Subašić i Čengić razgovarali o formuli za usklađivanje penzija

Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda za MIO/PIO razgovarao je sa Esadom Čengićem, članom Upravnog odbora ovog zavoda ispred Saveza udruženja penzionera.

Na sastanku je razgovarano o potencijalnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, s posebnim osvrtom na izmjenu formule za usklađivanje penzija, a za čiju izradu je formirana radna grupa od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Takođe se raspravljalo o različitim modelima i mogućim rješenjima koja bi mogla doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Federaciji BiH.

Učesnici sastanka složili su se o važnosti kontinuiranog dijaloga i saradnje između institucija i predstavnika penzionera s ciljem osiguranja pravednijeg i održivog penzijskog sistema.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne smiruje se revolt penzionera u FBiH: Protesti sve izvjesniji

Nezadovoljstvo penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine ne jenjava, posebno nakon što su korisnici srazmjernih penzija izostavljeni iz jednokratne novčane pomoći koja je isplaćena uz julske penzije. Među njima se nalazi veliki broj penzionera čije su penzije ispod minimalne, koja trenutno iznosi 599 KM.

Šta je srazmjerna penzija?

To je penzija koja se ostvaruje kada osiguranik nema dovoljno radnog staža u Federaciji BiH da bi ostvario punu penziju, pa se ukupni staž „sabira“ s onim iz drugih sistema socijalnog osiguranja (entiteti, bivše republike itd.). Upravo su ovi korisnici, iako često s najmanjim primanjima, ostali bez pomoći koja se kretala od 100 do 250 KM.

Reakcije iz Saveza udruženja penzionera:

Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona, izražava nezadovoljstvo što je uredba o raspodjeli 70 miliona KM donesena bez konsultacija s penzionerima, iako je ranije bio najavljen zajednički dogovor.

„Svaki dan mi dolaze penzioneri, ljuti, psuju. Pitam ih što meni psuju, ja sam najmanje kriv“, kaže Halilović za Faktor, dodajući da je revolt ogroman, ali opravdan.

Šta slijedi?

Najavljena je redovna sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH krajem avgusta, gdje će se raspravljati o ovoj i drugim temama, uključujući informacije sa sjednice Parlamenta FBiH od 23. jula.

Protesti na vidiku?

Halilović kaže da podržava proteste, ali samo ako se ozbiljno organizuju i ako zahtjevi budu jasno definisani i nepromjenjivi. Posebno naglašava da bi penzioneri iz Sarajeva, kao najbrojniji (85.000), trebalo da predvode te proteste, jer su – kako navodi – 2017. godine upravo oni iznevjerili ostatak penzionerske populacije.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Policajci mladi idu u penziju, treba im omogućiti da rade duže

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković uputio je inicijativu za izmjene Zakona o policijskim službenicima koje se tiču starosne dobi za odlazak u penziju. On predlaže da se ta granica pomjeri na 55 godina života, jer trenutno policajci mogu u penziju kada ostvare 40 godina radnog staža, što u nekim slučajevima znači i sa samo 52 godine života.

“Ima policajaca koji će napuniti 40 godina staža, a rođeni su 1974. godine, zahvaljujući beneficiranom radnom stažu. Oni praktično još mladi odu u penziju, a zatim nastave da rade na crno, najčešće u zaštitarskim agencijama. Intencija je da im se omogući, ukoliko žele, da mogu da rade do 55. godine”,  izjavio je Čolaković.

On ističe da pomjeranje granice iznad 55 godina nije realno u slučaju policijskih službenika.

“Čuo sam da postoji neka radna verzija zakona u kojoj se planira pomjeranje granice i iznad 55 godina, ali smatram da je to pretjerano. Policijski službenici su kroz svoj radni vijek dali mnogo za bezbjednost, iscrpljeni su i “izraubovani”, i vjerujem da ne bi mogli efikasno raditi poslije 55. godine. Do tada, smatram da mogu”, rekao je.

Čolaković je upozorio i na zabrinjavajuće stanje kada je riječ o broju policajaca u Federaciji BiH.

“Brojke su poražavajuće. Samo u Policijskoj upravi Olovo, tokom 2026. i 2027. godine, čak 40 posto policijskih službenika će se penzionisati. Postavlja se pitanje imamo li dovoljno kadra da popunimo ta mjesta. Slična je situacija i u većini drugih policijskih uprava u FBiH”, upozorio je Čolaković.

(Izvor vijesti: Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Optička iluzija koja je zaludila internet: Nađite broj 5 u pet sekundi

Internet je ponovo poludio zbog jedne optičke iluzije koja testira ne samo vid, već i moć koncentracije i pažnje.

Naizgled jednostavna slika krije broj koji većina ljudi ne može da uoči – broj 5. Ako ga pronađete, spadate u mali procenat ljudi sa izuzetno oštrim okom.

Vizuelni izazov koji zbunjuje mozak

Na slici se nalazi niz krugova sa slovom S, ali je broj 5 vješto sakriven među njima. Iluzija koristi kontrast, oblik i raspored da bi prevarila oko i mozak. Ljudi najčešće vide samo ono što očekuju – a broj 5 je dizajniran da se stopi sa okolinom.

Zašto je ova iluzija toliko teška?

Naš mozak automatski grupiše slične oblike i ignoriše ono što odstupa. U ovom slučaju, broj 5 je oblikovan tako da liči na ostale simbole, pa ga mozak „preskoči“. Potrebna je visoka koncentracija i sposobnost da se „izađe iz šablona“ da bi se uočio.

Test vida ili test pažnje?

Iako se često naziva testom vida, ova iluzija više govori o vašoj pažnji i sposobnosti da se fokusirate na detalje. Ljudi koji se bave dizajnom, umjetnošću ili analitikom češće uspijevaju da ga pronađu – jer su navikli da traže ono što se ne vidi na prvi pogled.

Kako da pronađete broj 5

Savjeti za rješavanje ove zagonetke uključuju:

Posmatrajte sliku iz različitih uglova.

Pokušajte da zamislite negativni prostor.

Fokusirajte se na oblike, a ne na značenje brojeva.

Ako ste uspjeli da ga pronađete – čestitamo! Vaš mozak funkcioniše na visokom nivou pažnje. Ako niste, ne brinite – optičke iluzije su tu da nas zabave, ali i da nas podsjete koliko je percepcija varljiva.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Posljednjih pet godina cijene mesa u Bosni i Hercegovini doživjele su drastičan skok, ostavljajući mnoge građane u dilemi kako uskladiti prehrambene troškove s rastućim cijenama.

Ako se prisjetimo 2020. godine, kilogram teletine mogao se nabaviti za oko 15 KM, dok je danas cijena ovog mesa porasla na nevjerovatnih 33 KM, pa čak i do 40 KM. Slične promjene zabilježene su i kod drugih vrsta mesa, što dovodi do zabrinutosti i frustracije među potrošačima.

Cijene mesa u BiH: Koliko moramo izdvojiti?

• Teletina: Od 33 do 40 KM po kilogramu
• Juneće meso: Cijena varira između 21 i 27 KM
• Svježa piletina: Cijena je između 6 i 7,30 KM po kilogramu, dok pileći file košta 14–15 KM
• Mljeveno juneće meso: 19–20 KM
• Ćevapi: 19–20 KM
• Suvo meso: Cijena se kreće od 40 do 50 KM

Građani Bosne i Hercegovine sve više primjećuju da meso nije samo postalo skupo, već se i broj porcija smanjuje. Zbog rastućih cijena, mnogi se odlučuju na kupovinu u manjim količinama. “Kupuje se po gramima”, kazao je jedan od prolaznika.

“Ljudi sve manje kupuju, po pola kilograma najviše”, “Mislim da meso nije toliko skupo kao što je povrće”, takođe su neki od komentara.

Građani takođe ističu da u pojedinim mesarama više nije moguće kupiti 10 ćevapa, nego se mora uzeti pola kilograma najmanje jer više ne prodaju po komadu.

Ovaj dramatičan porast cijena mesa samo je jedan u nizu poskupljenja koja pogađaju domaćinstva širom BiH.

Uz to, cijene povrća, voća, mliječnih proizvoda, pa i osnovnih životnih namirnica poput brašna i ulja, takođe su doživjele značajan skok.

(Izvor vijesti: BHRT)

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani BiH penziju primaju iz 54 zemlje, u BiH se slilo 1,39 milijardi KM

Tokom 2024. godine evidentirani su prilivi penzija iz ukupno 54 zemlje, potvrdili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako navode, nešto više od 91,8 odsto ukupnog priliva potiče iz Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Austrije, Luksemburga, Hongkonga, Irske, Francuske, Crne Gore, Danske, Nizozemske, Australije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Italije i Norveška, dok na ostale zemlje otpada 8,2 odsto.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan priliv u 2024. godini iznosio je 1,39 milijardi KM.

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), osim za penzionere u BiH, penzije isplaćuje i u inostranstvo.

Te penzije se isplaćuju u oko 35 zemalja širom svijeta.

Tako je na ime redovne isplate za inostrane penzije za jul ove godine isplaćeno oko 19 miliona KM, tačnije 19.038.440,38 KM za 66.448 korisnika, rečeno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Najveći broj korisnika ovih penzija nalazi se u Hrvatskoj, gdje ih je ukupno 25.735. Na drugom mjestu je Srbija, u kojoj je ukupan broj korisnika koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO/MIO 21.000.

Nakon toga slijedi Njemačka, u kojoj se nalaze 4.887 korisnika. Na četvrtom mjestu je Austrija,k gdje se nalazi ukupno 3.618 korisnika. Peta zemlja s najviše naših penzija je Crna Gora, u kojoj se nalazi 2.476 korisnika. U Sloveniji se nalazi 2.121 korisnik, a u Australiji njih 1.184.

Nakon Švedske, gdje je 1.031 korisnik, slijede SAD, gdje našu penziju prima 896 korisnika. S trocifrenim brojem korisnika naših penzija su Nizozemska, Kanada, Švajcarska, Norveška, Italija, Francuska, Danska, Češka Republika, Sjeverna Makedonija…

Prema vrsti penzija, a prema svim zemljama, najviše je isplaćeno starosnih, i to 47.999, u iznosu od 13,3 miliona KM. Zatim slijede porodične, kojih je 11.395, a za koje su isplaćena 3,5 miliona KM, dok je 7.054 invalidskih s iznosom od 2,1 milion KM

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sezona alergija u punom jeku: Kako se zaštiti od polena ambrozije?

Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) trenutno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke.

U ovom periodu godine, najaktuelnije su alergijske reakcije na polen korovskih biljnih vrsta, a najopasniji među njima je polen ambrozije.

Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) trenutno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke, ističe Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u Institutu.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja, najveća koncentracija polena ambrozije očekuje se od druge dekade augusta do druge polovine septembra. Bitno je naglasiti da je svega 20 do 30 polenovih zrna u kubnom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba.

Kako navode u INZ, alergijska reakcija na polen ambrozije dovodi do niza iritantnih simptoma. Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa, poput kihanja, začepljenosti i curenja nosa, te simptomi alergijskog konjunktivitisa, koji uključuju crvenilo, suzenje i svrab očiju.

Polen ambrozije jak aeroalergen

Takođe, osobe mogu osjetiti grebanje u grlu, razviti upalu sinusa, imati natečenu kožu, gastrointestinalne probleme, alergijski ekcem te svrab i osip.

Polen ambrozije je jak aeroalergen, čija imunogena struktura potiče snažne alergijske reakcije. Kod osoba koje boluju od astme, može doći do lučenja leukotrijena koji izaziva bronhokonstrikciju, što predstavlja dodatnu prijetnju za život.

Zbog toga je prevencija i pridržavanje preporučene terapije od ključnog značaja za kontrolu simptoma i sprečavanje daljnjeg razvoja stanja.

Kako bi se poboljšao kvalitet življenja osoba sklonih alergijskim reakcijama, ključno je njihovo pravovremeno informiranje o prisustvu polenskih alergena. U cilju jačanja preventivnih mjera, preporučuje se redovno praćenje sedmičnih izvještaja i prognoza o prisustvu polena u zraku.

Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta s alergenom. Tokom mjeseci s najvećom koncentracijom polena ambrozije, savjetuje se smanjivanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim satima (od 5:00 do 10:00 sati), kada je koncentracija polena najviša.

Izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito

Stručnjaci naglašavaju da je takođe važno izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito, jer se čestice polena lako prenose zrakom. Prozore stana i automobila treba držati zatvorenima kako bi se spriječio ulazak polena u unutrašnje prostore, a prostorije je najbolje provjetravati u poslijepodnevnim satima, kada je koncentracija polena najniža.

Odjeću ne treba sušiti izvan kuće, a nakon boravka na otvorenom, preporučuje se pranje kose i tijela te svakodnevno mijenjanje odjeće. Posebnu pažnju treba posvetiti higijeni kućnih ljubimaca, jer i oni mogu unijeti polen u dom.

Za dodatnu zaštitu, preporučuje se korištenje nosnih masti koje vlaže sluznicu i stvaraju mehaničku barijeru protiv alergena. Ispiranje nosne sluznice fiziološkim rastvorima ili morskom vodom, više puta dnevno, trebalo bi postati dio svakodnevne higijene kod osoba sklonih alergijama.

Takođe je preporučljivo nositi naočale kako bi se smanjila kontaminacija očiju alergenima. U slučaju iritacije, savjetuje se da se oči ne trljaju, već da se koriste kapi koje će ih umiriti i isprati, kažu u INZ.

Da bi simptomi alergije bili što manje izraženi, savjetuje se upotreba suplementacije. Cink, vitamin D, kalcij s vitaminom C, kao i omega masne kiseline i probiotici, mogu značajno ublažiti simptome. Za teže simptome, primjenjuju se antialergijski lijekovi, kao što su antihistaminici i kortikosteroidi, ali isključivo uz preporuku ljekara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako do većih penzija: Sit gladnom ne vjeruje!

Penzioneri sa najnižom penzijom životare. Dodatak koji su dobili doživljavaju kao sadaku. Podsjećamo, Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO. Po 200 KM dobili su oni sa najnižom penzijom. Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina od 800,01 KM do 1.000 KM dobili su dodatak od 150 maraka, dok su korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 do 1.500 KM primili po stotinu maraka.

Mirjana Basta penziju je zaradila u fabrici KTK. Kaže, sa njom se dizala i padala. Živjela je u svom radnom vijeku skromno, ali zadovoljno. Stvarala čekajući penziju da odmori. Zbog male penzije i ona je korisnik javne kuhinje.

Čuvam živce

“Uspijem da platim račune i moram da kažem, koliko sam god ulagala u ovu državu, ipak mi je ta država dala da imam kuhinju ovdje na Baščaršiji, šta da vam kažem. Pogađa me ta nepravda, ali pokušavam sebe da obuzdam u tim stvarima, jer to sve ide na živce, protiv same sebe, da ne bi došlo do lijekova – govori nam sugrađanka Mirjana Basta.

Zrinka Sandžak se obradovala dodatku. Kaže, kad bi penzije bile povećane za toliko, penzionerima bi bilo lakše.

Ukoliko ne dođe do promjena, penzioneri u Tuzli i Tuzlanskom kantonu najavljuju moguće proteste kako bi ostvarili osnovna prava.

“Svaki penzioner bi uživao kad bi se to ostvarilo, ali sumnjam, ne misle oni na nas da i mi moramo živjeti. Jesam li u pravu? Ne misli niko na nas, pogotovo na nas koji živimo sami. Oni koji sami žive k’o, vele, otići će, voda će ih odnijeti i ne trebaju im, ali mi se borimo i borba je stalna”, dodaje.

Isto nam je rekao i Damir Kulenović, koji je penziju zaradio na Radio-televiziji Sarajevo. Ogorčen je na vlast koja je penzionere dovela do prosjačkog štapa.

“Šta im čovjek može poručiti, jedino da penzije prate njihove plate i njihova povišenja. Oni dobiju povišenja koliko ja nemam penzije nakon četrdeset godina posla. Nekako izađem nakraj, nije to problem, ali generalno su penzioneri totalno, ali baš totalno ugroženi. Davati im ovako na kapljicu, to ništa ne znači. Ovih dvjesto maraka što je dobio, potrošit će za petnaest dana na povećanje režija. Evo, voda, plin, struja… katastrofa” kaže Damir.

Penzioneri nisu zadovoljni

Smatraju da je ovo samo bacanje prašine u oči. Troškovi života rastu iz dana u dan i ova pomoć nije dovoljna. Nisu zadovoljni ni dinamikom ispunjenja njihovog narednog zahtjeva – izmjene Zakona o PIO FBiH u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija. Smatraju da je do krajnjeg roka, marta iduće godine, vremena sve manje, a komisija koja se treba baviti tim pitanjem još nije počela raditi, kažu iz Sindikata.

Sada se čekaju potezi Saveza udruženja penzionera Federacije, rekao nam je predsjednik Udruženja penzionera/umirovljenika Unsko-sanskog kantona Mirsad Terzić.

“Kao predsjednik Udruženja penzionera USK-a nisam za proteste, jer trebamo sačekati da Vlada odradi svoje. Ona je dala obećanja da će doći do izmjene i dopune Zakona, koju mi tražimo, da se uskladi sa prosječnom platom na nivou Federacije. Ako do toga dođe, mi ćemo očekivati bolja vremena za narednu godinu”, rekao nam je Terzić.

Nismo mi đaci

Ipak, iz Udruženja Tuzlanskog kantona su za proteste. Kažu da je i ove godine Vlada FBiH donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, “kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi” i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322.

“Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako. Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM – istakao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je rekao da Vlada Federacije pokazuje odgovornost i osjećaj prema ranjivim kategorijama stanovništva.

“Slažem se da to nije dovoljno i da treba da tražimo načina kako ćemo pravičnije i pravednije to raspodijeliti. Zbog toga sa predstavnicima penzionera radimo na usvajanju novog zakona o PIO”, poručio je premijer Nikšić.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Različite granice u EU: U kojim zemljama se radi najduže?

Ključni faktori razlike uključuju penzione sisteme, diskriminaciju po osnovu starosti i organizaciju brige o starijima.

Prosječna starosna granica za penzionisanje u EU se očekuje da bude blizu 67 godina do 2060. godine.

Očekivani radni vijek u državama Evropske unije (EU) u stalnom je porastu posljednjih decenija, što znači da ljudi provode sve više godina na poslu.

Prema podacima Evrostata, u 2024. godini prosječno očekivano trajanje radnog vijeka u EU bilo je 37,2 godine, što je povećanje od 2,4 godine, ili 7%, u poređenju sa 2014. godinom, kada je bilo 34,8 godina.

Unutar EU, očekivani životni vijek kreće se od 32,7 godina u Rumuniji do 43,8 godina u Holandiji.

Kada se u proračun uključe zemlje kandidati za EU i zemlje EFTA, raspon se kreće od 30,2 godine u Turskoj do 46,3 godine na Islandu.

Ko radi najduže?

Geografski obrasci su jasni: zemlje sjeverne Evrope, posebno nordijske zemlje, prednjače. Island je na vrhu sa 46,3 godine, a slede Holandija (43,8), Švedska (43), Danska (42,5), Norveška (41,2) i Finska (39,8).

Zapadna Evropa takođe ima visoke proseke – Švajcarska (42,8), Irska (40,4) i Njemačka (40) su među vodećima. Međutim, Francuska (37,3), Belgija (35) i Luksemburg (35,6) su oko ili ispod prosjeka EU.

Južna Evropa bilježi različite rezultate – Portugal (39,3) i Malta (39) su iznad prosjeka, dok su Italija (32,8), Grčka (34,8) i Španija (36,5) znatno niže.

Istočna Evropa je uglavnom oko prosjeka – Mađarska (37,4) čvrsto stoji, dok Rumunija (32,7) i Bugarska (34,8) zaostaju.

Jugoistočna Evropa i Balkan, uključujući Tursku (30,2), Sjevernu Makedoniju (31,5) i Crnu Goru (32,1), imaju najkraći radni vijek – podaci za Makedoniju i Crnu Goru su iz 2018. godine.

Zašto su razlike toliko velike?

Prema riječima profesora Morica Hesa sa Univerziteta primjenjenih nauka Niderajn, ključni faktori su:

Institucionalni okvir – pravila o penzionisanju i tržištu rada, uključujući starosnu granicu za penzionisanje.

Diskriminacija po osnovu starosti (ejdžizam) – u zemljama u kojima stariji radnici nisu diskriminisani, oni duže ostaju u radnoj snazi.

Profesor Timo Antila sa Univerziteta u Jiveskili ističe da porodični modeli, penzioni sistemi i organizacija brige o starijima utiču na dužinu radnog vijeka.

Evrostat navodi da se čak 81,5% razlike u očekivanom životnom vijeku može objasniti stopom učešća u radnoj snazi – zemlje sa nižom stopom imaju kraći radni vijek.

Budućnost: Penzija do kraja

Nekoliko zemalja je već podiglo starosnu granicu za penzionisanje. OECD proćenjuje da će do 2060. godine prosječna starosna granica za penzionisanje u EU biti blizu 67 godina, a u nekim zemljama čak i preko 70 godina Euronews.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

Uskoro formiranje Vijeća penzionera Federacije BiH

Vlada FBiH nedavno je donijela odluku kojom je ovlastila premijera Nermina Nikšića da potpiše Sporazum o formiranju Vijeća penzionera FBiH u ime Vlade.

Sporazum će, pored premijera, potpisati i predsjednici Saveza udruženja penzionera, te saveza kantonalnih udruženja umirovljenika i penzionera u Federaciji BiH.

Osnivanjem Vijeća predviđa se uspostava najvišeg oblika institucionalnog dijaloga između Vlade i penzionerskih predstavnika, pri čemu se utvrđuju sastav, nadležnosti i način rada ovog savjetodavnog tijela.

Osnivanjem ovog Vijeća ne umanjuje se uloga, značaj, reprezentativnost i sveukupna pozicija saveza udruženja penzionera registrovanih na nivou FBiH.

Savez bi trebao i dalje imati ključnu ulogu zastupanja interesa svojih članova prema Vladi FBiH i drugim institucijama, ali bi im ta komunikacija, osnivanjem Vijeća, bila znatno olakšana.

Iz Saveza udruženja penzionera ZDK naglašeno je da se glas penzionera mora čuti i da komunikacija mora biti na boljem nivou nego što je danas kako predstavnici penzionera ne bi bili u situaciji da na sastanke i svoje zahtjeve čekaju i po nekoliko mjeseci.

“Osnivanje Vijeća penzionera je dobra namjera, međutim mi nismo pristajali na to sve do momenta dok nismo mogli imenovati ljude, dakle kantonalni savezi će imenovati ljude u Vijeće penzionera. Što kažem da je to dobra namjera jer Vijeće penzionera će biti u konstantnoj vezi sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku i Vladom FBiH, premijerom, a ovako po šest, sedam mjeseci čekamo iz Saveza da premijer nađe vremena pa da primi predstavnike Saveza, i što je najgore, kada nas primi, sve nam obećaju. Međutim, realizacija je pet posto”, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja FBiH.

Vijeće savjetodavno tijelo Vlade FBiH

Između ostalog, sporazum predviđa da je Vijeće penzionera savjetodavno tijelo Vlade FBiH koje o pitanjima iz svoga djelokruga rada – područja penzijskog/mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i socijalne politike – prati, razmatra i ocjenjuje uticaj socijalne politike i mjera na razvoj i socijalnu stabilnost penzijskog sistema i položaj penzionera.

“Biće u konstantnoj vezi sa Vladom FBiH, Savezom penzionera i Vijeće ništa neće moći raditi bez odluka Saveza. Tako da će i Savez stalno biti u vezi sa Vladom FBiH, ali smo rekli ako to ne bude išlo kako je dogovoreno, najlakše je Vijeće penzionera rasformirati. Sad je sve do Vlade FBiH. Mi smo dali odobrenje da naš predsjednik Saveza može potpisati sporazum onakav kakav je usvojen na Skupštini, Upravnom odboru Saveza FBiH. Od tog sporazuma ne smije se odstupati ni sekunde”, naglasio je Trakić.

Vijeće će, pored navedenog, pratiti implementaciju zakona i predlagati konkretne mjere nadležnim organima u cilju unapređenja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

(Izvor vijesti: NTVC)

Podijeli tekst sa drugima na: