Kategorija: Vijesti

Ukoliko planirate da ovo ljeto, ili u bilo koje doba godine otputujete van Bosne i Hercegovine potrudite se da obezbjedite “ino-obrazac” koji omogućava besplatnu hitnu medicinsku pomoć u stranim zemljama.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske saopštio je da za vrijeme boravka u inostranstvu osiguranici mogu da koriste zdravstvenu zaštitu o trošku Fonda u slučaju da im zatreba hitna medicinska pomoć i to u onim zemljama sa kojima BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju.

U Fondu su istakli da je važno da prije polaska na put osigurano lice od svog porodičnog doktora dobije uvjerenje o zdravstvenom stanju, odnosno o sposobnosti za put na osnovu kojeg nadležne poslovnice Fonda izdaju odgovarajući ino-obrazac, koji se ne naplaćuje.

“Potvrde o zdravstvenom stanju koje porodični doktori izdaju radi dobijanja ino-obrazaca se daju u okviru pregleda i od osiguranih lica može da se naplati samo participacija koja za prvi pregled doktora medicine iznosi 1,5 KM, odnosno dvije KM za prvi pregled doktora specijaliste”, pojasnili su u Fondu.

Ino-obrazac se, kada je u pitanju privremeni boravak u inostranstvu iz privatnih razloga, može izdati za period do 60 dana u toku jedne godine, sa kojim se osiguranik treba javiti zdravstvenom osiguranju zemlje u koju putuje, gdje će na osnovu njega dobiti odgovarajuću potvrdu koju će koristiti u slučaju da mu za vrijeme boravka u inostranstvu zatreba neodložna zdravstvena zaštita.

U slučaju plaćanja usluge moguća refundacija troškova

Sa ino-obrascem osiguranici Fonda za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ne bi trebalo da plaćaju zdravstvenu uslugu ako im zatreba hitna, neodložna medicinska pomoć, a u slučaju da im se i pored ino-obrasca naplati hitna zdravstvena zaštita, osiguranici po povratku kući mogu da podnesu zahtjev za refundaciju troškova, uz prilog ino-obrasca.

Iz Fonda napominju da se ino-obrascem ne mogu pokriti troškovi ciljanog odlaska u inostranstvo radi liječenja, te da važi u onim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, odnosno koje imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem zemlje u kojoj se boravi.

Sa kojim zemljama BiH ima sporazume

BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, NJemačkom, Italijom, Rumunijom, Belgijom, Češkom i Luksemburgom.

Osiguranici koji putuju u Poljsku, Slovačku i Veliku Britaniju imaju pokrivene troškove hitne medicinske pomoći, ali za ove zemlje Fond zdravstvenog osiguranja Srpske ne izdaje obrasce, jer je međunarodnim sporazumima drugačije regulisano.

Najveći problem koji Fond PIO Republike Srpske ima kada je riječ o rješavanju zahtjeva za penzionisanje je nepotpuna dokumentacija, posebno potvrda o stažu korisnika koji su određeni period radili van teritorije Republike Srpske, bilo u FBiH ili 22 druge države sa kojima Fond ima potpisan ugovor.

“Na svaku potvrdu staža od bivših šest republika SFRJ uključujući i Austriju, mi u prosjeku odgovaramo za 7,16 dana, a prema nama Makedonija 160 dana, Srbija 104 dana. Mi Crnoj Gori odgovorimo za četiri dana, a oni nama za 124 dana”, rekao je Milić.

Trenutno, od preko malo više od 1.930 zahtjeva u Fondu PIO na potvrdu staža čeka 1745 slučajeva.

“Mi praktično ne možemo raditi”, rekao je Milić, dodajući da se nada da će sa fondom iz Slovenije od sljedeće godine početi digitalna razmjena tih potvrda.

On je rekao da je predložio i da zagovara da se između fondova uvede potpuno elektronsko poslovanje tako da u papirnoj formi više niko nikome ništa ne šalje, što će značiti velike uštede.

“Ti spisi budu po pola metra u faskciklama i nadam se da to neće biti potrebno. O uštedi vremena i efikasnosti mislim da ne treba ni govoriti”, rekao je Milić.

Stanovnici Bosne i Hercegovine žive 0,7 godina kraće od svojih komšija u Republici Hrvatskoj, ali i 2,7 godina duže od stanovnika Srbije, pokazalo je istraživanje prosječnog životnog vijeka stanovnika evropskih država iz 2023. godine.

Prema podacima ovog istraživanja, stanovnici Bosne i Hercegovine u prosjeku žive 77,9 godina. Isti podaci pokazuju da se u Republici Hrvatskoj u prosjeku živi 78,6 godina, a u Srbiji 75,2 godine.

Razlike između BiH i Evrope

Prosječni životni vijek Slovenaca popeo se na 82 godine, dok Crnogorci žive svega 73,8 godina.

Među vodećim zemljama po dužini prosječnog životnog vijeka nalaze se Italija (83,8), Švedska (83,4), Francuska (83,1) i Norveška (83,1), što potvrđuje da zapadnoevropske zemlje i dalje prednjače kada je riječ o kvalitetu života. S druge strane, najniži životni vijek bilježe Moldavija sa 71,2 godine, Bugarska sa 71,9, Sjeverna Makedonija sa 73,2, te Rusija i Ukrajina sa 73,2 i 73,4 godine.

Kada je riječ o globalnom prosjeku očekivanog životnog vijeka, stanovnici Bosne i Hercegovine nalaze se otprilike na sredini liste. Prema podacima Ujedinjenih nacija, među zemljama sa najdužim životnim vijekom prednjače Monako (87,01), potom Hongkong (85,83), Makao (85,51), Japan (84,95), Lihtenštajn (84,77), Švajcarska (84,38), Singapur (84,27), Italija (84,20), Vatikan (84,16) i Sjeverna Koreja (84,14).

Na drugom kraju UN-ove liste nalaze se zemlje sa najkraćim životnim vijekom: Čad (53,68), Nigerija (53,87), Lesoto (54,91), Srednjoafrička Republika (55,48), Južni Sudan (56,51), Somalija (57,35), Esvatini (57,71), Namibija (59,93), Gvineja (59,55) i Mali (69,03).

Ranije objavljene studije pokazuju da dugovječnost zavisi od tri glavna faktora: genetike, pola i načina života. Način života uključuje elemente kao što su higijena, ishrana i fizička aktivnost, kultura, lične navike (poput pušenja i vrste zanimanja), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stepen kriminala.

Životni standard i prilike

S obzirom na razlike među državama u većini ovih oblasti, nije iznenađenje da zemlje širom svijeta imaju različit očekivani životni vijek. Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalni životni vijek u 2023. godini iznosio je 70,8 godina za muškarce i 76 godina za žene, odnosno u prosjeku 73,4 godine.

Očekivani životni vijek značajno varira od regiona do regiona, kao i od zemlje do zemlje. Tako se 2023. godine kretao od niskih 57,7 godina u zapadnoj Africi do visokih 82,7 godina u zapadnoj Evropi.

Važno je naglasiti da očekivani životni vijek iz godine u godinu raste. Tako je, na primjer, između 2000. i 2016. godine prosječni životni vijek na globalnom nivou porastao za 5,5 godina, a u pojedinim dijelovima Afrike čak za 10,3 godine.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), Bosna i Hercegovina je u posljednjih dvadesetak godina ostvarila značajan napredak u tri ključne oblasti indeksa ljudskog razvoja – životnom standardu, dužini života i pristupu obrazovanju.

Sažetak istraživanja pokazuje da stanovnici BiH danas u prosjeku žive gotovo godinu duže nego 2000. godine, školuju se više – za više od četiri godine, a zabilježen je i porast godišnjeg dohotka.

Sve to ovu zemlju svrstava približno na sredinu među državama koje su bile obuhvaćene istraživanjem.