Vlada obećala, a još ni prijedloga iznosa jednokratne pomoći nema

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još na sastanku od 11. juna ove godine obećala je predstavnicima Saveza udruženja penzionera Federacije BiH kako će kroz rebalans Budžeta Federacije BiH barem osigurati jednokratnu novčanu pomoć koju penzioneri traže od maja ove godine.

Za 22. i 23. oktobar je zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj nema u prijedlogu za dnevni red rebalans budžeta.

Penzioneri su tražili da korisnici čije su penzije do 1.000 KM dobiju po 200 KM pomoći, a oni čije su penzije iznad 1.000 KM da dobiju po 100 KM.

Kada su penzioneri 11. septembra najavili masovne proteste za 3. oktobar, dobili su poziv Vlade Federacije za sastanak koji je održan 17. septembra. Ni tada nije ispunjen nijedan zahtjev penzionera da bi Savez penzionera FBiH, tačnije Upravni odbor prolongirao masovne proteste.

“Po izlasku sa sastanka sa predstavnicima Vlade Federacije BiH izjavio sam da smo dobili sve, a nismo dobili ništa. Čekamo i volio bih da ne budem u pravu. Mi iz Zeničko-dobojskog kantona imamo zahtjeve prema Vladi FBiH iza kojih stojimo. Definirali smo rokove, a što Redžo Mehić nije to poslao prema Vladi Federacije BiH, ne znam. Tražimo da se jednokratna pomoć isplati do kraja oktobra”, govori Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Rok za izmjene člana 80. koji se odnosi na vanredno povećanje penzija je kraj ove godine, a za novi nacrt Zakona o PIO-u je kraj marta iduće godine, pojašnjava on.

Kaže kako je sada veći pesimista nego ranije.

“Kada smo imali sastanak sa predstavnicima Federalne vlade, rekli su nam poslati prijedlog iznosa jednokratne pomoći, to nikada nisu uradili. Oni su tražili da oni sa najvišim penzijama ne dobiju jednokratnu pomoć i mi smo pristali na pregovorima. Nema tih penzija mnogo u Federaciji”, kazao je Trakić.

Podsjetio je Federalnu vladu kako penzioneri nisu odustali od masovnih protesta, već su ih prolongirali kako bi vidjeli hoće li Vlada ispuniti njihove zahtjeve.

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može tražiti od biroa za zapošljavanje da im uplati do tri godine staža za penziju

U Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje postoje osobe čije su firme otišle u stečaj, a oni se morali prijaviti na službe za zapošljavanje jer nemaju dovoljno godina za penziju, a nalaze se u životnoj dobi u kojoj poslodavci ne žele da ih zaposle.

“Pravo na uplatu doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje do tri godine (dokup staža) ostvaruju osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih osoba, a prema mjestu prebivališta u Federaciji BiH”, pojasnili su iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskoj kantona.

Dokup staža do tri godine za osobe koje bi ispunile uslove za jednu od kategorija starosnih penzija regulisano je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Cilj uplate doprinosa je omogućiti nezaposlenoj osobi odlazak u penziju, pod određenim uslovima.

“Uslovi starosne granice i ukupnog penzijskog staža, regulisani su odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, zavisno od same kategorije penzije. Tako dokup staža za starosnu penziju sa 40 godina staža osiguranja (zagarantovana) penzija, a kao pravo nezaposlenih osoba koje su uredno podnijele zahtjev za dokup staža pred nadležnim općinskim biroom rada, moguć je za kategoriju onih osiguranika koji imaju minimalno 37 godina staža osiguranja te uplaćen doprinos za PIO, ali i pod uvjetom da već nisu ili bi ranije ispunile uvjete za prijevremenu starosnu penziju skladu sa članovima 142. i 43. Zakona o PIO-u. Treba istaknuti da poseban penzijski staž (pripadnost oružanim snagama BiH) zakonski nije moguće uračunati u ovu kategoriju penzije”, navode iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskoj kantona.

Dodaju kako pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Dokumentaciju koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za dokup staža

  • Formular zahtjeva za dokup staža (svojeručno potpisan od podnosioca – fizičkog lica -nezaposlene osobe)
  • Originalna radna knjižica ili ovjerena fotokopija, odnosno izjava o izgubljenoj ili uništenoj radnoj knjižici, te umjesto nje
  • Uvjerenje o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji nadležne službe za penzijsko i invalidsko osiguranje kao dokaz staža osiguranja;
  • Uvjerenje o dokazu statusa nezaposlene osobe (Uvjerenje iz činjenica iz Službene evidencije) općinskog Biroa rada – daje nadležni Biro rada u FBiH;
  • Saglasnost za uračunavanje posebnog staža u penzijski staž, plus Uvjerenje o dokazu pripadnosti oružanim snagama (Federalno ministarstvo odbrane, FMUP) a za one kategorije penzija gdje postoji zakonska mogućnost da se isti i uračuna u ukupan penzijski staž – 62 godine starosti i 40 godina penzijskog stažas i 65 godina starosti i 20 godina penzijskog staža.
  • Dokazi o potvrdi ino nosioca staža osiguranja, ukoliko ih osoba posjeduje (npr. iz Hrvatske, Italije, Njemačke itd, kao i dokaz o stažu iz radnog odnosa sa područja R. Srpske (ukoliko osoba posjeduje – AM obrazac (PIO listing Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a), naveli su iz Službe za zapošljavanje ZDK.

(Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Po 100 KM za 350 penzionera

Opština Ugljevik dodijelila je po 100 KM za 350 penzionera čije su penzije niže od 400 KM, saopšteno je iz lokalne uprave.

Za ovu namjenu je iz budžeta opštine izdvojeno 30.000 KM, a 5.000 KM iz Udruženja penzionera Ugljevika.

Mlađo Tomić, predsjednik Udruženja penzionera Ugljevik, koje ima 1.200 članova, zahvalio je za novčanu pomoć penzionerima, koja je tradicionalna.

On je rekao da je prosječna penzija u Ugljeviku 695 KM i najveća je u Republici Srpskoj.

Načelnik Ugljevika Vasilije Perić razgovarao je sa rukovodstvom Udruženja i sa penzionera, te ocijenio da je odnos lokalne vlasti prema ovoj kategoriji društva odličan.

(Izvor: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte kolika primanja imaju estradni penzioneri

Iako su mnoge zvezde narodne muzike već godinama u penziji, njihova popularnost i dalje traje. Neki od njih su se pametno osigurali za starost, dok drugi žive od muzičkih uspomena. Kako se snalaze u penzionerskim danima i šta im donosi prihod?

Lepa Lukić

Lepa Lukić, ikona narodne muzike, prima tri penzije i tvrdi da ne mora da pjeva za novac. “Nacionalna penzija mi je 60.000 dinara, a ova druga 90.000 dinara. I imam kanadsku penziju od 1.000 evra,” izjavila je Lepa, naglašavajući da pjeva iz ljubavi, a ne iz potrebe.

Zorica Brunclik

Pjevačica je prije par godina počela da prima nacionalnu penziju, a kada je riječ o iznosu – on bi vjerovatno većini penzionera u našoj zemlji i te kako značio, ali za Zoricu je to iznos koji ona daje na nedeljnom nivou stilisti ili frizeru.

Ipak, za nju on ima posebnu, višu vrijednost, koja ukazuje na poštovanje njenog lika i djela i zahvalnost za dobrinos kulturi. Ako je vjerovati onima koji su imali prilike da se okite ovim priznanjem, nacionalna penzija dodjeljuje se u visini jedne prosječne zarade bez poreza i doprinosa, što je u prosjeku kod umjetnika 73.114 dinara.

Zlata Petrović

Zlata Petrović, koja je na vreme uplaćivala u penzioni fond, izjavila je: “Da imam 1.000 evra penzije, živjela bih dobro, a od ove kakvu imam onako.” Ona očekuje da će joj inostrana penzija, koju je uplaćivala, poboljšati finansijsku situaciju.

Ona je otkrila i da je nekada dijelila parče hljeba sa koleginicom i prijateljicom Gocom Božinovskom.

„Sve se poremetilo. Moj sin ima sve uslove, ali ne želi da kupuje ljubav i društvo. Ja sam, bre, sa mojom Gocom delila jednu paštetu u podrumu, možda zato naše prijateljstvo toliko traje. Finansije i materijalne stvari su razdvojile ljude i otuđile ih“, zaključila je pevačica.

Saša Popović

Saša Popović, direktor Granda i penzioner, otkrio je da njegova penzija iznosi 102.000 dinara. “140 svojih penzija sam uložio u Suzanin album,” rekao je Popović, aludirajući na ulaganje u album svoje supruge.

Nada Obrić

Nada Obrić prima skromnu penziju od 16.000 dinara i ističe da bi bez pomoći djece teško sastavila kraj s krajem.

„Negde ja krivim nas same zato što nemamo nacionalnu penziju. 14 godina sam radila u opštini u Bosni i Hercegovini, vodila sam salon, ne znam koliko je ukusno da pričam kolika mi je penzija, imam 16.000 i nešto. Kad sam napunila 65 godina, u Bosni sam dobila 40 evra penziju, sad je to 51 evro, a ovde u Srbiji sam dobila 12.000 dinara u startu i sad je to 16.000. Da moram da živim samo od te penzije, ne znam kako bih, ali imam srećom decu koja mi pomažu“, rekla je Nada nedavno za Kurir.

(Izvor i foto: pulsonline.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Doniraju novac svojim kolegama koje su zadesile katastrofalne poplave

Upravni odbor Udruženja penzionera Mostar na vanrednom zasjedanju je jednoglasno donio odluku o doniranju finansijskih sredstva penzionerskim udruženjima s područja koje su zadesile katastrofalne poplave i klizišta.

Kako je rekao Izet Šehić, predsjednik mostarskog Udruženja, po 2.000 KM će uplatiti na račune udruženja Jablanice i Konjica.

“Udruženju umirovljenika Općine Fojnica uplatit ćemo 1.000 KM, a isto toliko Udruženju Bilalovac-Kiseljak, kao i 1.000 KM Udruzi umirovljenika Općine Kiseljak. Ova sredstva su isključivo namijenjena za članove ovih udruženja koji su pogođeni ovom katastrofom, a koja sutra može da zadesi bilo koga od nas. To je jedan mali znak pažnje prema njima, ali i poticaj da druga udruženja krenu našim stopama”, rekao je Šehić.

Napomenuo je da sredstva koja će biti uplaćena nisu izdvojena iz dijela članarina, već je riječ o donacijama koje mostarsko Udruženje tokom cijele godine dobija od raznih humanitarnih organizacija.

(Izvor: avaz.ba; Foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje starih i mladih uz društvene igre i prevenciju zdravlja

Medicinski fakultet u Foči organizovao je “Međugeneracijsko druženje” na Trgu kralja Petra, kako je istaknuto, s ciljem smanjivanja predrasuda i diskriminacije starih lica.

Penzioneri su sa osnovcima, polaznicima šahovske sekcije, igrali društvene igre – šah, karte i domine, a mogli su i besplatno da provjere krvni pritisak, šećer u krvi i kognitivne sposobnosti.

Druženje, koje je povodom Svjetskog dana starijih lica, organizovala Katedra za zdravstvenu njegu Medicinskog fakulteta, upotpunjeno je nastupom mladog guslara Milomira Sekulovića.

Šef ove katedre Jelena Pavlović ističe da je stara lica potrebno što više uključiti u aktivnosti društvene zajednice i više raditi na promociji i prevenciji zdravlja, te da postoje razni programi kroz koje se to može ostvariti.

Ona je ocijenila da će izgradnja Doma za stara lica u Miljevini kod Foče dosta značiti, ali da broj potencijalnih korisnika te vrste usluge prevazilazi kapacitete doma i da bi bilo poželjno u ovoj opštini osnovati i centar za zdravo starenje.

“U mnogo opština postoji takav centar u kojem se mogu realizovati zdravstvene i preventivne aktivnosti, ali i dosta toga uraditi na uključivanju starih lica u zajednicu i time doprinijeti boljem kvalitetu njihovog života”, rekla je Pavlovićeva.

Da je ovakav centar neophodno osnovati u Foči, napomenula je Pavlovićeva, zaključak je i učesnika jučerašnjeg skupa na Medicinskom fakultetu na kojem se govorilo o mogućnostima unapređenja kvaliteta života starih lica.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviša penzija u Srpskoj 3.228,64 KM.

U Republici Srpskoj je 3. oktobra isplaćena penzija za septembar, a najviša je iznosila 3.228,64 KM.

Isplatom penzije za septembar obuhvaćeno je ukupno 287.079 korisnika prava, od čega je 230.922 u Republici Srpskoj, a van Republike 56.157 korisnika prava.

Za isplatu penzije za septembar bilo je potrebno 148,93 miliona KM u neto iznosu, odnosno 150,74 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 593,63 KM i čini 42,07% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601,35 KM i čini 42,62% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za septembar iznosi 886,35 KM, što čini 62,82 % od prosječne plate u Republici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet i po decenija čuvaju đačke uspomene

Đačke uspomene bivših učenika Ekonomske škole “Boris Kidrič” ni poslije 55 godina nisu izblijedjele.

Oni su se dvanaesti put od završetka školovanja sastali u subotu, 5. oktobra. Na ovogodišnji susret došli su u centar grada, koji je nekada pripadao školskom dvorištu. Sada je tu izgrađen trg i podignut spomenik Veljku Čubriloviću.

Doputovali su iz Beograda, Pančeva, Ljubljane, Rijeke, Nove Gradiške, Banjaluke i drugih mjesta, gdje su ih životni putevi odveli nakon maturske zabave u Staroj Gradišci, u maju 1969. godine.

“Poslije te zabave, nisam vjerovala da ćemo se više uopšte sresti. I zato sam bila tužna. Učinili smo sve da naše uspomene ne izblijede. Zato sam srećna kada god stigne poziv za susret”, kazala je Enisa Šiljak, djevojački Raković. Ona više od pola vijeka živi u Ljubljani. Bila je bankarski činovnik.

“Ovo je za mene veliki događaj, to mi je probudilo snažne emocije, unijelo radost, sreću”, kaže Enisa, iz prve klupe do prozora, koju je dijelila sa Rankom Predojevićem.

“Školovanje smo počeli 1965. godine, kao peta generacija Ekonomske škole. Nastava je organizovana u zgradi poznatoj kao stara robna kuća”, ispričali su nam bivši školarci, a sada penzioneri. Među njima su Ilijaz Džanić, Jovo Miljković, Momir Cvjetković, Mirsad Aljeta, Vlado Švraka, Ljubomor Ilinčić, Koviljka Milanović, Ljubica Kalember, Ljilja Stanišljević, Radmila Klasan, Gojko Malidžan, Enisa Šiljak, Sadeta Duraković, Smilja Stanišljević, Desa Kovačević…

Matursku zabavu, sjećaju se bivši učenici, organizovali su u zatvorskom restoranu u Staroj Gradišci. Novac za matursko veče i za ekskurziju, sjeća se Smilja Malešević, djevojački Stanišljević, sakupili su od tombole. To je organizovao njihov razrednik Duško Berić.

“U odjeljenskom budžetu sakupili smo 826.000 dinara. Od roditelja smo dobili još po 20 dinara, što je bilo dovoljno za ekskurziju posredstvom Ferijalnog saveza. Bili smo nekoliko dana u Zadru, a poslije, uz zakletvu da jedni druge nikada nećemo zaboraviti, krenuli novim životnim stazama”, sjećaju se naši sagovornici tog važnog događaja. Đuka Jakovljević podsjeća da su oni bili peta generacija Ekonomske škole.

“Bili smo skromni u svemu, a vrijedni i uporni u učenju, uzorni u vladanju. Nismo pravili razlike između siromašnih i imućnijih… Bila su dva odjeljenja, ukupno 59 đaka. Družimo se, sastajemo, čuvamo uspomene na svoju školu i na školske drugove koji nisu živi.”

Ljubica Golić, djevojački Kalember, iz treće klupe u srednjem redu, pamti školskog druga Envera Alagića iz Dubrava.

“On je sjedio iza mene. Pomagali smo se, razjašnjavali nejasnoće školskih zadataka. Enver nije živ, ali smo se danas sjetili njega, Miše Švrake i svih drugih koji su nas napustili. Zbog toga smo tužni”, kaže Ljubica, rodom iz Like, odavno stanovnik Gradiške.

Naša generacija se često sastajala, od završetka školovanja sve do sada, podsjeća Ilijaz Džanić, koji živi u Švedskoj, a povremeno boravi u rodnom gradu.

“Poštovali smo i uvažavali jedni druge, pomagali… Išli smo na spavanje, na konak jedni kod drugih. Prijateljstvo smo sačuvali do danas”, kaže Ilijaz. Gojko Malidžan iz Rogolja, a sada stanovnik Beograda, sjeća se putovanja do škole.

“U školu smo iz udaljenih sela putovali pješke, a samo učenici iz imućnijih porodica imali su bicikl”, sjeća se Gojko Malidžan iz Rogolja.

On je, kaže, zajedno s Momirom Cvjetkovićem, Jovom Mitrovićem i Momirom Hrvaćaninom u vrijeme jesenjih kiša ili zimske hladnoće i dubokog snijega često konačio kod školskog druga Ilijaza Džanića u Dubravama. Svaki susret je nova priča i probuđena uspomena bivših učenika, odlučnih da davno iskovano prijateljstvo njeguju i čuvaju od zaborava.

Đak putnik

Vlado Švraka je u Ekonomsku školu u Gradišku putovao iz Razboja, u srbačkoj opštini.

“Svakodnevno sam do škole putovao 22 kilometra u jednom i još toliko u drugom pravcu. Bio sam jedini đak izvan gradiške opštine. Četrdeset godina radio sam u trgovačkoj struci. Živim u svome selu”, kaže Vlado i napominje:

“Od završetka školovanja, stalno se sastajemo. Prvo je to bilo svakih deset, a potom pet pa još češće. Kako smo stariji, češće se sastajemo.”

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Novog Travnika putuju na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju

Članovi Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika iz Novog Travnika odlaze na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju od 18. do 20. oktobra. Ovaj izlet organizovan je na poziv Opštine Vrnjačka Banja, a učestvovaće oko 50 penzionera.

Ova posjeta rezultat je bratimljenja između Novog Travnika i Vrnjačke Banje, koje je započelo 80-ih godina prošlog stoljeća i obnovljeno prije tri godine.

“Sretni smo što možemo ugostiti naše prijatelje iz Novog Travnika. Vjerujem da je dio njih već posjetio naš grad i uvjerio se u ljepote Vrnjačke Banje, koja s pravom nosi titulu kraljice kontinentalnog turizma”, istaknuo je Ivan Džatić zamjenik predsjednika Opštine Vrnjačka Banja.

“Cilj bratimljenja gradova je jačanje suradnje udruga, organizacija, kulturnih društava…, kao i realizacija projekata od značaja. Proteklih godina nismo to radili samo zbog simbolike, nego upravo iz spomenutih razloga. Ovo je samo još jedna potvrda kako smo napravili dobru stvar”, kazao je gradonačelnik Novog Travnika, Stjepan Dujo i zahvalio se u ime članova Udruge/Udruženja predstavnicima Vrnjačke Banje na pozivu.

Predstavnici spomenutih organizacija, već su dostavili popis imena sudionika, a uskoro kreću na odmor koji će, sigurno, ostati u lijepom sjećanju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija za septembar

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 367.711, iznosi 723,81 KM.

Penziju za septembar primit će 452.201 korisnik, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 295 milijuna KM.

Podijeli tekst sa drugima na: