Bivši đaci se okupili nakon 40 godina, među njima i poznati pjevač

Nekadašnji učenici srednje škole u Sanskom Mostu, koji su se školovali za smjer električar-energetičar, okupljanjem i druženjem obilježili su 40 godina od mature i završetka školovanja.

Oni su se okupili ispred zgrade srednjoškolskog centra u ovome gradu, te obišli učionice u kojima su prije više od četiri decenije provodili bezbrižne školske dane.

Jedan od onih koji su prisustvovali ovom događaju bio je i Amir Kazić Leo, regionalna muzička zvijezda, koji je srednju školu završio u rodnom gradu, a potom se otisnuo u Zagreb, gdje je izgradio zavidnu muzičku karijeru.

“Kada vidim sva ova draga lica, probude se uspomene i sjećanja, to je nešto nevjerovatno. Decenije prođu tako brzo, život isto tako, a kao da je jučer bilo kada smo bezbrižno sjedili u školskim klupama, zbijali nestašluke, strahovali od loših ocjena i ukora, šalili se sa našim profesorima, imali prve simpatije i zaljubljivali se”, prisjeća se Kazić.

Ovom emotivnom trenutku prisustvovao je i profesor Mirko Vergić, nekadašnji razrednik ovoj generaciji, a da bi sve bilo kao nekada, Vergić je uzeo dnevnik i prozvao bivše učenike, a potom je svako od njih u kratkim crtama opisao svoj životni put.

“Drago mi je što su me se sjetili i što sam danas sa svojim nekadašnjim učenicima. Naravno da su emocije prisutne i sve izgleda kao nekada, čak se ni unutrašnjost prostorija u zgradi nije puno promijenila za sve ove godine”, kaže Vergić.

Većina nekadašnjih učenika je poslije završetka srednje škole napustila Sanski Most, te su svoju životnu egzistenciju i porodice zasnovali na nekim drugim mjestima, mahom u inostranstvu.

Među njima je i Tehvid Mahić, koji već dugi niz godina živi i radi u Švajcarskoj.

“Sudbina je htjela da iz rodnog grada odemo na sve strane svijeta, ali je lijepo kada se sretnemo poslije svih ovih godina. Dogovorili smo se da ovaj susret ne bude i posljednji, već da ih organizujemo svake dvije ili tri godine, po mogućnosti”, kaže Mahić.

Druženje bivših srednjoškolaca nije moglo proteći bez prisjećanja na sve zgode i nezgode iz školskih dana i svi su se puni pozitivne energije i utisaka vratili svojim kućama.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatno banjsko liječenje za 43 penzionera iz Gradiške

Iz Gradiške su jutros otišla 43 penzionera na desetodnevno besplatno banjsko liječenje u Banju Mlječanicu.

Predsjednik Udruženja penzionera Gradiška Miloš Jagodić rekao je da je novac obezbijedilo ovo udruženje uz podršku Gradske uprave.

On je podsjetio da je u maju za 52 penzionera obezbijeđeno banjsko liječenje u Tesliću, da je desetak koristilo usluge drugih banja, te da Vlada Republike Srpske ove godine finansira boravak u banjama za još 43 penzionera iz Gradiške.

Jagodić je dodao da Udruženje penzionera i na druge načine pomaže svojim članovima, pretežno dodjelom prehrambenih i higijenskih paketa i jednokratnih novčani pomoći.

“Od početka godine oko 1.800 najugroženijih penzionera dobilo je pomoć. Podijeljeno je više od 650 prehrambenih i higijenskih paketa i jednokratnih novčanih pomoći od 50 do 300 KM u ukupnom iznosu oko 80.000 KM”, naveo je Jagodić.

Udruženje penzionera Gradiška finansira se uglavnom od članarina, iz gradskog budžeta godišnje dobiju 120.000 KM, a ove godine Gradska uprava obezbijedila je i dodatnih 20.000 KM za sufinansiranjem troškova banjskog liječenja.

(Izvor: Srna; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sarajevska Opština Centar nastavlja podršku radu Udruženja penzionera

U Opštini Centar je upriličeno potpisivanje protokola kojim Opština Centar iz svog budžeta izdvaja iznos od 10.000 KM Udruženju penzioneraove opštine.

U ime Opštine Centar protokol je potpisao načelnik Srđan Mandić, koji je ovom prilikom kazao da Opština Centar već tradicionalno finansijski pomaže Udruženje penzionera te da će takvu praksu nastaviti i u budućnosti. U ime Udruženja penzionera Opštine Centar protokol je potpisao predsjednik Udruženja Mujo Slato.

“Svakodnevnim poskupljenjem osnovnih životnih namirnica našim penzionerima ostaje sve manje sredstava da mogu preživjeti do naredne penzije. Mi kao institucija se borimo i trudimo da im pomažemo sa različitim vidovima pomoći i programima podrške”, poručio je načelnik Mandić.

Uz riječi zahvalnosti Opštini Centar i načelniku Mandiću, Slato je istakao značaj dugogodišnje uspješne saradnje.

“Svaki vid pomoći je dragocjen i nama je dobro došao. Opština Centar zaista svesrdno pomaže penzionere kroz razne projekte. Ali i mi kao udruženje brinemo o svojim članovima. Hvala Opštini što i na ovaj način prepoznaje potrebe svojih građana, rekao je predsjednik Slato.

Pored sredstava koja je Opština izdvojila Udruženju penzionera, u budžetu ove lokalne zajednice redovno se izdvajaju sredstva za stalne novčane pomoći za penzionere u stanju socijalne potrebe, stalne novčane pomoći za lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina i bez primanja, jednokratne novčane pomoći za kupovinu lijekova penzionerima i licima starijim od 60 godina bez primanja, novčane pomoći za troškove kućne njege, novčane pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica…

(Izvor i foto: centar.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri koji rade mogu tražiti i novi obračun penzije

U matičnoj evidenciji osiguranika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske zaključno sa junom je 8.661 osiguranik koji istovremeno ima i status korisnika prava na starosnu ili invalidsku penziju, saopšteno je iz Fonda.

Svi oni imaju zasnovan radni odnos ili su prijavljeni na osiguranje po drugom osnovu u skladu sa Zakonom o radu, u nekom od pravnih lica ili kod preduzetnika.

Iz Fonda su naveli da je često pitanje da li i kada korisnik prava na penziju, koji istovremeno ima i status osiguranika, ima pravo na ponovni obračun penzije, do kada može da radi i da li će dodatni staž osiguranja uticati na povećanje penzije.

Iz Fonda su istakli da ponovno određivanje penzije vrše isključivo na zahtjev korisnika prava, pod uslovom da je naknadno navršeni staž osiguranja trajao najmanje godinu dana.

Pravo na povoljniji iznos penzije pripada od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, za ponovno određivanje penzije.

Zahtjev se podnosi na odgovarajućem obrascu lično u najbližoj poslovnici Fonda.

“Da li će dodatni staž uticati na visinu penzije zavisi od više faktora, a ključni su visina plate i osnovica osiguranja na koje je korisnik prava bio prijavljen nakon ostvarivanja prava na starosnu ili invalidsku penziju“, navedeno je u saopštenju.

U Fondu su ocijenili da korisnici, nažalost, često budu prijavljeni na nižu osnovicu u odnosu na prijavu prije ostvarivanja prava i u tom slučaju ne dolazi do povećanja penzije, već prilikom ponovnog određivanja penzije može da dođe i do njenog smanjenja.

U tom slučaju korisniku prava isplaćuje se, kako je zakonom i propisano, za njega povoljniji, odnosno veći iznos.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je najzdravija zemlja na svijetu

Želite da živite dugo na mjestu koje se smatra najzdravijim na svijetu – odgovor potražite u Italiji.

Bez obzira na nestabilne ekonomske uslove, visoku stopu nezaposlenosti, Italijani su poznati kao narod koji živi dugo i zdravo.

“Bloombergov” globalni zdravstveni indeks, koji poredi varijable kao što su – uzrok smrti, dugovječnost, zagađenje, krvni pritisak, zavisnost od nakotina…, smjestio je Italiju na sam vrh liste najzdravijih zemalja na svijetu.

Mediternaska država okružena je sa pet mora i označena je kao najzdravija zemlja na svijetu po “Bloombergovom” Globalnom zdravstvenom indeksu od 163 zemlje.

Beba rođena u Italiji može da očekuje da će živjeti do kasnih osamdesetih, navodi “Panorama”, prenosi Nova.

Iako je Italija među najrazvijenijim zemljama svijeta, njen rast stagnira već decenijama, a gotovo 40% mladih je nezaposleno.

Uprkos svemu, Italijani su u znatno boljoj formi nego Amerikanci, Kanađani ili Britanci, koji sa druge strane imaju visokorizične zdravstvene probleme kao što su visok krvni pritisak i holesterol, ali i problemi sa mentalnim zdravljem.

Italijanska kuhinja zaslužna je za dobro zdravstveno stanje nacije. Mediteranska ishrana bogata povrćem i djevičanskim maslinovim uljem, koju Italijani obožavaju smatraju se eliksirom dugovječnosti.

Mediteranska ishrana bazirana je na velikoj količini povrća, mahunarki, pasulja, ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova.

Ovaj način ishrane podrazumijeva niži unos mesa i mliječnih proizvoda. Ovaj način ishrane naročito je pogodan za zdravlje srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sretko Krajinović cijeli život druguje s drvetom

Sretko Krajinović (74) iz sela Vođenica, nadomak Bosanskog Petrovca, više od šezdeset godina bavi se izradom raznih rukotvorina u drvetu, koje su u prošlosti krasile krajiška domaćinstva na ovom prostoru.

Kaže kako je ljubav prema rezbarstvu naslijedio od djeda i oca, te da je još kao mali dječak započeo izrađivati drvene rukotvorine.

“Djed mi je bio kolar i radio različite stvari od drveta koje su se koristile u domaćinstvima. On me je uveo u ovaj posao, pa sam kasnije čitav život posvetio drvetu i radio poslove u vezi s njim”, kaže Krajinović.

Dodaje kako se u mladosti zaposlio u fabrici namještaja u Bosanskom Petrovcu, gdje je proveo najveći dio radnog vijeka, te zaradio penziju. Nastavio je u Derventi, gdje je proveo šest godina u izbjeglištvu radeći u jednoj stolarskoj radnji, a potom se vratio u zavičaj.

Penzionerske dane provodi sada radeći za svoju dušu razne predmete od drveta, te tako prekraćuje usamljeničke dane, jer je prije nekoliko godina ostao bez supruge, pa sada živi sam.

To mu predstavlja i dodatni izvor egzistencije, jer predmete prodaje na narodnim zborovima i drugim društvenim događajima. Krajinović posebno voli da radi duboreze i motive na drvenoj podlozi tušem ili lemilicom, a najčešće su to motivi konja.

“U djetinjstvu sam zavolio konje i kasnije sam čak zametnuo sebi jedno omanje krdo. Imao sam predivne konje i ždrebad, izrađivao sam kočije od drveta i sve je to trajalo do rata, kada sam morao raspustiti konje”, kaže Krajinović.

Dodaje kako često za lovce po narudžbi radi drvene stalke za njihove trofeje, ali i mnoge druge predmete od drveta, te da ga od Bosanskog Petrovca do Bihaća svi poznaju.

“Sa svima sam dobar, ljudima se sviđa ono što radim, a može se i ponešto zaraditi. Ja sam povazdan u svojoj radionici, sa drvetom uvijek nešto čeprkam. Sestra iz Novog Sada mi uvijek govori da se manem posla i odmorim sad kada sam u penziji, ali džaba, bez ovoga ne mogu”, kaže Krajinović.

Dodaje kako ga drvodjeljstvo održava u životu i kaže kako skoro svi stolari imaju dug život.

Na kraju ističe kako ga najviše žalosti što ovaj posao iza njega neće imati ko da naslijedi, jer u braku nije imao djece.

(Izvor i foto: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Gradnja Doma za stara lica u Miljevini: Smještaj za 60 penzionera

Gradnja Doma za stara lica u Miljevini kod Foče teče planiranom dinamikom, a izvođač poručuje da će svi radovi biti završeni u predviđenom roku od godinu dana.
Ugovor o izgradnji Doma za stara lica potpisan je prije nepuna dva mjeseca, a u toku je betoniranje temeljne ploče. Vrijednost ove kapitalne investicije opštine Foča je 2,5 miliona KM.

Načelnik opštine Foča Milan Vukadinović, koji je danas obišao mjesto radova, istakao je da je ovo istorijski projekat za Miljevinu, od kojeg će višestruku korist imati cijela opština.

“Moram da iskažem veliko zadovoljstvo planiranom dinamikom radova, uprkos vrućinama kojima smo svakodnevno izloženi i da pohvalim izvođača i njegove radnike, koji nadljudskim naporima izvode radove”, rekao je Vukadinović.

On je naveo da će ovaj projekat donijeti radna mjesta i mnogobrojne benefite naselju Miljevina, a u Domu će biti obezbijeđen smještaj za 60 penzionera, sa mogućnošću širenja paviljona ukoliko se za to ukaže potreba.

Dom za stara lica biće javna ustanova pod patronatom opštine Foča. Njegovom izgradnjom stvoriće se uslovi za smještaj starih lica, kojima je potreban taj vid usluge.

Trenutno je u staračkim domovima širom Republike Srpske smješteno oko 30 starih lica iz opštine Foča.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Kantonu Sarajevo najveća prosječna penzija, najmanja u USK

Broj penzionera u Federaciji BiH konstantno raste. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje i razvoj, broj osoba koje su primale penziju preko Federalnog zavoda PIO na kraju prošle godine iznosio je 444.666.

Od navedenog broja, 266.588 je korisnika starosne penzije, 57.952 korisnika invalidske i 120.126 korisnika porodične penzije.

Kada je riječ o adresama stanovanja korisnika Federalnog zavoda PIO koji su bili na isplati na kraju prošle godine, 380.641 živio je na području BiH, od čega 359.717 u Federaciji BiH, 15.590 na području Republike Srpske te 5334 u Distriktu Brčko.

Najveća prosječna starosna penzija u KS

Na kraju 2023. godine na isplati ovog Zavoda bilo je i 64.025 korisnika koji imaju adrese prebivališta u inostranstvu. Najveću prosječnu starosnu penziju imao je Kanton Sarajevo – 738 KM, a najmanju Unsko-sanski kanton – 569,60 KM.

Penzije za prošli mjesec preko ovog zavoda primilo je 448.900 korisnika.

Kada je riječ o Federaciji BiH, prema podacima objavljenim u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po opštinama FBiH 2023.”, najveći broj penzionera korisnika Federalnog zavoda PIO ima prebivalište na području Kantona Sarajevo, i to ukupno njih 88.414.

Od navedenog broja, 52.901 je korisnik starosne penzije, 12.834 invalidske te 22.679 porodične penzije.

(Izvor: fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Potpisivanje peticije premašilo očekivanja

U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku je potpisivanje peticije pri udruženjima penzionera, a u kojoj su sadržani zahtjevi ove populacije prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Peticijom penzioneri traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima bi se omogućilo da se penzije usklađuju prema rastu prosječne plate u FBiH i potrošačkoj korpi, a ne kao sada prema rastu Bruto domaćeg proizvoda i indeksu potrošačkih cijena.

Penzioneri traže izvanredno povećanje penzija u ovoj godini za najmanje 3,5 posto i jednokratnu pomoć zbog inflacije, u suprotnom u septembru se ide u masovne proteste.

“Potpisivanje peticije u gradovima ide iznenađujuće dobro, premašilo je i naša očekivanja. Potpisivanje će trajati do kraja jula, a do 15. avgusta zbrajamo, pakujemo i nosimo u Vladu FBiH u Sarajevo i Parlament FBiH”, kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBIH.

Kaže kako se i u Parlamentu FBiH vidjelo koliko je parlamentarnoj većini stalo do penzionere.

“Vidjeli smo kako je kod vladajuće većine prošla inicijativa izaslnika u Domu naroda Parlamenta Federacije koji su iz opozicije, a koji tražili da se sa izmjenama Zakona o MIO ide kroz redovnu, a ne hitnu proceduru. Nisu im dali”, govori Trakić.

Kaže kako su time spriječeni pokušaji da se kroz izmjene Zakona o PIO-u ugrade i neki od zahtjeva penzionere.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kroz projekat “Zdravo starenje” pružaju uslugu tuđe njege i pomoći

Koliko znači tuđa njega i pomoć pod stare dane najbolje znaju korisnici ove usluge koju pruža dobojski Crveni krst.

Projekat “Zdravo starenje”, u sklopu kojeg je pomoć i njega u kući, prije šest godina pokrenut je u saradnji sa švicarskim Crvenim krstom, a od početka ove godine finansira se isključivo sredstvima grada Doboja.

Šest njegovatelja obilazi 67 korisnika u 20 mjesnih zajednica, a među njima je i baka Marija Prodanović koja ovu uslugu koristi već dvije godine.

Ova rođena Novosađanka već četrdeset godina živi u Doboju. Prije nekoliko godina ostala je bez supruga kome je bila desna ruka u svemu jer je pod stare dane ostao nepokretan. Iz tih razloga Marija najbolje zna koliko tuđa pomoć znači kada stignu pozne godine.

Ona je šećeraš, uveliko gazi devetu deceniju pa joj pomoć njegovatelja iz dobojskog Crvenog krsta mnogo znači.

Socijalne kategorije ne plaćaju usluge njege i pomoći u kući, a osobe koje imaju neka novčana primanja plaćaju pomažuću članarinu u skladu sa mogućnostima.

U katalogu njege i pomoći korisnicima je na raspolaganju je 37 usluga. Njegovatelji dobojskog Crvenog krsta obilaze korisnike svaki radni dan u dvije smjene, Zbog sve veće zainteresovanosti za ovaj projekat planiraju da prošire usluge i na vikend, ali im nedostaje njegovatelja.

(Izvor i foto: rtvdoboj.org)

Podijeli tekst sa drugima na: