Nastavljena podjela kartica za besplatan prevoz

Nastavljena je podjela doživotnih besplatnih kartica za javni prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

“Javni prevoz je besplatan za svu djecu iz porodica sa četvoro i više djece, za sve penzionere i osobe starije od 65 godina. Uručićemo ”Kartice prijateljstva” za naše penzionere — za povoljniju kupovinu prehrambenih proizvoda, lijekova i bijele tehnike. Uručićemo ”Kartice za bezbrižno i zdravo djetinjstvo”, koje će mladim roditeljima omogućiti povoljniju kupovinu kompletne opreme za bebe i djecu do 7 godina”, poručio je Stanivuković.

Podsjećamo, krajem aprila je počela podjela karata za besplatan prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Svi sugrađani koji pripadaju ovim kategorijama stanovništva zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz mogu da predaju u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banjaluka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.

(izvor i foto: Grad Banja Luka)

Podijeli tekst sa drugima na:

U kojim branšama penzioneri najčešće rade?

Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo i dr. gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom, naveli su iz Fonda PIO RS.

Dodaju da su tu i poslovi u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr., ali u manjem broju.

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposleno lice tog profila”, ističu u FOndu.

Elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade ali i ljekari-vještaci, pri sudovima, stomatolozi, pravnici, to su penzioneri koji i poslije 65 imaju zagarantovan posao.

Ima i lica sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično.

Najveći broj zaposlenih penzionera je u Banja Luci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

Zaključno sa 31.12.2023. u Republici Srpskoj je bilo 8.053 zaposlenih penzionera, od kojih korisnike starosne penzije 93,5% (7.530), dok je korisnika invalidske penzije znatno manje, 6,5% (523).

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Donji Vakuf organizuje potpisivanje peticije

Udruženje penzionera Opštine Donji Vakuf organizuje potpisivanje peticije kojom se traži ispunjenje zahtjeva penzionera prema Vladi FBiH.

U cilju realizacije ovog projekta na području Opštine će biti postavljen štand 12., 15.  i 16. jula.

Štand će biti postavljen u periodu 9– 13 sati ispred prostorija Udruženja gdje će penzioneri i drugi građani moći potpisati navedenu peticiju.

Štand će biti obilježen plakatima koji sadrže informacije o razlozima potpisivanja peticije, a na štandu će biti prisutne dvije osoe.

Za penzionere Mjesne zajednice Torlakovac biće organizovan obilazak penzionera po domaćinstvima.

(Izvor: radiodonjivakuf.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviša penzija za jun u Republici Srpskoj 3.228,64 KM

U Republici Srpskoj isplaćene su junske penzije za 285.528 korisnika penzijskog fonda Srpske, a iznos najviše penzije za jun u Republici Srpskoj je 3.228,64 KM

Iz Fonda za penzijsko i invalidsko osigiranje Republike Srpske je saopšteno da je isplatom obuhvaćeno 229.624 korisnika u Republici Srpskoj, a van Republike 55.904 korisnika prava.

Za isplatu penzije za jun potrebno je 148,23 miliona KM u neto iznosu, odnosno 150,05 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 592,71 KM i čini 42,26 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601,35 KM ili 42,86 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun iznosi 884,21 KM, što je 63,06 odsto od prosječne plate u Republici.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u junu bio je 117,06 miliona KM.

Strukturu korisnika prava Fonda za jun čine starosne penzije sa 62,72 odsto, porodične sa 24,95, invalidske 12,27 i ostala prava sa 0,06 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Grmečka kosidba na Stanića brdu okupila staro i mlado

Na lokalitetu Stanića brdo, petnaestak kilometara od Lušci Palanke, Općina Sanski Most, u danima proteklog vikenda održana je deveta po redu “Grmečka kosidba”, a organizator ovoga događaja bilo je Zavičajno udruženje Sanjana “Grmeč” sa sjedištem u Banjaluci.

Cilj ove manifestacije, koja je i ove godine okupila veliki broj sudionika, je očuvanje tradicije i kulture života žitelja podgrmečkog kraja, a vremenom je događaj postao tradicionalan i održava se svake godine početkom jula.

“Nažalost, podgrmečka sela su danas pusta i ovakvi događaji su prilika da im bar nakratko udahnemo nekadašnji život i ilustrujemo kako je to nekada izgledalo”, istakao je Mile Crnomarković, jedan od kosaca.Na ovogodišnju kosidbu iz daleke Australije, gdje živi već dugih četrdeset godina, doputovao je Jovo Predojević, inače rođen i odrastao na Stanića brdu. “Vjerujte, ovo je za mene poseban dan jer me je vratio u moje djetinjstvo i mladost kada sam bio kosac. Živim daleko, preko velikog okeana, ali su moje srce i duša uvijek u zavičaju”, kaže Predojević.

On je u rodni kraj po prvi put doveo i uučad kako bi ih upoznao sa tradicijom i načinom života u podgrmečkim selima, kada su djeca, za vrijeme trajanja kosidbe, donosila vodu i hranu koscima.

Mnogi su iskoristili ovu manifestaciju da doputuju, mahom s područja Republike Srpske i Srbije, ali i brojnih stranih zemalja gdje sada žive, kako bi oživjeli uspomene i tradiciju svojih predaka, a neki su se i oprobali u kosidbi.

Ova seoska aktivnost je bila jedan od najtežih fizičkih poljskih radova kojeg su obavljali isključivo muškarci, dok su žene pripremale hranu za učesnike. Također, to je bio i prvorazredni društveni događaj koji je okupljao mještane podgrmečkih sela svih starosnih uzrasta.

Kosce je pozivao domaćin, vlasnik imanja, a pozivani su snažni i iskusni seljani vični ovom poslu. Kao u nekadašnja vremena, učesnici kosidbe na Stanića brdu su na livadu došli u jutarnjim satima, kako bi pripremili, poklepali i naoštrili svoje kose.

Potom su se podijelili su u grupe od po desetak kosaca ili takozvane kosačke mobe koje su predvodile kosidbaše, brzi i vješti kosci sa najširim otkosom ili mavom.

Zadatak kosidbaše je da daje ritam i tempo ostalim članovima mobe koji ga moraju pratiti te kositi složno i sinhronizovano.

Tokom kosidbe potrebno je naoštriti kose, a trenutak za to određuje sam kosidbaša.

Kada on počne oštriti kosu, tada isto rade i svi ostali kosci, a istovremeno to je prilika za odmor i predah.

Inače, Zavičajno udruženja Sanjana “Grmeč”, osim što njeguje ljubav prema zavičaju i prenosi je na nove generacije, redovno organizuje veliki broj humanitarnih akcija kako bi materijalno pomogli siromašnim povratničkim porodicama. Među akcijama koje redovno provode su i uređivanje lokalnih puteva, grobalja i javnih mjesta u podgrmečkim selima.

(Izvor i foto: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri se družili uz kulturni i sportski program

U organizacji Udruženja penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok u subotu održana manifestacija „Mujanov Mezar 2024. godine“.

Pozdravljajući sve prisutne, u ime penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok, manifestaciju je otvorio Koordinator manifestacije Rifet Mrkanović.

U ime saveza penzionera Tuzlanskog kantona sve prisutne je pozdravio Haso Halilović te istakao da je ova manifestacije rijetka, te da je u ovom momentu teško govoriti o problemamtici penzionera. Dodao je da se u rješavanje problematike penzionera više uključuju lokalne zajednice i kantonalne vlasti nego vlast na Federalnom nivou.

Prisutnima se obratio i opštinski načelnik Kemal Bratić koji je rekao penzionerima da se bore za svoja prava, te da je opština tu uz njih.

Za kulturni sadržaj pobrinula su se mnogobrojna kulturna i sportska udruženja sa područja opštine Doboj Istok i šire.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner zbog jednog evra izgubio pravo na besplatan prevoz

Hiljade zadarskih penzionera ostalo je bez prava na besplatan prevoz. Nekada ih je bilo oko 5.000, a sada ih je samo oko 1.700.

Razlog leži u niskoj stopi poreza od 397 evra, koja se godinama ne mijenja. Zato su penzije promijenjene zbog usklađivanja, pa cenzus penzionera Ive sada prelazi samo jedan evro.

Penzioner Ive (80) je deset godina imao je besplatnu kartu za autobus. Međutim, od 1. maja stvari su drugačije. Naime, granica penzije je 397 evra za ostvarivanje tog prava, a on ima evro više, 398, pišu “vijesti.hrt.hr”.

“Nisam dobio besplatnu kartu. Jedan evro je veći od moje penzije. Ne, sad smo bogati” rekao je gospodin Ive za “HRT”.

Kada su odlučili da digitalizuju karte, odlučeno je da 397 evra bude maksimalni iznos penzije za besplatno vožnju. Pošto su penzije penzionerima u međuvremenu rasle zbog rasta cijena i zarada, značajan dio njih ostao je bez besplatnog prevoza.

“Prije nekoliko godina prijavilo se preko 5.000 penzionera. Trenutno imamo oko 1.700 penzionera koji ispunjavaju ove kriterijume”, rekao je za “vijesti.hrt.hr” načelnik Uprave za promet i poslovanje Liburnije, Slobodan Erslan.

Oni koji ne ispunjavaju uslove moraju da plate 20 evra mjesečno ili da sjednu na bicikl. Međutim, nisu svi toliko vitalni da mogu da se kreću po gradu na biciklu.

Erslan kaže da postoje indicije da bi gradska uprava mogla da koriguje taj cenzus, s obzirom na rast penzija redovnim usklađivanjem, prenosi “Telegraf”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

U Republici Srpskoj danas je počela isplata junske penzije za koju je ukupno obezbijeđeno 148,2 miliona KM neto iznosa.

Budžetom Republike Srpske za 2024. godinu za isplatu penzija je obezbijeđeno 1,785 milijardi KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Od 1. januara redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan je za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od povećanja penzija nema ništa, a isplata jednokratne pomoći na dugom je štapu

Na nedavno održanoj Skupštini Saveza udruženja penzionera FBiH jednoglasno su doneseni zaključci kojim se traži povećanje penzija za deset posto počevši od decembra 2023, dok se drugi zahtjev odnosi na isplatu jednokratne pomoći od 200 KM za penzionere čije su penzije do 1.000 KM, te po 100 za one čije su penzije veće od 1.000 maraka.

Iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, na čijem čelu je ministar Adnan Delić, navode da zahtjev za povećanje penzija nije moguće realizovati pravno ni faktički.

– Preduslov za realizaciju povećanja penzija jeste izmjena Zakona o PIO, a koja nije predviđena planom Vlade i Parlamenta Federacije BiH. U više navrata održani su sastanci kolegija federalne Vlade sa udruženjima penzionera na nivou FBiH, na kojim su predstavnicima udruženja penzionera prezentovane finansijske posljedice povećanja penzija od 10 posto, te je ukazano na odgovarajuće smetnje u realizaciji tog zahtjeva, ističu u Ministarstvu.

Kad je u pitanju isplata jednokratne pomoći, u Ministarstvu ističu da ne postoji finansijska mogućnost za realizaciju pomoći.

– Federalni Zavod PIO/MIO funkcionira na trezorskom načinu poslovanja, te je finansijski plan Zavoda sastavni dio budžeta FBiH. U okviru federalnog budžeta kao pretpostavka za isplatu pomoći jeste postojanje stavki za tu namjenu, a kako one ne postoje, potrebno je uraditi rebalans budžeta kojim bi se osigurala sredstva za tu namjenu. Jednokratna pomoć penzionerima bit će planirana rebalansom budžeta, a iznos pomoći će se utvrditi kada bude poznato više informacija o ukupnoj finansijskoj situaciji u budžetu FBiH, naglašavaju u Ministarstvu.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje preko 300 penzionera u Omarskoj

Brojni penzioneri okupili su se u Omarskoj na druženju koje je po treći put održano u organizaciji mjesnih udruženja Omarska, Gornja Lamovita i Petrov Gaj. Kako kažu, s obzirom na zrele godine, imali bi se na šta žaliti jedni drugima, ali ovog puta su sve brige ostavili po strani i riješili da se zabave, sastanu sa starim poznanicima i upoznaju neke nove.“Ovakva druženja nam mnogo znače. Sastanemo se i opustimo. Ovdje nas ima oko 300”, rekao je Milorad Pušac, predsjednik Mjesnog udruženja Omarska.

Dragoljub Mejakić, predsjednik Mjesnog udruženja Petrov Gaj, kaže da starijim ljudima uglavnom treba pomoć oko liječenja i odlaska u banje.

“Ovi zdraviji idu na izlete. Upravo pripemamo izlet do Beograda. Inače imamo svoj plan i program rada i po njemu radimo”, rekao je Mejakić.

Na području Prijedora djeluju 23 mjesna udruženja penzionera. Navode da su svi kao jedna porodica, a u svemu tome mogu da računaju i na Gradsku upravu koja im pruža podršku u njihovim aktivnostima te kod organizovanja ovakvih druženja. Iz Udruženja penzionera grada Prijedora izdvojili su najvažnije što je urađeno u proteklih pola godine.“To se prije svega odnosi na nabavku ogreva, banjsko-klimatsku rehabilitaciju te jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima. Velika je smrtnost kod ove populacije, i za pola godine umrlo ih je 400, tako da su tu i troškovi posmrtnina”, rekao je predsjednik ovog udruženja Slobodan Brdar.

U Prijedoru živi 14.724 penzionera, a od toga su 13.560 članovi Udruženja penzionera.

(Izvor i foto: kozarski.com)

 

Podijeli tekst sa drugima na: