Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić prisustvovao je “Susretima penzionera“ koje je organizovalo Udruženje penzionera Brčko distrikta, korisnika PIO Republike Srpske, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana starijih lica.
Tokom obraćanja prisutnima, gradonačelnik je istakao važnost podrške starijoj populaciji i podsjetio na značajnu ulogu koju penzioneri imaju u izgradnji i razvoju zajednice, saopšteno je iz Vlade Brčkog.
“Brčko distrikt ostaje opredijeljen da kroz institucionalnu podršku obezbijedi bolji kvalitet života za naše najstarije sugrađane. Vlada Brčko distrikta je i ove godine obezbijedila značajna finansijska sredstva za rad naših udruženja penzionera. Obezbijeđeno je oko 100.000 KM za redovan rad Udruženja penzionera, isto toliko za banjsko-klimatsko liječenje, kao i oko 1.450.000 KM za subvencionisanje cijena komunalnih usluga. Sve je to u prijedlogu budžeta i siguran sam da će to podržati i poslanici“, rekao je gradonačelnik Milić.
On je dodao da će i ubuduće, u saradnji sa udruženjima penzionera, nastojati da se na adekvatan način odgovori na rast životnih troškova.
Susret je organizovan s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava. Tim povodom u Brčko su stigli penzioneri iz beogradske opštine Mirijevo, predstavnici Udruženja penzionera regije Bijeljina, Lopara i Pelagićeva, kao i predstavnici udruženja penzionera iz Federacije BiH, te rukovodstvo Udruženja penzionera Republike Srpske.
Povodom nadolazećeg Dana penzionera iznenađenje i pokloni za više od 300 penzionera koji su na liječenju u Kantonalnoj bolnici Zenica i Opštoj bolnici u Tešnju.
Posjetu i podjelu paketa organizovao je Savez penzionera Zeničko-dobojskog kantona. Iznad tih susreta ključno pitanje – mogu li izmjene Zakona o PIO-u donijeti i povoljniji status penzionerima?
Više od materijalne podrške penzionerima koji se nalaze na liječenju, kažu, znači lijepa riječ i saznanje da nisu zaboravljeni.
“Narastem još ovoliko. Drago mi”, govori penzionerka iz Maglaja Mira Nalić.
“Lijepu riječ, a ne drugo šta. Još i više”, kaže penzionerka iz Zavidovića Saliha Kalabić.
“Da ti donese žvaku, to je veliko”, kaže penzionerka iz Breze Maida Hajduković.
Ovakve akcije u Opštoj bolnici u Tešnju organiziraju se već nekoliko godina.
Penzionerima posjeta znači mnogo
“To je, svakako, lijepa akcija koja umnogome podiže i nivo zdravstvenog segmenta jer kad pacijent, koji je uz to i penzioner, star i iznemogao, ima podršku zajednice i svog udruženja na ovakav način, svakako da ta komunikacija i liječenje, uz psihički status su, svakako, na visokom nivou“, ističe Omer Bedak, direktor Opšte bolnice u Tešnju.
Posjeta bolesnim penzionerima znači mnogo. Ipak, materijalnim statusom, kažu, ne mogu biti zadovoljni.
Od izmjena Zakona o PIO-u, koje će stupiti na snagu prvog januara naredne godine, penzioneri očekuju rast penzija.
“Do sada je to bio rast BDP-a i prodsječan rast cijena, a sada je to rast prosječne plate i rast cijena osnovnih životnih namirnica u odnosu 60:40, odnosno, primjenjivat će se faktor koji u tom momentu bude povoljniji za penzionere. I bit će dva redovne uskađivanja penzije – 1. januara i 1. jula”, pojašnjava Hajrudin Alić, predsjednik NO Saveza penzionera FBiH.
Na pitanje da li vjeruju da će donosioci odluka poštovati nove zakonske odredbe, s obzirom da će zahvatanja iz budžeta zbog ovoga biti uvećana, u Federalnom savezu penzionera ističu da imaju uvjeravanja vlasti. U protivnom najavljuju radikalne mjere uključujući i proteste.
Vikend u marketima širom BiH ovaj vikend donosi brojne akcije, a mi smo za vas izdvojili one najbolje.
Tropic, Moj market i Crvena jabuka
Tropic i Moj market, gdje akcija traje od 24-26.10, donose svinjski but po cijeni 7,99KM, te grand kafu za koju treba izdvojiti 13,99 KM za 500 grama.
Marketi Crvena jabuka za vikend imaju ponudu telećih rebara čija je cijena 15,95, a tu su i dimljena pileća prsa za 12,95 po kilogramu.
Bingo
U trgovinama i marketima Bingo ovaj vikend, odnosno od 23-26.10., u ponudi možete naći pileći batak sa karabatakom za 4,35 po kilogramu, zaleđenu žutu mahunu od 400g za samo 1,45 KM. Tu je i mlijeko Bingo za 1,65 KM za litru, ali i kefir Natura koji je ovog vikenda snižen sa 2,70 KM na 1,95 KM.
Fis
Super akcija u Fis objektima širom BiH ovaj vikend donosi roštiljsku kobasicu Goranović za 3,76 KM, tjesteninu Ragusa po cijenama od 1,50 KM (više vrsta). Sa objela hemije izdvajamo detrdžent za veš Blanca 3 kg po cijeni 7,25KM i Jambo ubrus po cijeni 2,70 KM.
Belamionix
Belamionix ovaj vikend donosi proizvode snižene i do 26%. Tako na policama možete naći pileću salamu Extra sniženu 16%, za 3,95KM, a tu je i Feta sir snižen 20 % pa limenka od 400 grama košta 3,95 KM. Zelena mahuna je snižena 26% i za 400 grama trebate izdvojiti 1,45 KM.
Konzum
Konzum i Merkator super vikend donosi niz niskih cijena. Kod njih je akcija produžena, pa traje od 25.10. do 29.10. Pileća prsa su 8,75 KM za kilogram, a tu je i toaletni papir violeta čija je cijena 5,45 za 24 komada.
Kort
U Kort marketima svinjsku plećku možete pronaći za 6,95 KM po kilogramu, jabuku Zlatni delišes za samo 1,20KM po kilogramu, kao i mlijeko sa 2,8% mm za 1,59 KM za litru. Posebno izdvajamo Pšenično bijelo brašno „ŽitoBaćka“ T-500, koje košta 15,95 KM za 25 kilograma.
AS marketi
Ovaj vikend u AS marketima možete naći snižene cijene na mnogo proizvoda. Za vas smo izdvojili: Grah šareni po cijeni 4,35 KM za kilogram, svinjsku šniclu za 10,49 KM po kilogramu, OM kafu za 13,45 KM (500g), kao i kiselu pavlaku Vitalia od 850 grama za 3,75 KM.
Za više informacija i cijena posjetite njihove stranice na FB ili otiđite u neku od pomenutih radnji i iskoristite sniženja.
Priredila: Sandra Vukić
Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.
Budžet Udruženja penzionera opštine Šamac u narednoj godini biće povećan na 20.000 KM sa dosadašnjih 12.000 KM, dogovoreno je danas na sastanku Upravnog odbora Udruženja i predstavnika lokalnih vlasti.
Predsjednik Udruženja Ljubomir Čordašević rekao je da će sredstva biti usmjerena na podršku projektima koji promovišu zdravo starenje, organizovanje rekreativnih aktivnosti i jačanje saradnje sa udruženjima penzionera iz bratskih opština.
“Očekujemo veće razumijevanje za okupljanja i druženja penzionera, kao i za pitanja koja se tiču našeg socio-ekonomskog, zdravstvenog i opšteg položaja”, naveo je Čordašević.
Kod posljednje podjele jednokratne pomoći penzionerima u Federaciji BiH u augustu izostavljeni su korisnici srazmjernih penzija iako među njima je veliki broj onih sa penzijama do 400 KM.
Jedan od izgovora vlasti bio je da penzioneri sa srazmjernim penzijama nisu bili obuhvaćeni jer se ne zna koliko ih ima.
Pomoć je iznosila od 100 KM do 250 KM.
Odluka o podjeli pomoći je donesena bez prethodnog dogovora sa predstavnicima penzionera.
Korisnika srazmjernih penzija je otprilike 73.000
Srazmjerna penzija je kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji Bosne i Hercegovine da bi ostvario uslov za penziju, nego mu je za ispunjenje uslova za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosilaca osiguranja.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali koliko ima korisnika srazmjernih penzija, koliko ih je sa penzijama nižim i od najnižih u FBiH.
Nisu nam odgovorili, ali nezvanično saznajemo da korisnika srazmjernih penzija u FBiH ima nekih 73.000. Većina ih prima iz Federacije penzije niže od minimalne u FBiH, a Zavod PIO ne zna koliko takvi penzioneri primaju ukupno, jer nemaju podatak koliko iznose penzije takvih korisnika u drugim zemljama.
U ZDK 360 srazmjernih penzionera?
“Mislim da je krajnje vrijeme da se riješi status tih ljudi sa srazmjernim penzijama koje su do 400 KM. Ti ljudi neće izgleda nikada dobiti povećanje penzija do smrti. Ne priznaje ih Federacija niti država u kojoj su zaradili dio staža. Recimo, u Srbiji povećanje, za njih nema, u FBiH povećanje, oni nemaju. Pa njima ostaje ta penzija koja je otprilike 400 KM, a ima ih i nižih. Vlast se, kada se spomenu srazmjerne penzije, veže za Sloveniju, Austriju i Njemačku. Ima srazmjernih penzija i po 2.000 KM, tačno je, ali ima i srazmjernih koje su niže od najniže penzije u FBiH” – kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.
On kaže da je prikupljao podatke u ZDK o korisnicima srazmjernih penzija te da mu se javilo 360 tih penzionera.
“Imam kompletne njihove podatke koliko primaju iz Srbije, a koliko iz FBiH. Vjerujem da su to i ostala udruženja uradila. U ponedjeljak imam sastanak kod premijera ZDK Nezira Pivića, tražio sam za te ljude pomoć, barem po 100 KM preko Zavoda PIO, da ih donekle pomogne”, naveo je Tarkić.
Od naredne godine, minimalne penzije u Federaciji BiH mogle bi iznositi oko 700 KM. Ovo su procjene penzionera, članova saveza, koji već nekoliko mjeseci aktivno pregovaraju sa nadležnima u vezi izmjena Zakona o PIO-u. Sve što je predloženo u saradnji sa Vladom FBiH stavljeno je na papir, a uskoro će biti i pred Parlamentom.
“16. septembra imali smo sjednicu u Vladi s premijerom, njegovim zamjenicima i ministrom, te smo konačno dogovorili tekst izmjena i dopuna zakona koji bi trebao biti usvojen u oba doma Parlamenta do kraja ove godine i stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Ovim izmjenama, član 79 omogućit će rast penzija u skladu s rastom plata, kao i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Takođe, osigurana je zaštita dosadašnjeg rasta penzija, što znači da ne može doći do smanjenja sadašnjih penzija”, kazao je Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK.
Jedini pravedan način
Do smanjenja neće doći za one koji su već u penziji, ali bi penzije mogle biti niže za one koji od naredne godine budu penzionisani, sa manje radnog staža. To je, smatraju penzioneri, jedini pravedan način.
“Do sada je bilo da osoba koja je radila 35 godina ima najnižu penziju od 599 KM, a i osoba koja je radila 15 godina ima istu penziju. Došli smo do zaključka da to nije uredu. Po nekim izračunima, najniža penzija za 15 godina radnog staža bi trebala biti proporcionalna – za 15 godina staža. Hoće li tako biti, ne mogu reći”, rekao je Nikola Banović, predsjednik UO Udruženja penzionera grada Tuzla.
Problemi sa članom 80 Zakona o PIO
Predstavnici penzionera navode da predložene izmjene zakona imaju još pogodnosti, a jedna od njih je i dodatak na penziju.
“Imali smo problema s članom 80, koji se odnosi na vanredno usklađivanje penzija. Mi smo tražili povećanje, ali je Vlada to u startu odbila. Nakon dugih pregovora, došli smo do zajedničkog rješenja: umjesto sadašnjeg člana 80, koji će biti preformulisan, biće uveden dodatak na penziju koji će se vezivati za godine radnog staža. Penzioner koji je radio duže dobit će veći dodatak, a onaj s manje godina staža dobit će manji. Taj dodatak neki smatraju 13. penzijom, ali ja ga tako ne bih nazvao – to je dodatak koji bi se trebao isplaćivati u decembru svake godine”, kazao je Halilović.
Priznanje ljudima koji rade i pomažu drugima
Sve je ovo još uvijek na čekanju, navode predstavnici penzionera. Ipak, dok ne dobiju zeleno svjetlo za ove izmjene Zakona, penzioneri su počeli sa obilježavanjem svog dana. Na Skupštini penzionera Grada Tuzla obilježen je i predstojeći Dan penzionera, uz dodjelu plaketa. Jedna od dobitnica plakete je i dugogodišnja penzionerka.
“Ovo priznanje je ljudima koji rade u mjesnim zajednicama, zalažu se, pomažu drugima na bilo koji način. Važno je da se naš rad prepoznaje u mjesnim zajednicama”, rekla je penzionerka Hasija Jahić.
Iako skromni, ovakvi trenuci priznanja daju podstrek penzionerima da i dalje budu aktivni dio društva.
Goran Topić iz Šipova uzgojio je tikvu tešku skoro 27 kg.
Riječ je o bundevi koja po “proizvođačkoj specifikaciji”, dostiže težinu od sedam do 11 kg, no ova je narasla skoro tri puta više.
Uzgojena je kao dio organske proizvodnje (bez hemije i vještačkih đubriva), a s obzirom na to da se porodica Topić bavi preradom voća, ona je postala dio njihovih prirodnih i zdravih sokića.
“Naši dragi prijatelji Topić Sokić – najbolje iz prirode uzgojili su tikvu/bundevu tešku 26 kilograma i 95 grama”, objavljeno je na Facebook stranici Šipovo On Line.
U Domu za starija lica Prijedor, čiji su kapaciteti maksimalno popunjeni, postoje liste čekanja, uglavnom za nepokretne osobe, izjavila je direktor ove javne ustanove Marija Ličanin.
Ona je navela da je Dom proširio smještajni kapacitet od 221 na 230 ležaja, te da je ukupnog broja korisnika njih oko 80 nepokretno, što je više od trećine.
“Radimo na tome da osmislimo načine kako da proširimo kapacitete za nepokretne korisnike. Naša bolnica nema palijativnu njegu, Gradiška ima samo deset mjesta, tako da za adekvatnim smještajem za nepokretne osobe postoji stvarna i velika potreba”, rekla je Ličaninova Srni.
Ona je ukazala i na potrebu da se zdravstvenim radnicima u socijalnom sektoru izjednače plate sa kolegama u zdravstvenom sektoru.
“Plate kod nas za te radnike su kao u javnoj upravi na primjer, a ne kao u zdravstvu. Znatna je razlika”, pojasnila je Ličaninova.
Ona je dodala da bi ovaj disbalans trebalo riješiti novim zakonom, izmjenama postojećeg ili novim kolektivnim ugovorom.
“I bez toga je teško zadržati radnike, budući da je nedostatak zdravstvenih radnika sveprisutan”, rekla je Ličaninova.
Socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a prema riječima naših sagovornika, na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva.
Zoran Uletilović, predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera, kazao je da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive”, kazao je Uletilović i dodao da su uz to i izuzetno visoke cijene lijekova, koji su među najskupljim u regionu.
“Svaki penzioner ne može bez lijekova i uglavnom većina ih koristi lijekove koji se plaćaju i čija je cijena izuzetno visoka”, kazao je Uletilović.
Dodaje da svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima.
Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.
Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.
U Srpskoj nepovoljan odnos radnika i penzionera
Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.
Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika. U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.
Milenko Stanić, ekonomista, ističe da rast plata ne prati rast penzija.
“Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanje zaposlenih”, kazao je Stanić.
“Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na same cijene ostalih proizvoda, što će dovesti do još lošijeg položaja samih penzionera, koji su pritom najoštećenija grupa stanovništva”, kazao je Stanić.
Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, a ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.
Veliki broj penzionera živi u teškim uslovima
“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da veliki dio penzionera živi u veoma teškim uslovima, ali ako dodatno porastu cijene, gurnuti su na ivicu siromaštva.
Ističe da daleko od toga da povećanja plata ne bi dobro došlo svim radnicima, ali postavlja pitanje da li je to stvarni odraz stanja koji Republika Srpska može izdržati.
“Može li to ovako slabo razvijena privreda iznijeti na svojim plećima ili to povećanje treba nekom ko radi u javnim institucijama, a danak tome će opet plaćati potrošači, da li kroz komunalne usluge ili više cijene u marketima”, kazala je Marićeva.
Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 390, a prosječna 652 KM i čini 42,2 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.
Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku školu.
Minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM
Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.
Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske nastaviće pregovore o povećanju iznosa najniže plate u Republici Srpskoj za iduću godinu nakon što dobiju određene finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija, kazao je u ponedjeljak, 20. oktobra Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.
“Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata”, rekao je Egić.
Dodao je da se trenutno ne može govoriti o konkretnim iznosima povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.
Dobit privrede stagnira, ugroženi najveći
Iako još nije poznato na osnovu kojih pokazatelja vlast želi da diže minimalnu platu, činjenice govore da privredi u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme ne ide najbolje. Industrijska proizvodnja u padu je i ove godine, a izvoz još nije na nivou na kojem je bio. Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.
Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.
Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.
Pokrajinski sud u Forarlbergu oslobodio je državljanina Bosne i Hercegovine optužbi da je tokom proteklih pet godina oštetio državu Austriju za više od 30.000 evra.
Naime, on se teretio da je radio „na crno“, ilegalno prevozeći putnike dok je istovremeno primao socijalnu pomoć i invalidsku penziju.
Prema optužnici, ovaj 61-godišnjak, koji živi u Forarlbergu, navodno je u posljednjih pet godina obavio više od 750 vožnji prema Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj za šta je, navodno, primao novac, prenosi Krone.
Međutim, državljanin BiH je odlučno negirao sve optužbe, tvrdeći da nikada nije radio kao profesionalni vozač te da nema vozačku dozvolu za autobus. On je objasnio da je često putovao jer ima rodbinu u Hrvatskoj kao i vlastitu kuću u BiH.
Putovanja je, prema njegovim riječima, obavljao svojim automobilom ili kombijem koji je registrovan na suprugu, a nikako autobusom.
Njegovu izjavu potvrdili su i supruga i sin, koji su se pojavili kao svjedoci. Bili su vrlo uvjerljivi u izjavama da on nikada nije vozio putnike za novac.
Podatak šokirao sve u sudnici
Međutim, tužilac je tokom samog procesa rekao da optuženi proteklih godina prešao granicu čak 752 puta i to sa 24 različita vozila! Ovaj podatak šokirao je sve u sudnici.
Međutim, optuženi je i na to imao odgovor, a to je da su pojedina vozila pripadala rodbini i prijateljima iz Njemačke, Austrije, BiH i Švajcarske te da se često koristio njihovim automobilima za privatne potrebe.
Kao jedini slučaj vožnje putnika optuženi je naveo situaciju kada je jednom prilikom povezao šest osoba u svom kombiju jer je autobus kompanije njegovog prijatelja ostao u kvaru neposredno prije granice. Upravo tada su ga u martu prošle godine i zaustavili policajci. Sve se desilo blizu Karavanka tunela nakon anonimne dojave. Zapravo, to je i bio povod za pokretanje postupka.
Uprkos šokantnim podacima tužilaštva, sud je zaključio da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je muškarac radio kao profesionalni vozač ili primio novac za te vožnje.
