 g 0,10 KM, cijelo pile do 0,50 KM, pileće viršle, pakovanje do 500 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, pileći parizer, pakovanje do 800 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, kokošja pašteta, pakovanje do 100 g, do 0,08 KM. Grašak zamrznuti, pakovanje do jednog kilograma, u prosjeku je jeftiniji za 0,69 KM, zamrznuta boranija/mahune, takođe pakovanje do jednog kilograma, za isto toliko, pasterizovana miješana salata od 2,4 kg do 0,80 KM, pasterizovani krastavci od 2,4 kg, do jedne KM. Tečni deterdžent za suđe, pakovanje do jednog litra, jeftiniji je u prosjeku za 0,60 KM, deterdžent za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kg, do 0,90 KM, tečni sapun za ruke, pakovanje do litra, do 0,60 KM, toalet-papir, dvoslojni, pakovanje od 24 komada, do 1,40 KM.
“Još jednom ističemo da je prikazano prosječno pojeftinjenje na izabranom uzorku, uzimajući u obzir da Uredba obuhvata više od 500 proizvoda plasiranih u više desetina trgovačkih lanaca i manjih prodavnica”, navode u Ministarstvu trgovine za Fenu.
Ministar trgovine RS Denis Šulić podsjetio je da je ova uredba na snazi do 30. juna.
“Cijena oko 500 osnovnih životnih namirnica snižena je u rasponu od oko 15 feninga do oko 90 feninga. Na primjer, na 30 jaja imate uštedu od nekih 60 feninga”, rekao je Šulić.
Podsjećamo, Vlada RS je na sjednici od 4. aprila usvojila Uredbu o određivanju marži u prometu na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za 16 proizvoda.
Penzioneri u Federaciji BiH (FBiH) najavili su moguće proteste pred zgradom federalne Vlade u Sarajevu, ukoliko im do kraja juna ne budu ispunjeni određeni zahtjevi.
Zbog nezadovoljsta niskim penzijima u odnosu na svakodnevne životne potrebe i troškove, kao i zbog posljednjeg povećanja penzija od ukupno 6,55 odsto penzioneri sada zahtijevaju vanredno povećanje, izmjene članova Zakona o PiO, koji se odnose na redovna i vanredna usklađivanja penzija, prenosi BHRT.
Penzioneri traže i isplatu jednokratne novčane pomoći od 200 KM za penzionere sa penzijama do 1.000 KM, te isplatu pomoći od 100 KM za penzionere sa penzijom većom od 1.000 KM.
Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Redžo Mehić rekao je da su penzioneri očekivali više.
“Bili smo na razgovoru sa Vladom Federacije. Ostao je problem niskih penzija, a i dalje cijene troškova života rastu”, rekao je Mehić.
Dodatni zahtjevi svih kantonalnih penzionerskih udruženja trebalo bi da budu razmatrani za dva dana na zasjedanju Saveza udruženja FBiH u Sarajevu.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske Mladen Milić rekao je da je za vanredno povećanje penzija potrebno obezbijediti potrebne preduslove.
Milić je rekao i da Vlada Republike Srpske, kao i svih prethodnih godina, prati stanje kada je riječ o prihodima po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje i uopšte prihodima kada je riječ o budžetu Republike Srpske.
“Ukoliko se obezbijede, kao što je bilo i prethodnih godina, realni izvori finansiranja i poveća prihod po osnovu doprinosa, nema razloga da ne bude nekog vanrednog povećanja”, rekao je Milić novinarima u Tesliću, gdje je u toku sjednica Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske.
On je naveo da pokazatelji prvog kvartala ukazuju da je budžet Fonda PIO u minusu, te izrazio očekivanje da bi drugi kvartal to trebao da “popegla”, dok bi treći i četvrti kvartali trebali znatno da smanje taj nedostajući minus.
Milić je dodao da je riječ o uobičajenoj situaciji za prvi kvartal kada su prihodi niži u odnosu na drugi, treći, a naročito za četvrti kvartal.
(Izvvor: Srna)
Kilogram faširanog mesa u Federaciji BiH iznosi 16 KM, fileta 13 KM, kilogram jagoda je sa osam KM došao na 6,5 KM, paradajz je tri i po do četiri KM, školjka jaja 10 KM… Sve ovo su pokazatelji kakve efekte imaju “zaključane” cijene koje je uvelo Federalno ministarstvo trgovine.
– Ma hrana je najskuplja. Vi ne možete otići u prodavnicu što nećete potrošiti 50 KM. Ovo je užas! Svaki dan cijene rastu. Kantica pavlake koja je nekada bila 2,50 KM sada je pet KM. Sirevi su skuplji, o mesu da i ne pričam. Pekari su najviše uzeli fursata, a radnike ne plaćaju. Samo grabe. Malo im je da je hljeb i tri KM. Nema ovdje ko da lupi šakom o sto i kaže da je dosta! – govori penzionerka iz Sarajeva.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH u grupi “hrana” u februaru 2024. godine u odnosu na februar 2023. godine iznosi 100,9. To znači da su cijene u prosijeku porasle za 0,9 posto, a na terenu to izgleda ovako.
– U okviru grupe “hrana”, zabilježen je rast cijena u sljedećim klasama: meso 5,4 posto, riba 6,2 posto, voće 4,8 posto, povrće 7,2 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,3 posto te ostali prehrambeni proizvodi za 5,9 posto. U posmatranom periodu u okviru grupe “hrana” zabilježen je pad cijena u klasama: hljeb i žitarice za 2,0 posto, mlijeko, sir i jaja 4,4 posto i ulja i masnoće 16,7 posto – naveli su za Faktor iz Federalnog zavoda za statistiku.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, koji je i predsjednik Kluba zastupnika SBiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i ranije je ukazivao kako “zaključane cijene” nemaju efekta na inflaciju.
– Ako se prati indeksno, unutar kategorija, “zaključavanje cijena” nikakvog efekta nema. Zaključavanje cijena je kataloška akcija. Ako kataloška akcija ima neki utjecaj na inflaciju, onda to neko treba da dokaže i za to dobije Nobelovu nagradu, ali toga nema, ne postoji. Nije dokazano da kataloška akcija može imati utjecaja na inflaciju – kazao je Čavalić.
Penzionerima u Federaciji BiH netom su isplaćena uvećana primanja kao rezultat redovnog usklađivanja koje se svake godine vrši 15. aprila.
U konačnici, tako su penzije nakon akontativnih pet posto uvećane za dodatnih 1,55 posto, a na osnovu rasta BDP-a i indeksa potrošačkih cijena. Upravo zbog tih nepovoljnih parametara u protekloj godini vanredno usklađivanje neće biti moguće.
Prosječna penzija u FBiH nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 622,75 KM, a u RS 591 KM. Na osnovu redovnog godišnjeg usklađivanja penzije u RS su uvećane za 9,2 posto.
U susjednoj Hrvatskoj od aprila, kao rezultat januarskog usklađivanja, prosječna penzija je prešla iznos od 500 eura. Preciznije, prosječna penzija u Hrvatskoj je 513 eura, odnosno 1.013,55 KM, a tamošnje penzionere očekuje još jedno usklađivanje u ovoj godini.
U Srbiji su od 1. januara ove godine penzije koje se isplaćuju usklađene u visini od 9,2 posto. Prosječna penzija u Srbiji trenutno je 45.739 dinara, odnosno blizu 765 KM. I njihovo usklađivanje, dva puta godišnje, prati rast plaća i troškova života.
U Crnoj Gori se itekako mogu pohvaliti visinom prosječne penzije. Prema posljednjim podacima, taj iznos je bio 488 eura, odnosno 963 KM. Penzije u toj susjednoj državi se usklađuju redovno tri puta godišnje, odnosno svakog četvrtog mjeseca, a zanimljivo je da najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 450 eura.
U Sloveniji su penzije, u skladu s redovnim usklađivanjem, od 1. januara uvećane za 8,8 posto. Tamošnja zajamčena penzija, što je minimalni iznos za penzionere s punim stažem, iznosi 748,27 eura, a u prosjeku penzionerska primanja u Sloveniji su 800 eura, odnosno 1.580 KM.
(Izvor: Avaz; foto ilustracija: yandex)
Poskupljenja hrane u Bosni i Hercegovini evidentna su svakog mjeseca dok veliki broj građana živi sa prosječnim primanjima, a velika većina sa ispodprosječnim platama i penzijama.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mart 2024. godine iznosi skoro tri hiljade maraka.
Iako u nešto nižim postocima u odnosu na protekle mjesece, rast cijena u BiH nastavljen je i u martu ove godine. Stanovnici ove zemlje iz mjeseca u mjesec sve više novca moraju izdvojiti za osnovne životne namirnice, piše Večernji list BiH.
– Razina cijena u martu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 2%. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima: hrana i bezalkoholni napici za 1,2%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 3,6%, zdravstvo za 3,2%, prevoz za 1,5%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,3%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 8,4% te ostala dobra i usluge za 6,5% – navodi se u izvještaju Agencije za statistiku BiH.
Isti podaci pokazuju kako su u martu cijene bile više i u odnosu na februar ove godine.
Da je u samo mjesec dana ponovno došlo do rasta cijena, potvrđuju i podaci Saveza samostalnih sindikata BiH, prema čijem je izračunu visina sindikalne potrošačke košarice za četveročlanu porodicu u martu iznosila 2917,50 KM, dok je u februaru za iste troškove trebalo izdvojiti 2898,90 KM.
