Najviše novca iz inostranstva dođe kroz penzije

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Nema zvaničnih procjena po zemljama

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama”, kaže Gavran.

Doznake najvećim dijelom penzije

Iako nema preciznih podataka, pretpostavke su da najveći dio doznaka iz inostranstva čine upravo penzije, odnosno najviše novca se slije u džepove penzionera koji su svoj radni vijek proveli u nekoj od zemalja EU, a danas žive u Bosni I Hercegovini.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima iz Banjaluke uručeno 500 karata za besplatan prevoz

Nastavljamo sa našim mjerama podrške jer to su one mjere i politike koje našim građanima donose uštede u kućnim budžetima, a takvih mjera je već odavno dvocifren broj. Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je danas uručio karte za besplatan javni prevoz za više od 500 banjalučkih penzionera i lica starijih od 65 godina.

“Iako su neki govorili da je besplatan javni prevoz predizborna priča, danas vidimo da te riječi nisu vjerodostojne, jer se naši penzioneri i dalje voze besplatno. Podijelićemo 1.000 karata u dva dana, danas uručujemo preko 500 karata, a toliko će biti uručeno i sutra, čime dolazimo do brojke od 25.000 penzionera koji koriste besplatan javni prevoz na teritoriji grada”, poručio je Stanivuković.

Povećati broj polazaka na linijama

Dodao je da nisu svi penzioneri uzeli ovu kartu, ali to mogu učiniti u svakom trenutku, podsjetivši da javni prevoz važi za sve linije.

“Karta važi za sve linije, a ono na čemu sada radimo je povećanje broja polazaka na određenim linijama gdje za takvo nešto postoji potreba. Plan je da to svakako bude od septembra, jer tokom ljetnih mjeseci i trajanja školskog raspusta svakako je broj polazaka nešto manji jer djeca ne ide u školu. Svakako uz to razmatramo o uvođenju povoljnijeg prevoza za studente i srednjoškolce. Nismo odustali od kartica prijateljstva i na tome ćemo raditi bez obzira na sve opstrukcije”, istakao je Stanivuković.

Gradonačelnik je takođe rekao da osim besplatnog javnog prevoza Banja Luka ima i druge mjere podrške poput besplatnih udžbenika za osnovce, besplatnih građevinskih dozvola, besplatne legalizacije.

“Ovo su mjere direktne podrške našim građanima i mi svakako nastavljamo da radimo dalje”, zaključio je on.

Sugrađanka Milka Anđelić, koja je danas preuzela kartu za besplatan prevoz, istakla je da živi u naselju Drakulić, zbog čega redovno koristi javni prevoz te je zahvalila gradonačelniku što im je omogućio besplatnu kartu.

-Penzionerima su primanja uglavnom mala, zbog čega im mnogo znači karta za besplatan prevoz – istakla je ona.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U FBiH u zadnjih sedam godina značajno porastao broj penzionera

U posljednjih sedam godina broj penzionra u Federaciji BiH konstantno raste, a u istom periodu prosječan iznos penzije povećan je sa 399 KM koliko je iznosio u 2018. na 652 KM koliko je iznosila penzija u maju 2025. godine.

U 2018. godini u Federaciji BiH bilo je 416.828 penzionera, godinu kasnije taj broj narastao je na 424.009, a 2020. godine već ih je bilo 428.117 penzioner.

U 2021. godini broj penzionera iznosio je 429.545 penzionera, 2022. godine bilo ih je 434.167, a 2023. 444.666. U 2024. godini taj broj narastao je na 453.900 da bi zaključno sa majom ove godine broj penzionera u Federaciji BiH iznosio 458.152.

U tom periodu, kao što smo već naveli, prosječan iznos penzije u 2018. godini iznosio je 399 KM, godinu kasnije bio je 416 KM, a 2020. prosječna penzija iznosila je 428 KM. U toj godini, tzv. “godini korone” penzija se nije mjenjala i u 2021. godini iznosila je takođe 428 KM, da bi godinu kasnije, odnosno 2022. godine “skočila” na 483 KM. Već 2023. godine prosječna penzija parasla je na 583 KM, u 2024. godini na 623 KM da bi zaključno sa majem ove godine prosječna isplaćena penzija u Federaciji BiH iznosila 652 KM.

Zanimljivo je da od 2015. do 2018. godine u Federaciji BiH nije bilo usklađivanja penzija, a najveći rast penzija zabilježen je u 2023. godini i to 16,25 posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hrana sve skuplja, penzionerima i pijaca miseona imenica

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini uporno rastu, bez obzira na povremene padove na svjetskom tržištu.

Stanovnici to osjećaju svakodnevno, kroz sve skuplje osnovne namirnice i sve tanje novčanike.

Dok se u svijetu cijene ponekad koriguju naniže, u BiH taj trend gotovo nikada ne stiže do trgovačkih polica. Istovremeno, najavljena poskupljenja struje, vode i drugih komunalnih usluga dodatno pritišću građane, naročito one s najnižim primanjima.

Tržište koristi krizu

Stručnjaci upozoravaju da bez sistemskog odgovora države, građani ostaju prepušteni tržištu koje koristi krizu, ali ne dijeli njene posljedice ravnomjerno.

Opravdanja za nova povećanja cijena hrane nerijetko su upitna, a teret krize ponovo pada isključivo na građane.

Globalno tržište također bilježi rast cijena. Cijene hrane su trenutno visoke zbog klimatskih promjena, ratova i prekida u lancu snabdijevanja.

Čak se globalni šokovi često ne prenesu nizvodno na tržišta poput BiH – gdje su cijene već visoke i stagniraju.

Poskupljenje energije i komunalija dodatno će optereti domaću proizvodnu i potrošačku strukturu.

Odgovor države

Ekonomisti ističu da se potrošači mogu zaštititi sezonskom kupovinom, praćenjem akcija i domaćim tržištem – ali bez strukturiranog odgovora države, ublažavanje neće doći izvana.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da zbog prekomjernog uvoza hrane ove svjetske cijene svakako utiču i na BiH. Međutim, on smatra da ovih par procenata neće biti ključni faktor za cijene hrane u BiH jer one su odavno nerealno visoke.

“I ranija kretanja svjetskih cijena koje su često padale i za mnogo više procenata se kod nas nisu odrazila pozitivno” ,  kaže Gavran.

Ističe da će se poskupljenja struje, vode i svih ostalih usluga odraziti na građane neminovno i direktno.

Pijaca – misaona imenica za penzionere

Neka od tih poskupljenja ne odnose se na privredu pa ne mogu biti opravdanje za poskupljenja, ali neka, ipak, da, pa će biti dvostruko negativna za građane na kraju.

Građani s kojima smo razgovarali su ogorčeni, kažu da nikad ne osjete pad cijena hrane ili bilo čega na tržištu. Jednostavno, kažu nam, trgovci u BiH su spremni podići cijene čim čuju da će cijene bilo čega, brašna, ulja, goriva…, rasti na svjetskom tržištu, a kada se na istom tom tržištu desi pad, ne žure da koriguju cijene i olakšaju ionako osiromašenim građanima.

Najspremniji za razgovor su penzioneri, oni pomno prate cijene jer su prinuđeni zbog niskih primanja.

“Evo, sve je ponovo poskupilo, povrće, voće, meso… Ne mogu ni voćku sebi priušititi, skupo, kupim nekad na komad u nekom marketu jer pijaca je za nas penzionere skupa”, kaže Sarajka Behija Hodžić.

A šta kažu iz Udruženja potrošača?

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara ističe da svjetsko i evropsko tržište hrane i nije povezano sa tržištem BiH.

“Kod nas sve vrijeme imate puzajuća poskupljenja i kad na svjetskom tržištu padaju cijene, kod nas rastu, a građani šute. To će tako biti sve dok se ne pobune”, kaže Bago.

Ističe da mediji često pišu “cijene divljaju, građani se bune”.

“To nije istina, građani se žale jedni drugima, ne bune se, šute. Ovako će biti sve dok ne počnu da se bune tamo gdje treba”, zaključuje Bago.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna penzija u Srpskoj za jun 632 KM

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje /Fond PIO/ Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za jun za 290.880 korisnika prava, za šta je obezbijeđeno 162,01 miliona KM u bruto iznosu.

Korisnici penzijskog fonda Republike Srpske su 233.436 penzionera u Republici Srpskoj, a van Srpske 57.444 korisnika prava.

Prosječna penzija iznosi 632 KM i čini 40,81 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637 KM, što je 41,15 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun je 947 KM, ili 61,18 odsto od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za jun je 3.422 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u junu iznosio je 136,19 miliona KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 63,78 odsto, porodične 24,20, invalidske 11,96 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj poskupile sahrane i medicinske usluge

Pogrebne usluge su u Republici Srpskoj za godinu dana poskupjele za 10,6 odsto.

Saopštio je to Republički zavod za statistiku, na njihovom profilu na društvenoj mreži X, gdje su prezentovani indeksi cijena usluga maj 2025/maj 2024.

U istom periodu poskupjele su i medicinske usluge, i to još više – za čak 37,9 odsto.

Usluge koje se odnose na motorna vozila poskupjele su za 22,4 odsto, usluge u frizerskim salonima 14 odsto, a izdaci za vrtiće (predškolsko vaspitanje) 10,8 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je pošteno: Najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama

Da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.

Veći regres političara od najniže penzije

“Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija” kaže jedna penzionerka iz Sarajeva koja penziju prima blizu 30 godina.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.

“Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti… I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi”, kaže Trakić.

Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, pitali da li je pošteno da korisnici najmanjih penzija uvijek dobiju najmanje povećanje.

Nezahvalno je reći šta jeste, a šta nije pošteno

“Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne. S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno “, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “hljeb i mlijeko” obuhvaćeno 400 korisnika

Svake godine u budžetu Opštine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec juli ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 400 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 355 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 45 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM. Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.350 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope

Penzija kao jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu ljudi postaje sve neizvjesnija. Razlog za to jeste što je penzioni sistem sve neodrživiji. Ipak, sve su dostupnije opcije kojima se život u starosti može učiniti izvjesnijim.

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini i većem dijelu ostatka Evrope počiva na modelu iz 19. vijeka, “čeličnog kancelara” Otto von Bismarcka.

Podrazumijeva međugeneracijsku solidarnost, tj. da se doprinosima radnika osiguravaju penzije trenutnih penzionera.

Shodno tome, ovo je o human sistemu koji je funkcionalan dok je radnika više od penzionera.

Nije funkcionalan kada je penzionera više od radnika.

U Bosni i Hercegovini je na jednog penzionera tek nešto više od jednog radnika.

Najprihvatljivije je kada su tri radnika na jednog penzionera.

Prema pojedinim procjenama, da bi bh. penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao potrebno je imati još 200.000 zaposlenih.

To što je nezadovoljavajući omjer zaposlenih i penzionera za posljedicu ima to da se dio penzija isplaćuje iz budžeta te to što su penzije male.

Šta utiče na omjer

Ovaj omjer je sve više uslovljen time što bh. privredni subjekti sve teže dolaze do radnika. Naime, radne snage je sve manje zbog toga što se veliki broj građana zaposlio i još uvijek zapošljava u inostranstvu te zbog starenja stanovništva.

Prethodno opisani problem duži period postoji u mnogim evropskim zemljama, a ublažavaju ga na nekoliko načina.

Među tim načinima prvenstveno su uvoz radnika iz različitih dijelova svijeta, kao i povećanje starosne granice za penzionisanje.

Vlasti zemalja koje su se odlučile na povećanje starosne granice za penzionisanje kao jedan od razloga za to ističu i produženje životnog vijeka stanovništva. Ovo produženje znači i duže vrijeme provedeno u penziji.

Starosna granica za penzionisanje

Muškarci u većini zemalja Starog kontinenta mogu starosnu penziju dobiti s navršenih 65 godina dok žene mogu dobiti nešto ranije. Ne manjka zemalja u kojima su uslovi penzionisanja jednaki za oba pola, kao što je to slučaj u Sloveniji.

Muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati s navršenih 65 godina, žene u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se penzionisati s navršenih 59 godina, a u Republici Srpskoj s 59 godina.

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić (NiP) je u martu u intervjuu izjavio da u FBiH nije planirano povećanje starosne granice za penzionisanje.

S druge strane, Danska je prva evropska država koja je tu granicu povećala sa 67 na 70 godina i primjenjivat će se na sve one koji su rođeni poslije 31. decembra 1970.

Francuska ima najmanju starosnu granicu za penzionisanje (62 godine), ali će ona od 2030. biti 64 godine.

U priloženim ilustracijama su podaci o starosnoj granici za penzionisanje u Bosni i Hercegovini, ostatku regije i evropskim državama s trenutno najvećom i najmanjom starosnom granicom za penzionisanje.

Rad i nakon penzionisanja

Mnogima penzije nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Zbog toga je sve više onih koji rade i poslije penzionisanja.

Primjera radi, u Njemačkoj, u kojoj prosječna penzija iznosi 1.400 eura, na kraju 2022. je bilo više od milion penzionera koji su radili. No, ipak, prema izvještaju Instituta za tržište rada i istraživanje profesija (IAB) iz 2022., većina njemačkih penzionera koji i dalje rade nisu naveli nikakve finansijske razloge za rad nakon penzionisanja.

Umjesto toga, kao razloge za to su naveli “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.

Ekonomisti savjetuju građanima investiranje u nešto čime će osigurati izvjesniju budućnost poslije penzionisanja.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na: