U julu novo povećanje penzija u Federaciji BiH

Penzioneri u Federaciji BiH mogli bi uskoro dobiti novo povećanje primanja.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH potvrdio je da se može očekivati novo povećanje i da je tako propisano izmjenama Zakona o PIO.

Nakon već realiziranog povećanja na početku 2026. godine, koje je iznosilo više od 11 posto, vlasti planiraju dodatno povećanje tokom ljeta.

Prema najavama, novo usklađivanje penzija trebalo bi uslijediti u julu. Radi se o novom modelu koji predviđa korekcije dva puta godišnje – početkom i sredinom godine.

Time bi ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo dostići oko 17 posto. To bi predstavljalo jedno od najvećih povećanja u posljednjih nekoliko godina.

Možda vas zanima i ovo:

Šta izmjene Zakona o PIO u FBiH donose budućim penzionerima?

Premijer je naglasio da su penzioneri među prioritetima Vlade. Rekao je i  da je cilj očuvanje životnog standarda kroz vezivanje rasta penzija za kretanja plata i troškova života.

Ukoliko se najave realizuju, minimalna penzija bi do kraja godine mogla dostići približno 700 KM, što bi predstavljalo značajan pomak za najugroženije kategorije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.

Novi talas poskupljenja širom BiH

U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.

Građani i stručnjaci upozoravaju na posljedice

Građani Banjaluke kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.

“Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao. Pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.

“Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo. Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.

              Možda vas zanima i ovo:

Najugroženiji penzioneri i porodice sa niskim primanjima

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.

“Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM. To je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.

“Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.

“Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.

Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.

“Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.

“One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu. Nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Bijeljine članarinu podiglo na 4 KM

Udruženje penzionera Grada Bijeljina održalo je redovnu Skupštinu Udruženja.

Na sjednici je usvojen Izviještaj nadzornog odbora, zatim Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za prošlu godinu. Dalje penzioneri su razmatrali i usvojili Finansijski plan za 2026. godinu, kao i Program rada u ovoj godini.

Usvojena i odluka o povećanju članarine na 4 KM.

Na sjednici je izražena zahvalnost Vladi Republike Srpske, Kabinetu predsjednika i Fondu PIO. Zahvalnost se odnosi na podršku za projekat banjske rehabilitacije penzionera. Na osnovu tog projekta 6.000 penzionera će ove godine koristiti besplatne banjske usluge.

Možda vas interesuje i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac

Mlade Milić, direktor Fonda PIO koji je prisustvovao sjednici Skupštine rkeao je da je Fond opredjeljen za nastavak saradnje. To se kako je rekao, posebno odnosi na Udruženje penzionera Republike Srpske koje je od posebnog interesa za društvo i državni sistem Republike Srpske.

Sjednici Skupštine, kako prneosi Fond PIO, prisustvovao je i Spasoje Blagojević, rukovodilac Filijale Fonda PIO u Bijeljini.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Penzije u Republici Srpskoj ne prate rast cijena

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske upozorio je da penzije u Srpskoj ozbiljno zaustaju za rastom cijena. Posebno kada je, kako je rekao, riječ o osnovnim životnim namirnicama i lijekovima.

“Cijene hrane i lijekova rastu svakog mjeseca, dok se penzije usklađuju tek jednom godišnje. Od pandemije virusa koronsa, cijene hrane porasle su za čak 50 odsto više nego penzije”, istakao je Kresojević.

On naglašava da vlast u Republici Srpskoj ne reaguje adekvatno na ekonomske pritiske koji najviše pogađaju penzionere. Kao dodatni udar na standard građana navodi i rast cijena goriva, koji, kako kaže, automatski pokreće lančana poskupljenja.

“Vlada Republike Srpske danas ne razmišlja da pomogne penzionerima u uslovima krize”, rekao je on.

Možda vas interesuje i ovo:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Kresojević ukazuje i na regionalno zaostajanje Republike Srpske kada je riječ o rastu penzija u posljednjoj deceniji.

“U Federaciji BiH penzije su porasle 157 odsto, u Srbiji 138, u Hrvatskoj 130, dok je u Republici Srpskoj taj rast svega 103 odsto – najniži u regionu”, upozorava on.

Kresojević zaključuje da bez snažne i stabilne privrede nema ni održivog rasta penzija, te da će, kako kaže, nova vlast nakon izbora imati težak zadatak da oporavi ekonomiju Republike Srpske i obezbijedi dostojanstven život penzionerima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola miliona KM uplaćeno u PIO za radnike šest preduzeća

Za 159 radnika koji su ostali bez posla u šest preduzeća u procesu stečaja, privatizacije i likvidacije, danas je uplaćeno 552.130 KM. Ovj novac je za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko invaliske zaštite Republike Srpske.

Isplaćena sredstva raspoređena su Fondu PIO Republike Srpske. Iznos od 543.574 KM namijenjen je za uplatu doprinosa za 143 radnika. Doprinosi će biti uplaćeni za radnike preduzeća “Cvrcka” iz Kneževa, kao i  “Vodoprivreda Drina” iz Zvornika. Zatim, novac će biti uplaćen i za radnike Fabrike hidrauličnih dizalica “Hidraulik” iz Kneževa te “Ribnjak” u stečaju iz Prnjavora. Dio novca biće uplaćen i za radnike Javne zdravstvene ustanove “Apoteke” u stečaju iz Bileće.

Preostali iznos od 8.555 KM usmjeren je za djelimičnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 16 radnika preduzeća “Sinjakovo” iz Jezera.

Ovom isplatom nastavlja se realizacija aktivnosti usmjerenih na socijalno zbrinjavanje radnika i obezbjeđivanje uslova za ostvarivanje prava na penziju.

Možda vas interesuje i ovo:

Konačno dočekali: Radnicima Gipsare Volari uplaćeni doprinosi

Podijeli tekst sa drugima na:

Obavezno osiguranje za komercijalno gazdinstvo 130,37 KM

Minimalan mjesečna obaveza osiguranika komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva po osnovu doprionsa za PIO u ovoj godini iznosi 130,37 KM.

Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2026. godini predstavlja 30 posto prosječne bruto plate u Republici Srpskoj. Ovo se odnosi na platu iz prošle godine. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ta plata iznosila je 2.349 KM.

Dakle, 30 posto od toga je 704,70 KM. Kada se to pomnoži sa stopom doprinosa za PIO dobije se iznos od 130, 37 KM. (2.349,00 x 30% = 704,70 KM x 18,5% = 130,37 KM).

Obavezno osiguranje

Prema odredbama Zakona o PIO osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se lice koja obavlja poljoprivrednu proizvodnju I koje je upisano u Registar poljoprvrednih gazdinstava.

Uslov je da na dan prijave na osiguranje lice nije starije od 50 godina života, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osiguran po drugom osnovu.

Dobrovoljno osiguranje

Isti Zakon kaže da lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovom da ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko distrikta.

Takođe mora imati opštu zdravstvenu sposobnost i da mora biti starije od 15, a mlađe od 65 godina života.

Za osiguranike u dobrovoljnom osiguranju, prema Zakonu o doprinosima, najnižu osnovicu za uplatu doprinosa u 2026. godini predstavlja 60% od prosječne bruto plate u prethodnoj godini. .To je iznos od 1.409,40 KM.

Kada se to  pomnoži sa stopom doprinosa dobije se iznos od 260,74 KM. (2.349 x 60% =1.409,40×18,5% = 260,74 KM).

Minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju po osnovu doprinosa iznosi 260,74 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u FBiH u 2026. godini košta 418,88 KM

Sve više osiguranika

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine, u Republici Srpskoj je aktivno 2.570, odnosno 390 ili 17,89% više u odnosu na 31.12.2024. godine.

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine u Republici Srpskoj je evidentirano 1.630 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, što je za 115 ili 7,59% više nego na 31.12.2024. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene danas (3. aprila) preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90 % prosječne penzije iz decembra 2025. godine usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Penzije u brojkama

  • Za penzije treba 351,8 miliona KM
  • Najniža penzija prema posebnim propisima 666,76 KM
  • Prosječna starosna penzija za mart 850.05
  • Penziju za mart primi će  464.689 korisnika
Podijeli tekst sa drugima na:

Predsjednik Srpske: Penzionerima za banje 1,5 miliona KM

Iz budžeta predsjednika Republike Srpske za 2026. godinu izdvojeno je 1,5 miliona KM za besplatnu banjsku rehabilitaciju 6.000 penzionera. Ova rehabilitacija odvijaće se u banjama širom Republike Srpske.

Podsjećamo, iz budžeta predsjednika Republike Srpske u prethodnoj godini izdvojeno je milion KM za banjsku rehabilitaciju 4.300 penzionera.

Besplatna banjska rehabilitacija jedna je od mjera kojom institucije Republike Srpske u kontinuitetu unapređuju položaj penzionerske populacije, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske. 

Inače, banjska rehabilitacija penzionera u Republici Srpskoj projekat je koji se već godinama sprovodi u Republici Srpskoj. Širom Republike Srpske lokalna udruženja penzionera raspisala su konkurs za odlazak u banju. Opšti uslovi za učešće u konkursu su da posljednjih nekoliko godina nisu koristili usluge besplatne banjske rehabilitacije. U obzir se uzimaju i visina penzije, visina penzionog staža itd…

Pogledajte uslovi koji su važili prošle godine:

Besplatna banjska rehabilitacija za penzionere: Ko ima pravo i kako se računaju bodovi

Penzioneri, zavisno od mjesta prebivališta mogu izabrati jednu od banja. U projektu učestvuju banja Vrućica u Tesliću, zatim banja Mlječanica. Tu su i banja Kulaši, zatim banja Dvorovi i banja Vilina Vlas u Višegradu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH od 666 KM nemaju svi penzioneri, iako se u javnosti često stvara utisak da je taj iznos zagarantovan svima koji su ostvarili pravo na penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U praksi, razlika između obračunate i najniže penzije pravi ključnu razliku koju mnogi ne razumiju. Penzija koju neko stvarno zaradi na osnovu staža i uplaćenih doprinosa može biti znatno niža, primjera radi 380 KM. Međutim, Federacija u određenim slučajevima doplaćuje razliku do propisanog minimuma od 666 KM.

Ta doplata nije automatsko pravo za sve penzionere.

Radi se o iznosu koji se finansira iz budžeta Federacije BiH i koji ima karakter socijalne korekcije. Upravo zbog toga postoji dodatni uslov koji nije uvijek jasno komuniciran.

Pravo na doplatu do najniže penzije vezano je za prebivalište u Federaciji BiH.

To znači da penzioner koji je pravo na penziju ostvario u Federaciji, ali ima prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj ili živi izvan Bosne i Hercegovine, može ostati bez ove doplate. U tom slučaju isplaćuje mu se samo iznos koji je stvarno obračunat prema njegovom radnom stažu i uplatama.

Drugim riječima, ako je nečija penzija obračunata na 380 KM, a nema prebivalište u Federaciji, neće primati 666 KM, nego samo tih 380 KM, piše RTV Slon.

Ovakvo rješenje proizlazi iz načina na koji je sistem postavljen. Entitet finansira doplatu do najniže penzije za svoje rezidente, dok se osnovna, zarađena penzija isplaćuje bez obzira na mjesto stanovanja.

Zbog toga dolazi do čestih nesporazuma, jer se u javnosti govori o “najnižoj penziji” kao da je riječ o univerzalnom pravu, iako je u stvarnosti riječ o kombinaciji zarađenog iznosa i budžetske doplate koja zavisi od mjesta prebivališta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na: