Kategorija: Vijesti

Penzioneri u Bosni i Hercegovini žive na rubu egzistencije. Lijekovi, režije, hrana, osnovna sredstva za higijenu, koštaju daleko više nego što iznosi penzija većine njih.

Upravni odbor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje odlučio je da redovno usklađivanje penzija u 2025. iznosi 4,49 posto, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena.

Najniža penzija u Federaciji BiH tako iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21, a najviša 2.996,40 KM.

Dvadesetak i nešto maraka više neće olakšati ionako težak život penzionera.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član UO Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da među penzionerima vlada ogromno nezadovoljstvo.

Veliko nezadovoljstvo

“Ogromno je nezadovoljstvo penzionera. Van svake pameti je da troškovi života rastu 1,45. To nije normalno. Mi, penzioneri, u troškove života računamo režijske troškove, troškove za lijekove i prehranu. Ove 23-24 marke povećanja neće ni upola pokriti razliku, jer su cijene u tržnim centrima skočile daleko više”, kaže Trakić.

Objašnjava da će krajem mjeseca u Sarajevu biti održana Skupština Saveza udruženja penzionera FBiH, na kojoj će biti donesena odluka o narednim koracima.

Zaključak Skupštine Saveza udruženja penzionera ZDK-a od 8. aprila je da će podržati svaku odluku Saveza udruženja na nivou FBiH.

“A nadamo se da će se aktivirati odluka o protestima. Ustvari, ona nije ni stavljena van snage, samo je prolongiran datum, jer smo čekali šta će biti sa našim zahtjevima i izmjenama članova Zakona o PIO/MIO”, ističe Trakić.

Poručuje da su zahtjevi penzionera samo djelomično ispunjeni, a najavljuje i da će na Skupštini postaviti pitanje ko je odgovoran za nenamjenski utrošak sredstava iz Fonda federalnog Zavoda PIO/MIO.

Podsjeća da se trenutno penzije usklađuju na osnovu 50 posto rasta BDP-a i 50 posto troškova života. Penzioneri traže izmjenu tih parametara i da se penzije usklađuju prema prosječnom ličnom dohotku FBiH i potrošačkoj korpi. Ističe i da je Radna grupa koja radi na izmjenama Zakona odradila dobar posao, ali su rokovi probijeni i usklađivanje penzija je završeno za ovu godinu.

“To će biti prihvaćeno prema svim obećanjima, ali za iduću godinu. Za ovu godinu je gotovo”, govori Trakić.

Ističe i da su penzioneri tražili vanredno povećanje i izmjenu člana 80, tako da se više ne povećavaju samo najniže penzije, već da Vlada odlukom može naložiti vanredno povećanje svih penzija.

Penzioneri su tražili i da pravo na posmrtninu nemaju samo nasljednici penzija, već oni koji ukopaju umrlog i snose troškove sahrane.

Trakić poručuje da je nemoguće predvidjeti šta će Skupština odlučiti krajem mjeseca, ali je sigurno da se vid nezadovoljstva penzionera prema Vladi FBiH mora iskazati u nekom obliku

Mirsada Terzića, predsjednika Saveza Udruženja penzionera USK-a, zatekli smo u povratku sa sjednice Skupštine penzionera u Bosanskoj Krupi.

“Oni su razočarani cjelokupnim stanjem, ovim povećanjem. Čak traže preko svojih delegata na Skupštini federalnog Saveza da iznesu zaključak i da se aktiviraju protesti koji su odgođeni. Nezadovoljstvo kod penzionera zaista postoji. Od 30 članova Skupštine, niko nije pozitivno odreagovao”, ističe Terzić.

Podsjeća da su od 2021. do 2022, kada je došlo do izmjena i dopuna Zakona o PIO/MIO, tražili da umjesto realnog u zakonskom rješenju bude nominalni BDP, te da je to sada i primijenjeno. Da nije, ne bi se moglo doći ni do ovih 4,49 posto, što je, podvlači Terzić, apsolutno nezadovoljavajuće.

Neispunjeno obećanje

Navodno Radna grupa još radi na prijedlogu novog zakona. Ta grupa radi već tri mjeseca, ne vide se nikakvi pomaci i izgleda da nešto ne štima. Mi ćemo imati Skupštinu na kojoj ćemo se očitovati o svim tim radnjama i postupcima Vlade koji se tiču poboljšanja našeg položaja. Ali, mi ne vidimo da se radi na poboljšanju i nismo zadovoljni trenutnom situacijom, ističe Terzić.

Na pitanje da li je u planu neki novi sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH, Terzić odgovara da ne vidi razlog da ga bude – Radna grupa treba da odradi svoje, a zahtjevi penzionera su poznati.

“Na tome se radi. Ali, kad će se završiti? Obećano nam je da će to biti završeno i da će zakon na Parlamentu biti do 15. aprila. Evo, 15. april je iza naših leđa, zakon nije došao u Parlament i šta nam sad mogu obećati? Ne znam”, zaključuje Terzić.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

U Udruženju penzionera grada Prijedora podsjećaju da do 25. aprila traju prijave za sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju penzionera o trošku Vlade Republike Srpske.

To se odnosi na šest banjskih centara u Tesliću, Međuvođu, Višegradu, Prnjavoru, Bijeljini i Laktašima.

Ovo pravo ostvaruje preko 4.300 penzionera u Republici Srpskoj, od čega oko 280 u Prijedoru. Prijaviti se mogu penzioneri koji dosad nisu koristili besplatnu banjsku rehabilitaciju po bilo kom osnovu, ili je od posljednjeg besplatnog liječenja prošlo više od deset godina, navode iz prijedorskog udruženja.

“Svi penzioneri zainteresovani za ovaj vid banjsko-klimatske rehabilitacije, treba da se jave predsjednicima mjesnih udruženja, gdje će dobiti detaljna uputstva šta im treba od dokumentacije za sedmodnevni besplatni boravak u banjama”, rekao je Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora.

Za Teslić i Mlječanicu biće organizovan prevoz i ugovoreni termini, a za druge banje moraće sami penzioneri obezbijediti prevoz i datume, navodi Brdar. Podsjeća da penzioneri idu u banje i posredstvom lokalne zajednice. Oko 300 Prijedorčana boraviće u “Mlječanici” i “Vrućici”, gdje pola troškova snosi Grad Prijedor, a ostatak sami korisnici.

Ova praksa zaživjela je od 2007. godine, ističu u Udruženju penzionera. Prva tura u “Mlječanicu” će otputovati u junu, a u Teslić u sedmom mjesecu.

(Izvor: Kozarski vijesnik)

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas 46 miliona maraka za korisnike socijalnih davanja i martovske naknade korisnicima prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.

Isplatom će biti obuhvaćene i višečlane porodice koje su pravo naknade stekle na osnovu Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece.

Danas će biti doznačena i sredstva koja su za mart namijenjena opštinama i gradovima za isplatu mjesečne naknade korisnicima tuđe njege i pomoći.

Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio sа brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 miliona maraka za isplatu penzija.
Procjene su da će 2032. godine entitetske vlade za penzije morati dodati milijardu i 600 miliona KM. Ovakvo stanje je, kažu stručnjaci, neodrživo. Jedna od mjera koja se spominje je i podizanje starosnog praga sa 65 na 67 godina.

Sve češće se u javnosti pominje i nagovještava podizanje starosnog praga za odlazak u penziju sa sadašnjih 65 na 67 godina, bez obzira na godine staža.

U Fondu PIO Republike Srpske kažu da ukoliko se i poveća starosna granica za odlazak u penziju u toku ove godine, ta pravila neće biti primjenjivana od iduće godine, već će uslijediti period prilagođavanja. Do tada sve ostaje isto.

Za sada uslovi za penzionisanje ostaju isti

“U 2025. i u narednim godinama, sve dok se eventualno ne izmijene uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju i prvi uslov je minimalno 15 godina staža osiguranja i 65 godina starosti, koji važi, odnosno vrijedi kako za osiguranike muškog tako i za osiguranike ženskog pola”, kaže direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS Mladen Milić.

Građani, kako oni što su već u penziji, tako i oni koji tek treba da odu, nemaju dobro mišljenje o namjeri da se podigne starosni prag za odlazak u penziju. Pitaju se ko će je dočekati.

Činjenica je da ljudi sve duže žive i da su u 50-im i 60-im godinama agilniji nego što je ranije bio slučaj. Logično je, smatraju ekonomisti, iskoristiti takvu radnu snagu koja ima znanja i iskustva koji su primjenjivi na tržištu rada. Zato nije neracionalno podizanje starosnog praga za odlazak u penziju.

Stručnjaci o podizanju praga za penzionisanje

“Oni mogu mnogo da pomognu i poslodavcu i novima koji ulaze na tržište rada. S te strane je potpuno racionalan i opravdan taj potez. S druge strane to se može tumačiti kao briga za održivost Fond PIO, ali kažem već neko vrijeme je Fond PIO potpomognut sredstvima iz budžeta tako da bih ja prave razloge tražio zapravo u pospješivanju tržišta radne snage i u prosto dužem životnom vijeku”, ističe ekonomski analitičar Miloš Grujić.

“Jasno je da u radno intenzivnim sektorima pogotovo u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, da su ljudi u tim godinama sa 65, 66 godina, vjerovatno manje produktivnosti, ali u svakom slučaju mi imamo značajan broj ljudi koji su već sada u tim godinama i doprinose ukupnoj produktivnosti, konkurentnosti, ekonomiji i mi nemamo prostora kao zajednica da se lišimo tog potencijala”, navodi direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Demografi upozoravaju godinama

Demografi ističu da nam na naplatu dolazi ono na šta upozoravaju duže od dvije decenije, a na šta vlasti na svim nivoima u zemlji, ne obraćaju pažnju. U pitanju su nepovoljna demografska kretanja, koja su posljedica nedovoljne reprodukcije i migracija.

“Imamo strategiju svega i svačega, ali strategiju jedne od najbitnijih i za očuvanje nacije najerelevantnijih strategija uopšte nemamo ni u kojem obliku niti imamo ni razvijene odgovarajuće politike. Iz tog razloga se mi u principu nađemo u problemu i onda posežemo za rješenjima koja rješavaju posljedicu, a ne uzrok”, smatra demograf Aleksandar Čavić.

Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog penzionera dolazi 1,2 radnika, dok je taj prosjek u Evropskoj uniji 1: 1,8. Da bi stigli evropski prosjek treba da zaposlimo nekoliko stotina hiljada novih radnika. Pitanje je samo kojih. Ne što neko neće da radi, već što mi prosto nemamo toliko radne snage koju bi angažovali. Jedini spas su nam, slagali se s tim ili ne, kako god okrenemo, strani radnici.