Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

U Bosni i Hercegovini više od 90.000 penzionera ima pravo na isplatu invalidske penzije, a uslovi za ostvarivanje ovog prava zavise od toga u kojem je entitetu osiguranik zasnovao radni odnos.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH

Kada je riječ o Federaciji BiH, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Prema tim uslovima, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Takođe, isto pravo stiče i ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

Prema navedenom Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršenih 30 godina života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine staža osiguranja.

Kada je riječ o računanju radnog vijeka, prema Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguraniku koji je bio na redovnom školovanju i tim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu.

Dakle, da bi mogao steći pravo na invalidsku penziju, osiguranik koji ima završenu srednju stručnu spremu i koji je navršio 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, mora imati penzijski staž u trajanju od 12 godina.

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Invalidska penzija u Republici Srpskoj

Kada je riječ o osiguranicima u Republici Srpskoj, u ovom entitetu, prema zakonu koji je na snazi, pravo na invalidsku penziju osiguranik može ostvariti na osnovu gubitka radne sposobnosti, koju utvrđuje tijelo vještačenja Zavoda za PIO Republike Srpske.

Ovo pravo se ostvaruje ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, nastalom prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Osiguranik u ovom entitetu ima pravo na invalidsku penziju i po navršenju 58. godine života ako mu se utvrdi smanjena radna sposobnost, s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Takođe, osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, ima pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža, a osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.

Iznos invalidske penzije utvrđuje se na isti način kao i za starosnu penziju, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plate i osnovice osiguranja na koje su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može primati penziju iako je i dalje u radnom odnosu?

U Federaciji BiH pravo da rade i istovremeno primaju penziju imaju isključivo korisnici starosne i prijevremene starosne penzije.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO iz maja 2023. godine, svi koji su penzionisani sa 65 godina života ili sa 40 godina staža, kao i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu penziju, mogu se zaposliti bez gubitka penzije.

Oni imaju ista prava kao i drugi radnici, uključujući godišnji odmor i bolovanje.

Takođe, ako rade najmanje šest mjeseci, mogu tražiti ponovni obračun penzije, što im može povećati iznos.

Ko ne može raditi i dobijati penziju?

Zapošljavanje nije dozvoljeno korisnicima invalidske penzije, porodične penzije i penzije po Zakonu o povoljnijem penzionisanju branilaca.

Ukoliko zasnuju radni odnos, isplata penzije im se odmah obustavlja.

Zakonske izmjene su omogućile fleksibilnost za dio penzionera, ali istovremeno zadržale jasne granice za kategorije kojima je rad nespojiv s primanjem penzije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izabrano rukovodstvo udruženja penzionera Lopare

U Loparama je održana redovna izborna skupština lokalnog udruženja penzionera.

Za predsjednika Udruženja penzionera opštine Lopare izabran je Slobodan Aleksić, a za predsjednika skupštine Tomo Krsmanović.

Novoizabrani predsjednik Slobodan Aleksić je rekao da je i u prethodnom mandatu radio za dobrobit penzionera i da su oni to prepoznali.

„Potrudiću se da u novom mandatu pružim još veći angažman i da opravdam povjerenje koje mi je dato“, naveo je Aleksić.

Na redovnoj izbornoj skupštini izabrani su i članovi upravnog i nadzornog odbora.

Načelnik opštine Lopare Rado Savić, koji je kao gost prisustvovao izbornoj skupštini, izrazio je zadovoljstvo radom navedenog udruženja i aktivnostima koje su penzioneri provodili u prethodnom periodu.

„Opštinska uprava Lopare podržava rad udruženja penzionera. Uputio bih čestitke novoizabranom, starom, predsjedniku i rukovodstvu udruženja penzionera i želim im puno sreće u životu i radu“, rekao je Savić.

(Izvor i foto: bijeljina.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više penzionera nastavlja rad u EU, koliko ih radi u BiH?

U Evropskoj uniji je 56,4 odsto samozaposlenih tokom 2023. godine nastavilo da radi i nakon što je primilo svoju prvu penziju, objavio je  Evrostat.

Kancelarija EU zadužena za statistiku navodi da je među zemljama Evropske unije procenat samozaposlenih penzionera, koji su nastavili da rade ili su se ponovo uključili na tržište rada, bio najveći u Švedskoj (98,4 odsto), Finskoj (88) i Irskoj (87,7).

S druge strane, najniži udio je bio u Španiji (18,2 odsto), Grčkoj (20,3) i Sloveniji (40,4).

Više od polovine (57 odsto) zaposlenih ljudi u penziji u EU bilo je zaposleno sa skraćenim radnim vremenom.

Ova stopa je bila mnogo veća nego kod zaposlenih koji nisu penzioneri (16,2).

U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja penzionera, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.

Prema podacima kojim raspolaže Federalni zavod za PIO/MIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1.489 korisnika starosne penzije se nalaze u radnom odnosu.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su pojasnili kako se u RS uočava blagi i konstantan rast penzionera koji ponovo ulaze u radni odnos.

Dok ih je 2019., bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022.godine 6.334, prošle 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosio je 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije i zdravstva.

“Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje penzije penzionerima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju,” ističu iz Fonda.

Dodaju da u slučaju onemogućavanja rada i korištenja penzije, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu/radni odnos 23 posto doprinosa za PIO, ugovor o djelu 6 posto doprinosa za PIO.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

FBiH priprema novu formulu za obračun i usklađivanje penzija

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH rekao je da je u pripremi izmjena formule za obračun i usklađivanje penzija te da se u ovom trenutku ne razmatra podizanje dobne granice za odlazak u penziju.

On je rekao da je Federacija BiH dijelom provela reformu penzionog sistema donošenjem novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2018. godine.

Tim zakonom je uveden bodovni sistem obračuna penzija, kakav koriste sve zemlje regiona i šire I na taj način uspostavljen je savremen, transparentan i otporan okvir koji je stabilizovao sistem, uveo red u obračun i isplatu penzija i omogućio njegovu dugoročnu održivost.

“Penzijski sistem, međutim, nije nešto što se reformiše jednom i zauvijek. On je živa materija koja se mora kontinuirano prilagođavati promjenama u demografskim, ekonomskim i socijalnim uslovima. U tom smislu, reformski proces se nastavlja i danas, kroz usklađivanje zakonskih i organizacionih rješenja sa novonastalim potrebama i mogućnostima”, rekao je Delić.

On je rekao da se trenutno radi na izmjenama formule za obračun i usklađivanje penzija, u okviru postojećeg zakona.

“Cilj je uspostaviti model koji će omogućiti rast penzija koji ne zavisi isključivo od troškova života i koji garantuje dostojanstven život penzionera, ali istovremeno može osigurati stabilnost i održivu funkcionalnost sistema”, naglasio je Delić.

Naglasio je i da su u fokusu druga pitanja koja otvaraju potrebu za korekcijama zakona, poput pitanja tzv. nezarađenih minimalnih penzija, a odnosilo bi se na sve nove osiguranike nakon izmjene ovog propisa u zakonu.

“Važno je naglasiti da u ovom periodu ne planiramo velike sistemske zahvate poput podizanja dobne granice za odlazak u penziju, iako je to trend koji bilježimo širom Evrope jer smatramo da postojeći zakon već daje dobar okvir za očuvanje stabilnosti”, rekao je Delić.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sastali se direktori fondova bivše SFRJ, centralna tema budućnost penzionih sistema

U periodu od 02. do 04. juna 2025. godine, u Sarajevu su održani 15. Susreti direktora fondova/zavoda penzijskog i invalidskog osiguranja država nastalih na prostoru nekadašnje SFRJ.

Susreti predstavljaju značajnu priliku za razmjenu iskustava, praćenje trendova i unapređenje saradnje u oblasti penzijskog osiguranja u regionu.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, kao domaćin prošlogodišnjeg 14. susreta, predstavio je realizaciju usvojenih zaključaka, kao i ključne statističke podatke na dan 31.12.2024. godine, čime je potvrdio dosljedno učešće u regionalnim inicijativama i primjeni zajednički dogovorenih aktivnosti.

Centralna tema ovogodišnjeg susreta bila je budućnost penzijskih sistema, sa posebnim naglaskom na demografske izazove, promjene na tržištu rada i potrebu obezbjeđenja dugoročne finansijske održivosti.

Obrađene su i teme reformskih pristupa, usaglašavanja regulative sa savremenim uslovima, kao i uloga digitalizacije u unapređenju usluga i upravljanju sistemima.

Istaknuta je i važnost prilagođavanja politika novim društvenim i ekonomskim okolnostima, posebno u kontekstu smanjenja broja osiguranika, produženja životnog vijeka i rasta broja korisnika.

U domenu bilateralne saradnje, ukazana je potreba za aneksiranjem postojećih sporazuma o elektronskoj razmjeni podataka, konkretno sa Crnom Gorom.

Ova inicijativa proizilazi iz izmjena crnogorskog zakonodavstva u pogledu najniže penzije, pri čemu se moraju uzeti u obzir i iznosi penzija iz inostranstva.

Unapređenje sporazuma omogućiće redovnu dostavu tih podataka zbog tačne primjene propisa i pravičnog određivanja ukupnog iznosa penzije.

Učesnici su izrazili opredijeljenost ka nastavku saradnje, jačanju institucionalne povezanosti, redovnoj razmjeni podataka i dobrih praksi, kao i zajedničkom djelovanju u oblastima od zajedničkog interesa.

Poseban akcenat stavljen je na dalje unapređenje tehničke koordinacije, modernizaciju sistema i poboljšanje kvaliteta usluga za korisnike i osiguranike u svim državama regiona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Plate lijekove, a za hranu šta ostane

Isplaćena je penzija u Federaciji BiH za više od 450.000 korisnika.

Više od 200.000 penzionera prima najniži iznos od oko 599 KM.

To bi se, prema najavama koje stižu iz Vlade FBiH, moglo promijeniti donošenjem novog zakona.

Hamdija Ćatović je 92-godišnji penzioner i jedan od rijetkih koji, kako nam kaže, od svoje penzije živi dobro. Za nju je radio više od 40 godina. Nema finansijskih, ali susreće se s drugim problemima.
“Svima je teško s nama razgovarati. Na svakoj kasi gledaju kako će zakinuti. Još pogotovo ako, ovako, ne vidiš. Jad i čemer”, kazao nam je penzioner Hamdija Ćatović.

Slična iskustva prenose i drugi pripadnici ove društvene populacije. Dok se sa svim tim hvataju u koštac, najveći je izazov, ipak, preživjeti mjesec.

Prvo izdvajaju novac za lijekove. A za hranu – ako ostane.

“A režije u svakoj zemlji do 25-30%, kod nas su više od 50%. Nekad čak i 60%”, istakla je penzionerka Sabaheta Šurković.

Najveći teret neumoljivog rasta životnih troškova osjete na svojoj koži, upravo, oni. No, iz Vlade FBiH konačno stižu dobre vijesti. Kroz izmjene Zakona o PIO-u planirano je povećati njihova primanja.

“Ne komentarišemo više ništa, uopšte. Nemamo više riječi. Kako ih nije sramota? Mislim na parlamentarce, kako ih nije sramota? Sebi su digli 600 KM odvojeni život, a penzije su 600 KM. Sad nam dali 4.5%, pa to je sramota”, kažu penzioneri.

“Rado bih im to bacila u nos kada bih ih vidjela, tih 30-ak KM koliko je ko dobio”, kažu pripadnici najstarije populacije u Federaciji BiH.

Da će penzioneri u FBiH imati veća primanja, izvjesno je, barem sudeći prema najavama resornog ministra. Međutim, o iznosima se još kalkuliše.

“Ja se nadam da ćemo ispoštovati ono što penzioneri od nas traže, a to je usklađivanje na osnovu prosječne plate na nivou FBiH i indeksa rasta potrošačkih cijena. Žao mi je što na posljednjem sastanku Komisije koja je imala taj zadatak sami predstavnici penzionera nisu ispoštovali dogovor koji je postignut”, dodao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

S druge strane, razjedinjenost unutar Saveza udruženja penzionera FBiH, o čemu su mediji izvještavali i ranije, čini se, dodatno usporavaju unapređenje njihovog položaja. Redžo Mehić iz sarajevskog Saveza kratko je rekao da ništa nije dogovoreno, što je potvrdio i njegov kolega u Mostaru.

“Moj kolega u Sarajevu, Redžo obavijestio me je da je podnio zahtjev premijeru na sastanak. To je bilo odavno i premijer je zakazao sastanak za 2. juni. Ja sam na putu za Sarajevo, na negdje 20. kilometru od Mostara dobio obavijest da je odgođen sastanak i ja sam se vratio”, rekao je Ivan Kožul iz Saveza Udruženja penzionera FBiH, a prenosi N1

Različiti su bili i zahtjevi Saveza u Mostaru i Sarajevu, ali su, u međuvremenu, usaglašeni.

“Vidjeli smo koliko je to uporno da se ne može ići na ono što smo mi tražili, pa smo mi predložili da to bude jedan umjereni zahtjev – 60% od plate i 40% od troškova života. Svi smo se složili”, pojasnio je Kožul.

Iako su, dodaje Kožul, prijedlog prihvatili i predstavnici vlade, kasnije su, ipak, obrazložili da budžet taj okvir ne može izdržati. Zahtjevi penzionera odnose se i na samu izmjenu načina obračuna kako minimalnih, tako i svih drugih penzija.

“Ja ništa to ne vjerujem. Jučer sam pročitala na Facebooku ‘neke minimalne’. Kako to neke? A gdje je mojih 40 godina rada i moji doprinosi?”, upitala je penzionerka Sabaheta Šurković.

Ipak, načelno je, barem u ovom dijelu, dogovor postignut. Radi pravednijeg i održivijeg sistema bit će redefinisane formule za usklađivanje penzija.

“Radi se o, prije svega, tzv. ‘nezarađenim penzijama’ i drugim stvarima. Vidimo da u svijetu mnoge države povećavaju dobnu granicu za odlazak u penziju, ali naši penzioneri ne trebaju da brinu. Nećemo povećavati dobnu granicu”, naglasio je resorni ministar Delić.
Ipak, mnogi se pitaju znači li to i smanjenje penzija korisnika koji su ovo pravo ostvarili nakon 15 godina?

“Zakon se neće retroaktivno odnositi ni na koga. Odnosit će se na sve buduće penzionere, a prosječna plata će biti uvrštena u sam zakon i to automatski znači da će sve penzije od minimalne do najviše porasti”, naveo je Delić.

Podsjećamo, obračun više nivoa najnižih penzija na osnovu radnog staža već se koristi u Republici Srpskoj.

No, svejedno, svi ti iznosi nisu ni blizu onima koji oslikavaju dostojanstven život ljudi koji su svojim radom najviše zadužili državu, a na šta su u više navrata ukazivali, posebno u Tuzli.

Podijeli tekst sa drugima na:

Godine nisu prepreka: Mostarski penzioneri na treningu tri puta sedmično

Da godine nisu prepreka za treniranje dokaz su mostarski penzioneri koji se i u osmoj deceniji života trude biti fizički aktivni.

U parku, na otvorenom okupio ih je projekat “pokreniMo“, a koji organizuje Grad Mostar u saradnji sa Sportskim savezom. Cilj je kažu organizatori, narednih pet mjeseci potaći fizičku aktivnost, druženje i zdrav način života među osobama starije životne dobi.

Svaki dan se vidi pomak

Vođen dobro poznatom izrekom “U zdravom tijelu-zdrav duh“ Pero Martinović i u 86-oj godini života trudi se održati dobro zdravlje i vitalnost. U ranim jutarnjim satima, uz smijeh i dobro raspoloženje zajedno s ostalim penzionerima odradio je trening u gradskom parku. Svaku vježbu svladao je bez ikakvih poteškoća.

“Kada se krene na vježbe to je idealno, svaki dan si raspoloženiji, sve vježbe mogu savladati, nemam nikakvih problema. Ranije sam malo kući vježbao ali nije to isto jer sam sam, ovdje sam u prirodi i sa ženama”, rekao nam je Pero Martinović.

Treniraju treću godinu zaredom, sat vremena tri puta sedmično – što kažu, proleti u trenu. Nakon obavljenog treninga osjećaju se mlado i poletno, zbog čega se svakom novom susretu neizmjerno raduju.

“Korektivnu gimnastiku radili smo u zatvorenom prostoru i sada smo dočekali da nas sunce obasjava i da na suncu u parku vježbamo. Uz neku promjenu ishrane, što više voća, povrća, orašastih plodova da se ubaci i onda je zdrav organizam“, istakla je Marija Pantić.

“Dobro utiče, samo još da je malo smanjiti hranu bilo bi još bolje. A pozitivno utiče i na psihu i čovjek se osjeća puno ugodnije”, dodao je Milenko Abdalović.

Korist vježbanja i socijalizacija

S obzirom na to da se već nakon 65 godine počinju osjećati promjene uzrokovane sjedilačkim načinom života, a razvijaju se i neke hronične bolesti svjesni su važnosti redovne fizičke aktivnost za zdravo starenje. Stoga aktivno rade na jačanju duha i tijela, a uz sve to, tu je i više nego korisna socijalizacija.

“Da nije ovog ne vjerujem da bih kući vježbala, jedan dan vježbam i onda pet dana ne i od toga nema ništa, a ovo je prekrasno natjera me da iziđem, da vježbam, da se družim s ljudima, mada sam ja inače društvena, ali ovo su izmislili savršeno”, kazala nam je Željka Punoš.

“Ovo je nešto što se samo poželjeti može, da svi znaju kako je samo lijepo ujutro doći, izvježbati pa onda lijepo kući i onda čitav dan biti spreman za sve. Tako da hvala Bogu dragom, a i našem gradonačelniku što nam je poklonio sve ovo”, kazala je vidno raspoložena Ilka Talić.

Vježbe prilagođene starijima

Trening započinju laganim zagrijavanjem, brzom šetnjom, trčanjem i istezanjem. A sve vježbe prilagođene su za njihovu dob. Zbog upornosti i istrajnosti treneri ne kriju zadovoljstvo.

“Mi smo jako zadovoljni i ponosni smo na njih, jer oni u svojim godinama vrijeme iskorištavaju na najbolji mogući način. Oni ovdje dolaze da se druže, da treniraju, jako su redovni, svaki trening ima ih preko 20 ili 30”, navela je trenerica Nejla Graho.

Na otvorenom će vježbati narednih pet mjeseci, a na radost penzionera treninzi bi se trebali nastaviti i u zimskom periodu u zatvorenom prostoru.

(Izvor vijesti: N1)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šain: Sistem je ugrožen, rješenja su penzije na dobrovoljnoj osnovi

U posljednje vrijeme mnogo se govori o tome da javnom penzionom sistemu u Bosni i Hercegovini prijeti kolaps. Više o toj temi, reformi penzionog sistema te šta bi moglo biti rješenje, govorio je ekonomista, profesor emeritus Željko Šain.

Dr Željko Šain, ekonomista, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prvi doktor nauka iz oblasti aktuarske matematike u BiH, objavio je više od 150 naučnih i stručnih radova, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou, sa fokusom na finansije, javni sektor, ulogu aktuara u održivosti penzionih i zdravstvenih fondova i mnoge druge.

Fokus njegovog akademskog djelovanja je rješavanje konkretnih društveno-ekonomskih problema, a sada je govorio o prijetnji kolapsa penzionom sistemu u BiH, podijelivši vrijedne savjete za penzionere, ali i one koji će to tek biti.

Možete li objasniti kako i zašto je javni penzioni sistem ugrožen?

Postojeći penzioni sistem u BiH zasnovan je na principu među¬generacijske solidarnosti, tj. principu tekućeg finansiranja, koji je Austrougarska krajem 19. vijeka donijela na ove prostore.
Tada su stručnjaci izračunali da bi penzioni sistem bio stabilan, za jednog penzionera treba da rade četiri zaposlena. Kako to izgleda danas?

Na 31. decembar 2024. u Federaciji BiH bilo je 551.842 zaposlena i 453.900 penzionera (odnos 1,22:1), a u Republici Srpskoj 337.780 zaposlenih i 288.448 penzionera (odnos 1,17:1). Pošto svi poslodavci ne plaćaju disciplinovano doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, realni pokazatelji odnosa broja zaposlenih (za koje se stvarno i na vrijeme plaćaju doprinosi) i stvarnog broja penzionera su još lošiji. Gotovo da dolaze do odnosa 1:1, a to je daleko od potrebnog omjera 4:1.

Šta to konkretno znači za trenutne penzionere, a šta za one koji će to tek postati?

Postojeći penzioni sistem nije finansijski samoodrživ ni s ovako niskim penzijama (prosječna penzija u zemlji u 2024. godini je između 515 i 623 KM).

Penzioni fondovi u oba entiteta su već nekoliko godina i budžetski korisnici, osim vlastitih izvora finansiranja, prvenstveno kroz sistem doprinosa. Za primjer se može uzeti finansijski plan

Federalnog zavoda PIO za ovu godinu. Planom je predviđeno da se sredstva za ostvarivanje prava iz PIO i funkcionisanje nosilaca osiguranja obezbijede iz:

• Doprinosa sa 3,31 milijardu KM, što je 84,66% od ukupno planiranih sredstava;
• Entitetskog budžeta sa 593,30 miliona KM, što je 15,17% od ukupno planiranih sredstava;
• Ostalih sredstava sa 6,77 miliona KM, što je 0,17% od ukupno planiranih sredstava koja iznose 3,91 milijardu KM.

Dakle, za stabilno funkcionisanje penzionog sistema u FBiH u ovoj godini nedostaje blizu pola milijarde KM. Situacija u RS-u u ovom pogledu je još nepovoljnija.
Relevantne projekcije trendova ukazuju na još lošije pokazatelje – povećavanje broja penzionera s produžavanjem životnog vijeka, neminovno nominalno povećanje penzija, izgledno povećanje izdataka za penzije kao procenta u bruto domaćem proizvodu (BDP), postepeno povećavanje budžetskih sredstava u penzionom fondu, što ima višestruke negativne socijalne i privredne posljedice itd.

Kratko rečeno – buduće penzionere, ako se nešto radikalno ne promijeni, čeka krajnje neizvjesna i, u principu, sirotinjska penzionerska budućnost.

Prema riječima stručnjaka, jedino drastična reforma može spasiti javni penzioni sistem od propasti. Međutim, čini se da ona nije na listi prioriteta niti domaćih političara niti međunarodne zajednice. Kako to komentarišete?

Radikalna reforma penzionog sistema nije na listi prioriteta domaćih političara jer su svjesni da je to izuzetno težak posao s potencijalno velikim socijalnim nemirima, koji mogu rezultirati na različite načine, a, za političare veoma bitno, i realan put da izgube naredne izbore i odu sa vlasti. Oni idu u evolutivne promjene, ali to nije dovoljno da se riješe nagomilani kompleksni problemi.

Gotovo nigdje u svijetu nemamo do kraja dobro uređen javni penzioni sistem i zato se u razvijenim državama iznalaze i drugi načini, sadržaji i forme kako osigurati penzioni sistem dostojan čovjeka u njegovoj trećoj životnoj dobi. Postoje pozitivna iskustva u svijetu, kako u teorijskom, tako i u praktičnom pogledu.

Odličan ste poznavalac ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini i jedan od naših vodećih stručnjaka u oblasti finansija. Šta je po vama rješenje jednog od najozbiljnijih finansijskih problema u budućnosti bh. građana?

Ako čovjeka posmatramo vjerski, kao Božje stvorenje, i da su svi ljudi jednaki pred Bogom i zakonom, a ne samo, u kapitalističkom ozračju, kao proizvodnu snagu i kupca roba i usluga, onda je ovo, uistinu, najozbiljniji finansijski problem za budućnost bh. građana, pored sistemskog uređenja odgoja, obrazovanja i zdravstva. Ne samo bh. građana, nego i kompletne ljudske populacije na Zemlji.

Rješenja ima. Monopol nije dobar nikada i nigdje. Ne može se prihvatiti da je jedino javni penzioni sistem u BiH manifestovan kroz entitetske zavode penzionog i invalidskog osiguranja, jedino sistemsko rješenje koje može i treba rješavati penzije građana. To je zastarjeli, konzervativni način koji ne može opstati u savremenim trendovima privrede, ekonomije, finansija itd.

Realno ostvarivo rješenje, ali traži sistemski pristup, jeste osiguranje penzija na dobrovoljnoj osnovi u okvirima djelatnosti osiguranja, kako socijalnih, tako i privatnih.

U socijalnom penzionom osiguranju u FBiH 1998. je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju započeta reforma. Prvobitno je predviđeno da se reforma ostvari uvođenjem tri stuba, a nakon toga kroz dva stuba: prvi stub je obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i drugi stub je dobrovoljno individualno osiguranje. Donesen je i Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima 2016. godine. Međutim, sve je ovo do danas ostalo “mrtvo slovo na papiru”. U razloge nećemo ulaziti.

U RS-u se reforma ostvarila uvođenjem tri stuba: prvi stub je obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, drugi stub je obavezno dopunsko penziono osiguranje i treći stub je dobrovoljna penzija.

Djelatnosti osiguranja kroz društva za osiguranje ili osiguravajuća društva nude rješenja i za penziona osiguranja u brojnim modalitetima zasnovanima na kapitalizovanoj štednji. Ovaj oblik penzionih osiguranja može se ostvarivati odmah, bez bilo kakvog čekanja, u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je jedan od sigurnih načina u rješavanju ovog finansijskog problema.

S obzirom na to da za ozbiljne javne reforme treba dosta vremena, a i političke spremnosti, koja u Bosni i Hercegovini nažalost izostaje, šta biste savjetovali građanima, kako da se obezbijede za penzionerske dane?

Sadašnje, a posebno buduće generacije penzionera ne mogu očekivati penzije koje će im omogućavati stabilna i zadovoljavajuća primanja u trećoj životnoj dobi, od kojih će moći normalno živjeti i pod uslovom da imaju dobro zdravlje.

Dosadašnji način funkcionisanja javnog penzionog sistema je istrošen i ne može samostalno finansijski funkcionisati. Kolika će biti volja i mogućnost državnih vlasti da pomažu ovakav sistem zavisi od mnogo faktora, a svi su neizvjesni. Prirodno, ovakav sistem će uvijek biti prisutan, ali neće biti jedini, a niti dominantni, gledajući populaciju penzionera.

Jedino realno i moguće rješenje, koje je provodivo odmah i bez čekanja, od sada pa nadalje, bez vremenskog ograničenja, jeste dobrovoljno penziono osiguranje, prilagođeno realnim željama i mogućnostima svakog čovjeka koji želi izabrati obim i oblik penzije, na osnovu rezultata svog rada i ne čekajući ničiju solidarnost da bi primao svoju penziju.

Samo na taj način svaki građanin ima mogućnost lično stvarati svoju penzionu sigurnost, nevezano za više puta obećavane reforme ovog sistema koji traži hitna i produktivna stručna rješenja.

(Izvor: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na: