Kategorija: Novac

Suočeni s izazovima starosne dobi, penzioneri Hrvatske i Bosne i Hercegovine sve češće pronalaze finansijsku podršku preko granica, stvarajući fascinantnu sliku međusobne zavisnosti dva penziona sistema.

U središtu ove priče su brojke koje otkrivaju nevjerovatne tokove novca i korisnika penzija između ovih zemalja, uz dodatak značajnih uplata prema drugim destinacijama poput Njemačke, Austrije i Srbije.

Hrvatska trenutno isplaćuje penzije u više od 50 zemalja svijeta za čak 175.000 korisnika, što ukazuje na značajan broj građana ili bivših radnika koji su svoj radni vijek proveli izvan Hrvatske. Prosječna penzija u iznosu od 158 eura često završava upravo u Bosni i Hercegovini, koja prednjači kao glavna destinacija za isplatu stranih penzija.

Prema podacima Zavoda za penziono osiguranje, više od trećine svih penzija isplaćenih iz Hrvatske u inostranstvo, njih 65.431, odlazi u BiH. Ovaj broj daleko nadmašuje druge zemlje, uključujući Srbiju, Njemačku i Sloveniju, što naglašava historijsku i socijalnu povezanost između Hrvatske i BiH.

Kako BiH odgovara Hrvatskoj: Unakrsne penzije na djelu

Međutim, slika nije jednostrana. BiH takođe isplaćuje značajan broj penzija svojim građanima koji žive u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, od ukupno 65.689 korisnika bosanskohercegovačkih penzija u inostranstvu, čak 25.261 penzioner živi upravo u Hrvatskoj. Ovi korisnici mjesečno primaju ukupno više od 8,3 miliona konvertibilnih maraka (oko 4,2 miliona evra), čineći Hrvatsku glavnom destinacijom za isplatu penzija iz BiH.

Među korisnicima dominiraju primaoci starosnih penzija, njih 16.308, dok su porodične penzije, koje prima 5.782 osoba, na drugom mjestu. Invalidske penzije, njih 3.171, predstavljaju najmanji, ali značajan segment.

Susjedna Srbija: Drugi ključni partner

Na drugom mjestu po broju korisnika bh. penzija u inostranstvu nalazi se Srbija, gdje 20.868 osoba prima penzije iz BiH, što čini ukupno 4,7 miliona KM mjesečno. Kao i u Hrvatskoj, najveći dio ovih korisnika čine starosni penzioneri (15.791), dok su porodične i invalidske penzije manje zastupljene.

Srbija se također ističe kao druga po redu zemlja u koju Hrvatska šalje penzije, što dodatno ilustruje ekonomsku povezanost i zavisnost među ovim zemljama.

Njemačka, Austrija i dalje: Penzioni migranti širom Evrope

Njemačka zauzima treće mjesto po broju korisnika penzija iz BiH, sa 5.072 osobe koje primaju ovu vrstu primanja. S obzirom na veliki broj građana BiH koji su tokom godina migrirali u ovu zemlju radi boljih radnih uslova, ne čudi što su penzioni tokovi prema Njemačkoj značajni.

Austrija zauzima četvrto mjesto, dok su Crna Gora i Slovenija na petom i šestom mjestu po broju korisnika bosanskohercegovačkih penzija. Ove zemlje zajedno čine složenu mrežu finansijskih tokova koji svjedoče o dugogodišnjim migracijama radne snage iz bivše Jugoslavije.

Milioni preko granica: Refleksija istorijskih veza i ekonomskih prilika

Ukupno, prošlog mjeseca je iz BiH u inostranstvo isplaćeno više od 18 miliona KM penzija. Ove brojke ne samo da oslikavaju ekonomske tokove, već i svjedoče o historijskim, društvenim i ekonomskim vezama između država regije.

Ostaje pitanje koliko je ovakav sistem dugoročno održiv, s obzirom na izazove sa kojima se suočavaju penzioni fondovi i u BiH i u Hrvatskoj. Međutim, jedno je jasno: penzioni mostovi između ovih zemalja predstavljaju neraskidivu vezu prošlosti i sadašnjosti, u kojoj novac svakog mjeseca prelazi granice, povezujući ljude i ekonomije na načine koji nadilaze političke razlike i historijske tenzije.

(Izvor: etto.ba)

Ukoliko Vlada Republike Srpske odluči da poveća minimalnu platu, to će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a na najvećem udaru naći će se penzioneri jer je činjenica da rast plata i cijena ne prati rast penzija.

Inače, Vlada Republike Srpske, ukoliko ne dođe do dogovora poslovne zajednice i sindikata oko iznosa minimalne plate, odluku treba da donese do kraja godine.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

“Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.

Penzioneri su nezadovoljni

Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju.

“Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.

Tako su trgovci već najavili da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate, cijene morati korigovati i povećati kako bi izdržali dodatne namete i rast plate.

Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on, prema svim parametrima, ne bi trebao povećavati.

Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu još nije poznato.

(Izvor: Nezavisne)

Iznos pomoći koju Vlada FBiH namjerava dati penzionerima umnogome je manja od one koju su najavljivali prethodnih sedmica.

Penzioneri u FBiH dobiće jednokratnu pomoć, potvrdio je premijer Nermin Nikšić, a odluka je donesena na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH.

Premijer Nikšić tvrdi kako su donijeli uredbu koja neće čekati rebalans budžeta.

“Ekipa u Ministarstvu finansija je pronašla rezerve, preraspodjelom određenih sredstava, koji se neće realizirati do kraja godine da omogućimo isplatu. To ćemo učiniti u najkraćem roku, nećemo čekati na isplatu novembarske penzije, nego ćemo to uraditi u toku ovog mjeseca. To iziskuje oko 37 miliona KM. Ovo još jednom daje odgovor na pitanje da li smo mi prezadužili FBiH. To baš nije kompatibilno jedno s drugim. Želimo reći da se prema budžetu odnosimo odgovorno”, naveo je Nikšić.

Kako je navedeno u odluci Vlade, iznos od 100 KM isplaćuje se korisnicima penzija koji ostvaruju pravo do iznosa  garantovane penzije. Iznos od 50 KM isplaćuje se korisnicima penzija koji ostvaruju pravo od iznosa penzije do 1.000 KM.

U obrazloženju je navedeno da je na osnovu podataka iz isplate penzija za septembar ove godine za isplatu pomoći potrebno oko 37 miliona KM za ukupno 402.579 penzionera, od čega je za iznos od 100 KM potrebno oko 34.451.000 KM (za 344.510 penzionera), dok je za iznos pomoći od 50 KM potrebno oko 2.903.450 KM (za 58.069 penzionera).

Podsjetimo, ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je nedavno kako bi penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti 200 KM, dok bi oni s penzijom iznad 1.000 KM trebali dobiti 100 KM jednokratne pomoći.

Ipak, jučerašnja odluka Vlade je pokazala da je Delićeva najava visine pomoći – srezana napola.

(Izvor: fokus.ba)