Fond PIO uporedio podatke o penzijama iz Srpske i FBiH

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske objavio je nove uporedne podatke o visini najnižih penzija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za septembar ove godine. Poseban fokus je na korisnicima imaju od 30 do 40 godina penzijskog staža.

Iz ove javne institucije poručuju da nastavljaju sa objavljivanjem tačnih, provjerljivih i zvaničnih činjenica. Cilj je da se objektivno informiše javnosti i spriječi širenje dezinformacija.

“U cilju istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije, da su penzije u Republici Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 30 do 40 godina“, navode iz Fonda PIO RS.

Prema zvaničnim podacima za septembar, najniža penzija u Republici Srpskoj za kategoriju od 30 do 40 godina penzijskog staža iznosi 578,94 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

S druge strane, u Federaciji BiH prosjek najniže penzije za istu ovu kategoriju staža iznosi 601,63 KM. U okviru Federalnog zavoda MIO/PIO ova kategorija je raščlanjena. Najniža penzija za staž od 30 do 35 godina iznosi 564,02 KM, dok za staž od 35 do 40 godina iznosi 639,23 KM.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je pružanje zvaničnih podataka njihova obaveza prema svim građanima i korisnicima. Navode i da statistički parametri jasno demantuju neosnovane tvrdnje o drastičnim razlikama u visini penzija između dva entiteta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH od 666 KM nemaju svi penzioneri, iako se u javnosti često stvara utisak da je taj iznos zagarantovan svima koji su ostvarili pravo na penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U praksi, razlika između obračunate i najniže penzije pravi ključnu razliku koju mnogi ne razumiju. Penzija koju neko stvarno zaradi na osnovu staža i uplaćenih doprinosa može biti znatno niža, primjera radi 380 KM. Međutim, Federacija u određenim slučajevima doplaćuje razliku do propisanog minimuma od 666 KM.

Ta doplata nije automatsko pravo za sve penzionere.

Radi se o iznosu koji se finansira iz budžeta Federacije BiH i koji ima karakter socijalne korekcije. Upravo zbog toga postoji dodatni uslov koji nije uvijek jasno komuniciran.

Pravo na doplatu do najniže penzije vezano je za prebivalište u Federaciji BiH.

To znači da penzioner koji je pravo na penziju ostvario u Federaciji, ali ima prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj ili živi izvan Bosne i Hercegovine, može ostati bez ove doplate. U tom slučaju isplaćuje mu se samo iznos koji je stvarno obračunat prema njegovom radnom stažu i uplatama.

Drugim riječima, ako je nečija penzija obračunata na 380 KM, a nema prebivalište u Federaciji, neće primati 666 KM, nego samo tih 380 KM, piše RTV Slon.

Ovakvo rješenje proizlazi iz načina na koji je sistem postavljen. Entitet finansira doplatu do najniže penzije za svoje rezidente, dok se osnovna, zarađena penzija isplaćuje bez obzira na mjesto stanovanja.

Zbog toga dolazi do čestih nesporazuma, jer se u javnosti govori o “najnižoj penziji” kao da je riječ o univerzalnom pravu, iako je u stvarnosti riječ o kombinaciji zarađenog iznosa i budžetske doplate koja zavisi od mjesta prebivališta.

Podijeli tekst sa drugima na: