Cijene divljaju, potrošačima sve teže

Iz dana u dan, nastavlja se priča o borbi za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka korpa dostigla cifru od 3.149,80 maraka je zastrašujući. Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reagovanja vlasti, ali i građana. Ističu kako vlasti nisu preduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani se nalaze između dvije nepremostive tačke – niskih plata i penzija i neprestano rastućih životnih troškova.

Cijene rastu brže nego u EU

Rast cijena u Bosni i Hercegovini je nesrazmjeran u odnosu na zemlje EU. Ekonomski podaci za period od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena. Rezultat je to nekvalitetnih zakona, nepostojanja kontrole tržišta, kvalitetnih ekonomskih mjera, ali – posebno kontrole rasta inflacije, tvrde stručnjaci.
“Od 2021. do 2024. godine cijena hrane u Zapadnoj Evropi po nekim pokazatejima je porasla od 30 do 40%. U Bosni i Hercegovini od 100 do 400%. Ne morate biti doktor ekonomije kad živite u zemlji u kojoj je donedavno minimalna plata bila 600 KM, a potrošačka korpa 3.000 – ne treba vam doktorat da vidite da to apsolutno ne može da funkcionira, da ne znam na koji način narod preživljava”, ističe Kasim Tatić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
“Jedino kad su akcije u tržnim centrima, onda je vidljivo da te cijene mogu biti znatno niže. Međutim, marže nisu ograničene i to je razlog da cijene mogu rasti svakodnevno i da je samo nebo granica”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don”.

Trgovci zloupotrebljavaju situaciju

Ekonomski stručnjaci smatraju da pojedini trgovci i privrednici zloupotrebljavaju situaciju u zemlji – enormno dižući cijene. Opravdanje trgovinskih lanaca je da svaka nova nabavka ima i nove cijene robe. Istovremeno, Tatić ukazuje na to da aktuelna vlast krizu i poskupljenja pravda globalnom krizom i inflacijom.
“To je urađeno vrlo tendenciozno iz vrlo važnog razloga koji javnost treba da zna. Inflacija je vid poreza. Ali jedan izuzetno lijep porez za vladajuću strukturu jer ne mora proći kroz zakonsku proceduru da bi se usvojio”, pojašnjava Tatić.
“Ovo je alarmantna situacija u kojoj politika treba da preuzme odgovornost i da se konačno okrene ka tome da građanima pomogne na daleko drugačiji način nego što je to do sada slika i prilika koju svakodnevno gledamo”, poručuje Marić.
U ovakvom ambijentu postavlja se pitanje postaje li Bosna i Hercegovina plodno tlo za divljanje cijena robe i usluga. Građani su itekako svjesni situacije u kojoj se nalaze.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima iz budžeta Brčkog 300.000 KM

Za udruženje penzionera u Brčkom, Budžetkom distrikta Brčko u ovoj godini planirano je 300.000 KM, potvrdila je Milijana Simić, šef Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Vlade distrikta Brčko.

Prema njenim riječima 200.000 KM namijenjeno je za rad udruženja i finansiranje tekućih troškova neophodnih za njihov rad, dok je 100 hiljada KM predviđeno za banjsko-klimatsko liječenje članova udruženja penzionera i pomoći penzionerima uslijed rasta troškova života.

Odluka o utvrđivanju od posebnog interesa za finansiranje udruženja penzionera distrikta za 2025. godinu naći će se na narednoj sjednici Vlade distrikta Brčko.

Predstavnici Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Vlade distrikta Brčko ovih dana imali su sastanak sa predstavnicima Udruženja penzionera Republike Srpske i Udruženjem penzionera Federacije BiH u Brčkom na kome je razgovarano o radu ovih udruženja i boljoj i efikasnijoj saradnji sa nadležnim odjeljenjem Vlade distrikta Brčko.

Milijana Simić, naglašava da će Odjeljenje za stručne i administrativne poslove biti institucionalna i svaka druga podrška udruženjima penzionera kako bi oni sve svoje probleme prevazišli i uspostavili što bolje i kvalitetnije programe za penzionere.

(Izvor: Radio Brčko)

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Ilijaš pomogla rad Udruženja penzionera

Opština Ilijaš novčanim sredstvima pomogla je brojna udruženja, između ostalih i Udruženje penzionera Ilijaš, koje je dobilo 33.000 KM.

Zahid Feriz, predsjednik Udruženja penzionera općine Ilijaš, predstavio je neke od izazova i problema sa kojima se susreće ovo udruženje.

“Na teritoriji općine Ilijaš registrovano je 3.500 penzionera. Minimalnu penziju prima njih 85 posto. Naše udruženje broji 2.750 članova. Penzioneri su populacija u trećoj ili posljednjoj životnoj fazi, te bih naglasio da imamo izuzetno visok procenat smrtnosti. Penzioneri su najugroženija i najviše zanemarena kategorija društva. Zahvalni smo na izdvojenim sredstvima, ali u budućnosti moramo raditi na povećanju izdvajanja finansijskih sredstava za naše penzionere”, rekao je Feriz.

(Izvor: Ilijas.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od 10.000 penzionera zaposleno

U nedostatku radne snage u Bosni i Hercegovini, sve više osoba treće životne dobi, penzionerske dane mijenja ponovo aktivnim radom.
Prema podacima entitetskih fondova oko 10.000 osoba je nakon prava na penziju, ponovo steklo status osiguranika.

Pravo na zapošljavanje ipak nemaju svi penzioneri.

Da imaju pravo da rade, a da ne ostanu bez penzije, zakonom je omogućeno penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pod određenim uslovima.
Korisnicima invalidske, porodične penzije kao i korisnicima penzije ostvarene prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja nije omogućeno, ali korisnicima starosne penzije jeste. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj pravo na zasnivanje radnog odnosa imaju korisnici starosne i invalidske penzije.

“Tu je problem diskriminacija, jer oni što su otišli u povoljniju penziju kao npr. Oružane snage itd. oni nemaju prava na rad. Svi smo svjesni da ti ljudi rade na crno. Ovaj zakon najviše pogoduje ljudima koji su na budžetu, van realnog sektora. Član parlamenta bilo kog uzme otpremninu, dobije penziju i ponovo nastavlja rad, oni to rade i usvajaju za sebe, na realni sektor ne misle”, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Prema podacima koje ima, najviše penzionera koji rade su nedostajućih kvalifikacija na domaćem tržištu rada kao što su vozači, električari, zidari, bravari, varioci.

Raste broj penzionera koji rade

Prema podacima Zavoda PIO/MIO Federacije BiH , krajem prošle godine oko 1.800 penzionera bilo je u radnom odnosu, tj. u statusu osiguranika u obaveznom osiguranju, što je za 300 više u odnosu na avgust iste godine ,dok podatka o broj onih koji rade na ugovoru o djelu nema.

Tendencija rasta bilježi se i u Republici Srpskoj. U februaru ove godine registrovano je 8.802 korisnika dok je krajem 2023. godine bilo 5.864 osoba koje su nakon prava na penziju ponovo stekli status osiguranika.

Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj pravo na zasnivanje radnog odnosa imaju korisnici starosne i invalidske penzije.

“Status penzionera u Republici Srpskoj bi trebao i morao biti bolji da postoje uslovi, međutim pošto je broj zaposlenih nešto malo veći od broja penzionera, a znate da zaposleni iz doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje finansiraju penzijski sistem i pošto je malo zaposlenih u Republici Srpskoj ne može se iz tih doprinosa isplatiti veće penzije. Konkretno za januar, od doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje naplaćeno je 104 miliona a isplaćeno penzija 161 milion KM, tu razliku je vlada iz drugih budžetskih izvora donirala da se isplate penzije”, rekao je za  Ratko Trifunović predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

U Republici Srpskoj je oko 287 hiljada korisnika penzije. Najniže isplaćene penzije su u rasponu od 318 do 637 KM i njih prima oko 81 hiljada penzionera.

(Izvor:Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nisu prijavili smrt penzionera pa naplatili 80.000 KM

Neblagovremenim prijavljivanjem smrti, slučajno ili ne, nasljednici penzionera samo tokom protekle godine iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske uzeli su skoro 80.000 KM.
Uprkos tome što slovo Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske u svom članu 140. jasno definiše da je nasljednik dužan u roku do 30 dana od smrti dužan prijaviti Fondu sve promjene.
Međutim, iako je zakon jasan, tokom prethodne godine kod 70 korisnika došlo je do preplate penzije.

“Po tom osnovu došlo je do preplate penzije u ukupnom iznosu od 78.061,41 KM. U svim slučajevima preplate, po navedenom osnovu, pokrenuti su postupci povrata nepripadajućih sredstava u skladu sa važećim pravnim propisima: putem zahtjeva isplatnim bankama za povrat nepripadajućih penzija, saradnjom sa nasljednicima u ostavinskom postupku i sudsko-parničnom postupku pred nadležnim sudom”, kažu iz Fonda, dodajući da je upravo zakonom propisano da su osobe kojima su na teret Fonda isplaćena sredstva na koja nisu imala zakonsko pravo u obavezi da ta sredstva vrate.

Slična situacija, barem kada su u pitanju brojke, bila je i tokom 2023. godine.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Srpske ističu da je u 2023. godini preplata penzije evidentirana kod 69 korisnika.
“Na taj način došlo je do preplate penzije u ukupnom iznosu od 66.840,38 KM”, naveli su oni.
Ranijih godina, ovaj problem češće se javljao kod korisnika koji su imali prebivalište van Republike Srpske, a iz Fonda ističu da je i danas takva situacija.

“Mnogo veći broj preplata i danas usljed smrti korisnika i neblagovremenog prijavljivanja činjenice smrti se odnosi na korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske, odnosno u slučajevima smrti korisnika u inostranstvu. Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske sa Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, fondovima ili zavodima država u okruženju ima potpisane sporazume o elektronskoj razmjeni podataka i tehničke protokole o razmjeni podataka o činjenici smrti, kojima se sprečavaju ovakvi slučajevi”, objašnjavaju iz Fonda.
Kako dodaju, takvi sporazumi ne postoje sa drugim državama u daljem inostranstvu, izuzev Sporazuma o elektronskoj razmjeni podataka sa Austrijskim penzijskim fondom koji je potpisan u oktobru 2024. godine i čija primjena još nije tehnički moguća.
Podsjećamo, na kraju prošle godine, odnosno u decembru isplatom penzije bilo je obuhvaćeno ukupno 288.448 korisnika prava, od čega je 231.639 u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 56.809 korisnika prava.
Samo u decembru za isplatu penzije bilo je potrebno 149,47 miliona KM u neto iznosu, odnosno 151,29 miliona KM u bruto iznosu, a prosječna penzija iznosila je 594,40 KM.

(Izvor: Nezavisne novine)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko se isplati plaćati doprinose Fondu PIO?

Ako bismo svakog mjeseca u narednih 40 godina izdvajali 18,5 odsto od prosječne bruto plate i ulagali u određeni fond sa godišnjom kamatom od pet odsto, po odlasku u penziju na svom kontu bismo imali najmanje pola miliona maraka.

Ova potencijalna svota novca bi sigurno bila ne samo dovoljna da se po odlasku u zasluženu penziju preživi već i da se opusti, odnosno posjete egzotične destinacije poput Kariba i Havaja.
Do ove zanimljive i primamljive sume može se doći jednostavnom matematičkom računicom. Kao ulazne faktore uzeli smo da je prosječna neto plata u Srpskoj oko 1.500 maraka. S obzirom na to da prema važećim zakonima stopa izdvajanja za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 18,5 odsto na bruto platu, to znači da poslodavac svakog mjeseca po ovom osnovu u Fond PIO uplaćuje oko 400 maraka.

Koliko uplatimo u penzioni fond?

Na godišnjem nivou to iznosi 4.800 maraka, a kada bi se izračunalo za period od 40 godina radnog staža, što je jedan od uslova za odlazak u penziju, onda se dođe od sume od 192.000 maraka. U prevodu, ovoliku svotu novca u penzijski sistem uplati svaki pomenuti radnik prije završetka radnog vijeka.
Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija, inače, trenutno iznosi oko 880 maraka. Ako pogledamo zvanične podatke, iz njih se može vidjeti i da je prosječno doba umiranja za muškarce 72 godine, a za žene 78 godina. Pošto je gornja granica za odlazak u starosnu penziju 65 godina, to znači da oni koji odu u penziju u njoj prosječno uživaju od sedam do 13 godina. Od 192.000 maraka, koliko su uplatili u penzijski fond, oni po prestanku radnih obaveza iskoriste svega od 74.500 do 127.000 maraka.
Ova matematika pokazuje da dobar dio novca, koji se tokom radnog vijeka uplati po ovom osnovu, radnik po odlasku u penziju uglavnom ne iskoristi, ali je tako, uostalom, i koncipiran trenutni penzijski sistem, koji funkcioniše na takozvanoj međugeneracijskoj solidarnosti.

Investicije isplativije od plaćanja doprinosa

Međutim, ako bi kojim slučajem neko pomenutih 18,5 odsto, odnosno 400 maraka od bruto plate svakog mjeseca uplaćivao u neki fond koji bi imao pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od, recimo, pet odsto – na kraju bi u ovom “penzionom“ crnom fondu za staračke dane penzioner imao oko 600.000 maraka, a što bi mu obezbijedilo neuporedivo bolji i bezbrižniji život. Ako u ovu računicu uključimo i logičnu pretpostavku da će u narednih 40 godina plate rasti, pa samim tim i nivo ovih izdvajanja, ovaj fond bi u konačnici mogao iznositi čak 900.000 maraka.
Finansijski stručnjak i savjetnik, te bivši broker sa Volstrita Vladimir Đukanović kaže da u gotovo svim balkanskim državama odlazak u penziju nesumnjivo predstavlja veliki finansijski šok.
Smatra da bi ljudi u trenutnim okolnostima trebalo ozbiljnije da razmišljaju o budućnosti i životu u takozvanom trećem dobu jer je, ističe, samo pitanje vremena kada će državni penzijski fondovi kolabirati. Kao veliki problem navodi to što su penzijski fondovi poput protočnih bojlera jer su koncipirani tako da nigdje ne ulažu dobijeni novac, već ga samo prosljeđuju.
– Oni se po pravilu nalaze u deficitu i razlika se vrlo često namiruje iz drugih izvora, pa i onih budžetskih. Ova činjenica najbolje ukazuje da čitav ovaj sistem nije dobar. Nije održiv. Zašto? Odgovor je jednostavan. Na jednog penzionera dolazi nešto više od jednog radnika. Minimalni broj je četiri, a optimalan pet na jednog penzionera da bi sve moglo da funkcioniše bez ikakvih problema. Da li je tako nešto moguće? Mislim da nije. Demografska slika je katastrofalna. Deca se slabo rađaju, a mladi sve više odlaze. I šta kada dođemo do situacije da taj odnos radnik – penzioner, bude jedan – jedan? Šta mislite, kakav će životni standard imati penzioneri? Nikakav – upozorava Đukanović.

Treba li država prepustiti građanima da upravljaju svojim novcem

Šta je onda rješenje? Kaže da je ono relativno prosto. Kao jednu od najboljih opcija navodi da država prepusti građanima da sami upravljaju novcem koji je do sada uplaćivan za penzijsko osiguranje. Pojašnjava da postoje razni investicioni fondovi koji garantuju dugoročni godišnji prihod od pet odsto na uložena sredstva, ali čak i deset, kao što je u slučaju indeksa najvećih američkih kompanija.
– Ako svakog meseca uplatite 200 evra, za 40 godina ćete u prvom slučaju imati 300.000, a drugom nešto manje od 1,2 miliona evra. Ovu matematiku je lako proveriti, jer se na internetu nalaze mnogobrojni kalkulatori složene kamatne stope. I to je surova realnost koja pokazuje koliko balkanske narode košta što su deo prevaziđenog penzijskog sistema, baziranog na solidarnosti. On je možda nekada bio dobar, ali ne i danas. Ogroman novac decenijama odlazi u vetar. Vreme je da se svi razbude i počnu razmišljati praktično i ekonomski – poručio je ovaj finansijski ekspert.

(Izvor: Glas Srpske)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru rasta cijena: Borba za dostojanstven život

Svakodnevni rast cijena roba široke potrošnje, a posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, ozbiljno ugrožava životni standard građana.

Najteže su pogođeni penzioneri – najranjivija populacija, među kojima mnogi s najnižim penzijama ne mogu sebi priuštiti ni osnovne namirnice potrebne za preživljavanje.

Dok čekaju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, penzioneri zahtijevaju značajnije povećanje minimalnih penzija. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u januaru je dostigla 3.150,00 KM, dok najmanja penzija iznosi svega 573,00 KM.

„Ogromna je to razlika“, ističe Mirsad Terzić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera USK, naglašavajući da penzioneri ne mogu opstati bez osnovnih prehrambenih artikala i neophodnih lijekova za liječenje različitih bolesti.

Terzić upozorava da nadležne institucije ne čine dovoljno kako bi poboljšale socijalni položaj penzionera, te poziva na hitne mjere koje bi im omogućile dostojanstven život.

(Izvor: rtvusk.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplaćeno 27.500 KM Udruženju penzionera Kakanj

Opština Kakanj isplatila je 27.500 KM  Udruženju penzionera za subvenciju troškova električne energije, vode, kanalizacije, pomoći za liječenje, posmrtnine, prehrambene pakete, grijanje i ogrev za penzionere-umirovljenike.

Ova budžetska sredstava isplaćuju se polugodišnje, a realizovat će se putem Udruženja penzionera prema osnovnim kriterijima koji su jedinstveni za sve vrste pomoći, navedeno je u saopštenju Opštine Kakanj.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata penzija u Republici Srpskoj

Ministarstvo finansija Republike Srpske obavještava javnost da će sutra biti isplaćene penzije u Republici Srpskoj, za koje je u budžetu obezbijeđen ukupan iznos od 160.000.000 KM.

U skladu sa opredijeljenjem Vlade Republike Srpske da poboljša standard najstarije populacije u Republici Srpskoj, od januara su penzije uvećane za 6 odsto u odnosu na decembar mjesec.

Budžetom Republike Srpske za 2025. godinu je za isplatu penzija planiran ukupan iznos 1.946.000.000 KM. Prema projekcijama budžetskih prihoda i rashoda, od doprinosa će biti prikupljeno 1.646.000.000 KM, dok će preostalih 300 miliona KM biti nadoknađeno iz poreskih prihoda budžeta.

Od 2013. godine od kada je krenuo proces redovnog usklađivanja penzija sa ekonomskim parametrima bila su 22 povećanja penzija, što je efektivno prosječno povećanje od 6% na godišnjem nivou.

Podijeli tekst sa drugima na:

Skoro 11.000 više penzionera u odnosu na februar 2024.

Isplata penzija za mjesec februar 2025. godine obuhvatiće 457.276 korisnika, što je za skoro 11.000 više penzionera u odnosu na februar 2024. godine, kada je penzija isplaćena za 446.659 korisnika.

Penziju za februar, 5. marta prošle godine je primilo je 446.659 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu tada su iznosila oko 285 miliona KM.

Ove godine februarske penzije će u martu primiti 457.276 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznosit će oko 296 miliona KM što je povećanje za 11 miliona.

Ovaj porast broja korisnika prava na penziju objašnjava se različitim faktorima, uključujući povećanje broja penzionera koji su ostvarili pravo na starosnu, invalidsku ili porodičnu penziju, kao i usklađivanje sa zakonodavnim izmjenama u oblasti penzijskog sistema.

Trenutna najniža penzija za februar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Stoga, dok broj penzionera raste, javlja se pitanje održivosti penzijskog sistema na duže staze.

Neophodno je razmotriti i daljnje reforme koje bi obezbijedile stabilnost penzijskog sistema i osigurale adekvatne penzije za buduće generacije.

Podijeli tekst sa drugima na: