Čavalić: Trezorski sistem penzija neodrživ

Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH rekao je da penzioni sistem nije održiv jer je trezorski.

“Prešao je na trezor jer je bio u problemima. Dolaskom PIO fonda na budžet, penzioneri mogu mirno spavati jer budžet garantuje stabilnost”, rekao je Čavalić.

Govoreći o alternativama penzionom sistemu, objasnio je i pojam dobrovoljnih penzionih osiguranja.

“To tržište je kičma svake ekonomije. Na primjer, kada gledamo u Americi da kuće sruše uragan, naši ljudi kažu ‘kako će sada’. Nema ‘kako će sada’, kuća je bila osigurana. To nama treba, ali zbog političke situacije, nepovjerenja, nemamo razvijeno tržište osiguranja. Apsolutno preporučujem dobrovoljna osiguranja”, smatra Čavalić.

Generalno, ističe, preporučuje alterative i dobrovoljna osiguranja. Naveo je i kako sam plaća takvo osiguranje.

“Morate sami procijeniti šta se isplati, a šta ne. Otac sam tri djevojčice i suprug i mirno spavam”, naveo je on.

Čavalić pojašnjava da, na primjer u inostranstvu, poslodavac uz uplaćivanje dobrovoljnog osiguranja privlači radnike.
“Bilo bi dobro da kreiramo fiskalne zakone koji stimulišu ne toliko radnika, već poslodavca da to uradi”, dodao je on.

Republika Srpska, na primjer, ima olakšice za ovu vrstu osiguranja dok Federacija BiH nema.

“Ako ostvarite pozitivan ishod, recite hvala, a ako ne, ne preuzimam odgovornost”, naveo je Čavalić.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li u FBiH doći do povećanja penzija?

U Ljubuškom je nedavno održana četvrta redovna sjednica Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, na kojoj su usvojeni Godišnji izvještaj o radu za 2024. godinu, te izvještaj o finansijskom poslovanju Zavoda za prva tri mjeseca ove godine.

Iz Zavoda su saopštili da je u uvodnom dijelu sjednice izraženo zadovoljstvo rastom prihoda od doprinosa u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, usvojen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Zavoda.

Na inicijativu predstavnika Saveza udruženja penzionera Esada Čengića, dogovoreno je da se za narednu sjednicu pripremi detaljna informacija o radu radne grupe koja priprema izmjene Zakona o PIO, posebno u dijelu koji se odnosi na formulu usklađivanja penzija.

Penzije povećane za april – rast nedovoljan u odnosu na troškove života

Penzioneri u Federaciji BiH za april su primili uvećane penzije, usklađene redovnim putem za 4,49 posto. Minimalna penzija povećana je za 25,70 KM, zagarantovana za 30,70 KM, a najviša za 128,70 KM. Najniža penzija sada iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša ograničena na 2996,40 KM.

Iz Zavoda su naveli da je prosječna samostalna penzija, koja je u aprilu isplaćena za 370.273 korisnika, iznosila 759,36 KM. S obzirom na to da se usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima je isplaćena i razlika za prva tri mjeseca.

Ipak, uprkos nominalnom povećanju, u Savezu udruženja penzionera upozoravaju da takav rast teško može pratiti rast troškova života.

Pritisak na Vladu zbog novog modela usklađivanja

Savez penzionera FBiH već duže zagovara izmjenu formule usklađivanja penzija. Novi prijedlog predviđa da 70% povećanja penzije bude zasnovano na rastu prosječne plate, a 30% na rastu troškova života. To zahtijeva izmjenu člana 79. Zakona o PIO.

“Vlada FBiH je načelno uvažila prijedlog, ali konkretni koraci prema Parlamentu još nisu napravljeni. Zbog toga ćemo i dalje insistirati na zakonskim izmjenama koje bi omogućile pravednije usklađivanje penzija”, izjavio je Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza, dodao je da se traže direktni pregovori s Vladom te da je Skupština Saveza dala rok do kraja juna da se izmijeni i član 80. Zakona kako bi se omogućilo vanredno povećanje penzija tokom ove godine.

Prema procjenama Saveza, primjena predložene formule mogla bi najnižu penziju povećati na 800 do 850 KM. No, takav potez bi zahtijevao i veća izdvajanja iz budžeta, pa je moguće da će konačni procenat rasta ipak biti nešto niži.

(Izvor vijesti:Tuzlainfo.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Prva generacija trgovačke škole proslavila 50 godina mature

Prva generacija trgovačke škole danas je u Dvoru obilježila 50 godina od mature.

Jedan od organizatora okupljanja Milanko Stanković iz Novog Grada rekao je da su se okupila 32 učenika generacije od 1972. do 1975. godine.

Mirko Stambolija koji u Novom Sadu živi više od 35 godina izjavio je da je u Dvoru završio dva razreda srednje škole, ali da se uvijek odaziva na obilježavanje godišnjice mature.

“Kada je riječ o tom dobu, djetinjstvu, mladosti, sve je ostalo u Dvoru, najljepše doba. Školskih dana se sjećam kao da je bilo juče. Bio sam i na ranijim okupljanjima, ali ovo za 50 godina budi posebne emocije”, rekao je Stambolija.

Druženje i mimo godišnjica

On je naveo da se sa drugovima iz škole druži i mimo okupljanja za godišnjice mature, te da je veoma lijepo što njeguju prijateljstvo.
Slavica Tadić iz Dvora, koja živi u Njemačkoj, rekla je da se nije dvoumila da dođe i da je poseban osjećaj susret s prijateljima sa kojima je odrasla.

Štefo Blažević iz Velike Gorice izjavio je da su se učenici trgovačke škole dobro slagali i da je tako ostalo i nakon završetka škole.
Zlatko Milić iz Novog Grada, koji je, takođe, učestvovao u organizaciji, rekao je da je dogovoreno da se susreti ubuduće organizuju svake godine.

Učenici trgovačke škole nakon susreta i fotografisanja u parku u Dvoru druženje su nastavili u Novom Gradu.

(Izvor vijesti: Agencije)

Podijeli tekst sa drugima na:

Starosne granice za penziju rastu: Gdje je BiH u odnosu na EU?

Vijest da je Danska produžila granicu za odlazak u starosnu penziju na 70 godina izazvala je veliku pažnju u našoj javnosti, jer su mnogi u tome vidjeli i našu budućnost.

Doduše, za sada to djeluje kao daleka budućnost, pošto za Dance stupa na snagu tek 2040. godine. Do 2035. godine starosna granica za odlazak Danaca u penziju je 69 godina.

S ovom promjenom Danska je postala zemlja s najvišom granicom za odlazak u penziju u Evropi, mada su i Italijani blizu.

Kako je u zemljama EU

U Italiji je granica 67 godina, ali za one kojima je penzijsko osiguranje započelo poslije 1. januara 1996. godine starosna granica za odlazak u penziju je čak 71 godina i tri mjeseca, prema podacima baze Missoc, ali uz ispunjavanje odgovarajućih uslova i oni će moći da se penzionišu sa 67 godina.

U Srbiji je granica za odlazak u penziju za muškarce 65 godina, a za žene je ove godine 63 godine i 10 mjeseci. Međutim, kao i u većini evropskih zemalja, u toku je proces izjednačavanja granice za penziju žena i muškaraca, pa će u Srbiji 2032. godine granica za žene biti podignuta na 65 godina.

U nekim zemljama, kao što je Francuska, granice su manje, pa je granica trenutno 62 godine, s tim da se postepeno povećava do 64 godine.

S druge strane, starosna granica u Njemačkoj biće povećavana svake godine za po jedan mjesec do 67 godina do 2031. godine.

U Rumuniji, u starosnu penziju muškarci idu sa 65 godina, a žene idu ka granici od 63 godine do 2030. godine.

S druge strane, u Holandiji je granica 67 godina, kao i u Norveškoj ili Grčkoj za one koji nemaju 40 godina staža, u suprotnom mogu da idu u penziju sa 62 godine.

U BiH granica i dalje 65 godina

U Bosni i Hercegovini, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili 40 godina staža bez obzira na godine života. Osiguranik žena koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

(Izvor vijesti: Agencije)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri čuvajte se, lažni medicinari prodaju sumnjive uređaje

Na području Bosne i Hercegovine funkcioniše desetak aktivnih preduzeća koja su legalno registrovana za prodaju, ali njihovi radnici najčešće obmanjuju penzionere predstavljajući se kao medicinski stručnjaci i prodaju im uređaje da koje tvrde da će im poboljšati zdravstveno stanje.

Dovoljan je potpis nakon prezentacije i dok starija osoba shvati da joj uređaj ne može pomoći počinje odbijanje rate od penzije prije nego što legne na račun.

Primjer iz Prijedora

Redakciji se obratila osoba iz Prijedora objašnjavajući da je 26. maja, na kućnu adresu bake u Prijedoru došla osoba koja se predstavila kao Dragan, zaposlenik firme Sano plus.

“Predstavio se kao “medicinski radnik” i “stručnjak za zdravstvene tretmane”, i pokušao da joj proda tzv. ultrazvučnu masažnu prostirku, koju je lažno prikazao kao medicinski uređaj s terapijskim djelovanjem. Tom prilikom, dotično lice je postavljalo osjetljiva i privatna zdravstvena pitanja, iako nije posjedovalo nikakve sertifikate, ovlaštenja ni licence za medicinski rad” navodi se u dopisu.

Dodaje se da su uvidom u dostupne podatke putem interneta i platforme CompanyWall, utvrdili smo da firma nema nikakve dozvole za promet medicinskih uređaja, niti je registrovana za zdravstvenu djelatnost. Firma je registrovana u septembru 2024. godine pod šifrom djelatnosti G 47.99 – Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica.

Potrebna hitna reakcija

“Ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljno kršenje Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o trgovini i Zakona o zaštiti ličnih podataka. Zbog toga smo se obratili Republičkoj tržišnoj inspekciji, kao i Udruženju za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, uz molbu da hitno reaguju”, navodi se u dopisu.

Istaknuto je da posebno zabrinjava činjenica da je zaposleni je znao podatke bake – uključujući broj telefona, adresu i zdravstveno stanje.

Dodaje se da to jasno ukazuje na postojanje organizovane mreže, čiji je cilj da manipuliše starijom populacijom kroz lažno predstavljanje i tzv. “medicinske tretmane”, i na taj način ostvaruje profit preko leđa penzionera i njihovih malih penzija.

Zabilježeni su i slučajevi u kojima “nasljednici vraćaju rate za uređaje kupljene pod pritiskom i prevarom, da su osobe preminule nakon korišćenja uređaja koji nisu medicinski provjereni, te da lica koja ih prodaju nisu medicinski radnici, već isključivo trgovci bez stručne kvalifikacije.

“Ovim putem apelujemo na sve penzionere, članove njihovih porodica i komšije da budu izuzetno oprezni i da ne potpisuju nikakve ugovore niti primaju u kuću nepoznata lica koja se predstavljaju kao zdravstveni radnici bez dokaza. Takođe, pozivamo sve nadležne institucije da hitno reaguju, utvrde odgovornost, i zaštite najranjivije članove našeg društva”, navodi se u dopisu.

Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON iz Prijedora, rekla je da ima desetak vrlo aktivnih preduzeća koja rade širom BiH na isti ili sličan način, odnosno prodaju od vrata do vrata koristeći brojeve telefona starijih sugrađana pozivajući se na to da ih čak šalje Fond PIO ili Fond zdravstvenog osiguranja i da su medicinski radnici koji dolaze da pregledaju ta stara lica.

Obmana

“Ovo je velika problematika jer se na startu dešava obmana tih ljudi jer oni su stari, bolesti, očekuju da će im neki medicinski radnik doći, nešto pomoći, pa na to sve evo naš Fond PIO ili zdravstva razmišlja o njima odmah se dobija druga slika u razgovoru”, rekla je ona.
Objasnila je da se momci i djevojke predstavljaju kao stručnjaci, pri čemu i jesu stručni za prodaju, ali se predstavljaju i kao medicinski stručnjaci.

“Mnogi od tih proizvoda mnogo više štete nego što koriste svim tim ljudima jer naravno ta lica ne poznaju dijagnoze, ne poznaju šta to medicinski znači ako se neko tretira na način kao što je ovaj slučaj sa ovom bakom koja je operisana, ne može koristiti nikakve podloge masažne. Imamo mi korisnika koliko god hoćete, znači ne može svako stručno protumačiti dijagnoze, a evo upuštaju se zaista u jednu vrlo, vrlo lošu priču”, naglasila je Murisa Marić.

Objasnila je da godinama tragaju za informacijom otkud ovakvim firmama brojevi telefona penzionera, ali činjenica je da ih na neki način svi imaju.

“Ima još nešto što je nama nejasno. Uopšte svjedoci smo da kada podižete kredit, odete u banku, uzmete neki novac i onda to otplaćujete. Vaš novac treba da legne na vaš račun, da bi ga onda neko skinuo. Tako da je malo čudno da ono što smo se mi pitali otkud to da je Fond PIO pisao ugovore sa ovim firmama, u ime koga? Ko je to zahtijevao od Fonda PIO da se to potpiše u ime penzionera? Znate, ko je to tražio od fonda PIO? Koja su to udruženja tražila da se dozvoli na ovakav način da Fond PIO prije nego što legne penzija negdje na račun skine određenu količinu novca i proslijedi ovim firmama. Sad odlazimo vjerovatno predaleko, tako da će se ovo morati utvrditi ko šta radi”, rekla je Murisa Marić dodajući da je to sve možda zakonski regulisano.

Istakla je da je iz revizorskih izvještaja vidljivo i da Fond PIO od ovih firmi ima neku proviziju, pa se postavlja pitanje šta se radi sa tim novcem?

“Ovdje svako profitira, a samo su penzioneri na meti”, kaže ona.

Poručila je da penzioneri koji su najčešće su na meti ovih prevara, nakon što saslušaju prezentacije ne kupuju proizvode koje su im nepotrebni i neće im poboljšati zdravstveno stanje.

Udruženje penzionera RS negira povezanost

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da sve ove firme moraju imati potpisanu saglasnost penzionera da mu se odbije od penzije.

Mi nemamo ništa sa njima. Fond PIO sklapa ugovore s njima, a mi nemamo lične podatke penzionera Fond PIO ima bazu podataka penzionera”, rekao je Trifunović.

Na pitanje šta misli o ovakvim situacijama u kojima firme obmanjuju penzionere rekao je da ne može govoriti o stvarima sa kojima nije upoznat.

Fond PIO nema ništa sa prodajom

Iz Fonda PIO naveli su da kada je riječ o pravnom licu Sano plus, imaju zaključen ugovor o administrativnoj obustavi, koji je, u skladu sa procedurom, zaključen na zahtjev Udruženja penzionera Republike Srpske.

“Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, u skladu sa zakonom, omogućava administrativnu obustavu na penziju isključivo na osnovu lične pismene saglasnosti korisnika, i to za kupovinu dobara i usluga od strane pravnih lica s kojima Fond ima ugovor o obustavi. Ističemo da takvi ugovori služe isključivo za tehničku realizaciju isplate obaveza između korisnika i trećeg lica, bez ikakvog sadržajnog učešća, garancije ili preporuke od strane Fonda”, naveli su iz Fonda.

Dodali su da Fond nema uvid u ponudu, uslove prodaje, niti u način na koji treća lica stupaju u kontakt sa korisnicima, niti ima ovlašćenja da utiče na aktivnosti u okviru njihovog poslovnog djelovanja.

Sve aktivnosti koje treća lica realizuju izvan okvira i namjene tehničkog aranžmana za obustavu, u potpunosti su u domenu njihove odgovornosti i izvan su uticaja i nadležnosti Fonda.

Raskid ugovora zbog pritužbi

“Imajući u vidu navode iz više prijava i pritužbi na rad navedenog pravnog lica, Fond je, u skladu sa odredbama ugovora o vršenju obustava na novčanim primanjima korisnika prava, pristupio jednostranom raskidu ugovora sa navedenim pravnim licem, uz poštovanje otkaznog roka u trajanju od 30 dana”, naveli su iz Fonda.

Istaknuto je i da Fond ne ustupa, niti ima ovlašćenje da ustupa lične podatke korisnika trećim licima.

“Fond ove podatke čuva u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka, a svako raspolaganje njima izvan okvira zakonom definisanih ovlašćenja podliježe nadzoru i odgovornosti institucija nadležnih za tu oblast. U praksi, podaci o građanima, uključujući i korisnike, mogu se pojaviti u više različitih evidencija, u skladu sa zakonom propisanim ovlašćenjima i svrhama obrade – bilo u kontekstu zdravstvenih, socijalnih, finansijskih ili drugih institucionalnih sistema”, dodali su iz Fonda PIO Srpske.

Iz Republičke tržišne inspekcije saopštili su da su zaprimili predstavku i da će biti izvršena kontrola u okviru njihovih nadležnosti.

(Izvor: SrpskaInfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova pravila u Austriji pogodiće i hiljade penzionera u BiH

Nakon što se o ovoj mjeri spekulisalo još tokom koalicionih pregovora početkom godine, sada je izjvesno nakon objavljivanja novog vladinog programa: doprinosi za zdravstveno osiguranje na penzije biće povećani sa 5,1 na 6,0 procenata.

Razlog za ovu mjeru su neophodne uštede zbog budžetskog deficita, koji je sada čak duplo veći nego što se prvobitno očekivalo.

Očekivane uštede ovom mjerom iznose oko 270 miliona evra.

Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje (KV) stupa na snagu 1. juna 2025. godine. Od tog datuma, penzioneri će morati da plaćaju veće doprinose, što znači da će im neto iznos penzije biti manji.

Portal Finanz.at je izračunao koliko će ta promena uticati na visinu neto penzija:

Prema aktuelnim podacima PVA, prosječna starosna penzija za muškarce iznosi 2.321,40 evra bruto mjesečno, a za žene 1.594,24 evra bruto.

Kada se uračuna povećanje penzija od 2025. godine, te sume rastu na 2.428,18 evra za muškarce, odnosno 1.667,58 evra za žene u bruto iznosu. To u prosjeku znači 2.042,37 evra neto za muškarce i 1.570,98 evra neto za žene.

Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje sa sadašnjih 5,1% na 6,0%, muškarci bi mjesečno dobijali 2.029,32 evra neto – što je 13,04 evra manje nego prije.

Na godišnjem nivou, to je gubitak od 182,56 evra.

Žene, iako već primaju znatno niže penzije, takođe će osjetiti znatne gubitke. Nakon povećanja doprinosa, prosječna ženska penzija iznosiće 1.558,98 evra neto – što je 12,01 evro manje mesečno, odnosno 168,14 evra manje godišnje.

Procjenu buduće visine penzije nakon usklađivanja doprinosa moguće je izračunati pomoću kalkulatora na sajtu Finanz.at.

Istovremeno, savezna vlada planira i dodatne olakšice za korisnike niskih penzija kroz smanjenje troškova za ljekarske recepte.

(Izvor: Blic.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada i zvanično, hrana poskupila najviše

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu 2025. godine porasle su u prosjeku za 3,4 posto u odnosu na april 2024. godine.

U posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, u poređenju aprila 2025. i aprila 2024. godine, prosječni rast cijena zabilježen je u najvažnijim odjeljcima za građane.

Najviše poskupila hrana

Tako je došlo do poskupljenja u odjeljcima “Hrana i bezalkoholni napici” za 8,9 posto, “Alkoholna pića i duhan” za 4 posto, “Stanovanje i režijski izdaci” za 1 posto, “Zdravstvo” za 6,3 posto, “Komunikacije” za 0,2 posto, “Rekreacija i kultura” za 3,3 posto, “Obrazovanje” za 0,6 posto, “Restorani i hoteli” za 5,8 posto te “Ostala dobra i usluge” za 2,7 posto.

Pojeftinili prevoz, odjeća i obuća

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku “Odjeća i obuća” za 8,5 posto, “Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće” za 0,6 posto i “Prevoz” za 5,6 posto.

Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2025. godini čini 610 proizvoda.

Svakog mjeseca prikuplja se oko 2.1000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija.

Obuhvaćeni su najvažniji proizvodi i usluge koje kupuje stanovništvo radi finalne potrošnje.

Obuhvat dobara i usluga redovno se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost liste proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u pogledu kupovine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji “penzije za bebe”?

Ako se zakonska penzija nastavi usklađivati sa platama, to će značiti ogromno povećanje penzijskih doprinosa na duži rok, međutim, postavlja se pitanje: “Koliko će to biti politički isplativo kako za radnike tako i za poslodavce”?

Gotovo sve zemlje u svijetu suočavaju se sa ozbiljnim problemima, a na nivou Evropske unije izdvajaju se stotine milijardi evra kako bi penzioni fondovi mogli nastaviti svoju misiju i isplaćivati penzije.

Glavni cilj gotovo svih evropskih zemalja je da nivo penzije ne padne ispod 48 posto od prosječne plate.

Penzija za rani početak

Recimo, Njemačka razmatra model “penzija za rani početak”. Radi se vladinom program kojim se uvodi državno subvencionisani penzijski plan zasnovan na akcijama.

Ovaj program namijenjen je maloljetnicima koji bi akumulirali kapital putem mjesečnih uplata, a koji se može nastaviti dopunjavati nakon što dostignu punoljetstvo.

Prema pisanju njemačkih medija, jedan od planova je uplata početnog kapitala od 10.000 evra za novorođene bebe.

Primjer proračuna

Prosječan godišnji rast vrijednosti njemačkih akcija između 1955. i 2024. godine iznosio je 8,8 procenata.

Ulaganje u akcije od 10.000 evra, pod pretpostavkom prinosa od 8 procenata godišnje (umanjeno za administrativne troškove od 0,5 procenata i porez na kapitalnu dobit od 25 procenata), moglo bi generisati kapital od 550.000 evra u 70. godini života.

Prilagođeno inflaciji, to je i dalje 138.000 evra. Ovo bi bilo pogodno, na primjer, za babe i dede koji bi bili spremni da ulože određenu sumu za svoje unuke ili praunuke.

Za ovaj oblik privatnog penzionog osiguranja, jedina opcija isplate trebalo bi da bude doživotna penzija.

Do danas, u Njemačkoj postoje modeli sa garantovanim doživotnim penzijskim isplatama, koji često imaju nedostatak visokih troškova zaključenja i niskih kamatnih stopa.

Model alternativnog penzionog plana ima manu što proces isplate može biti „konačan“, što znači da može isteći godinama pre kraja života.

Ovaj problem postoji, na primer, i kod popularnih ETF portfolija sa jednostavnim planom isplate koji nisu zasnovani na maksimalno dostižnom životnom vijeku.

Kanada može poslužiti kao primjer

Za Njemačku se stoga isplati pogledati izvan sopstvenih granica: na primjer, u Kanadu. Dinamički penzioni fond je baziran na takozvanoj tontini i funkcioniše na sljedeći način: Tokom faze isplate, tj. u penzionim godinama, vaša imovina može ostati uložena u akcije doživotno – za razliku od garantovane penzije. Dobijaćete doživotnu penziju (anuitet), iako iznos nije zagarantovan.

Zašto bi ovo trebalo da bude privlačnije? S jedne strane, rizik prodaje penzijske imovine po niskim cijenama akcija nakon penzionisanja se eliminiše, jer kapital ostaje uložen u akcije.

S druge strane, efekat složene kamate pri ulaganju u akcije može se koristiti mnogo duže nego u slučaju garantovane anuitete.

Isplata od 10.000 evra po rođenju, primjer

Ponovo pretpostavljamo da je pri rođenju isplaćeno 10.000 evra. Ovo bi isplaćivalo doživotnu penziju od približno 43.000 evra godišnje (prilagođeno inflaciji, približno 11.000 evra godišnje).

Nasuprot tome, doživotna penzija zagarantovana u svom iznosu – kao što je uobičajeno kod mnogih osiguravača života – bila bi skoro 40 procenata niža, jer se penziona imovina ulaže (skoro) isključivo u hartije od vrijednosti sa fiksnom kamatom od trenutka penzionisanja.

Rani modeli podsticaja i isplate su ključni

Novi oblik privatnog penzionog osiguranja „penzija za rani početak“ ili „penzija za bebe“ putem ulaganja u kapital je najpogodniji ako počne odmah nakon rođenja djeteta.

Jednokratni doprinosi su perspektivniji od mjesečnih uplata: s jedne strane u smislu prinosa zbog efekta složene kamate, a sa druge strane sa ciljem značajnog smanjenja administrativnih troškova.

Ako je kapitalna dobit oslobođena poreza tokom faze štednje, penzija može biti oko 50% veća.

Podijeli tekst sa drugima na:

Provodadžijska praksa u Novoj Topoli: Mlada morala imati 100 kg

Da bi pronašli životnu saputnicu, tvrdi Ilija Manojlović (77), neformalni hroničar Lijevča, mnogi Topolčani su nakon Drugog svjetskog rata išli u Liku i Dalmaciju.

Tako su, kaže, činili i njegovi preci.

Posljednja Ličanka u Manojlovićima bila je njegova strina Dragica, iz okoline Gračaca. Provodadžije su najčešće išle po mladu, po udavaču, ali bez mladoženje. Oni su procjenjivali koja je za koga.

Bili su to poznanstvo i ženidba u istom danu, sve istovremeno. Uslov je bio da mlada bude stasita, da ima minimalno 100 kilograma, da može ponijeti vreću žita, da je sposobna za teške poslove u poljoprivredi, da ore i kopa.

Ličanke se uklapale u okvir

Ličanke su se uklapale u takvu zamisao, u taj okvir, opisuje Ilija Manojlović okolnosti i uslove po kojima su u ovom mjestu birali djevojke.

“Tu je jasna logika. Kad dođe djevojka, na primjer, sa 120 kilograma, takva je bila na najboljem glasu. Nju ubrzo obori težak posao pa izmore djeca dok ih podiže, hrani i doji, a onda se tu još nađu rđava svekrva i goropadan svekar pa još i muž pijanica…”, opisuje Ilija Ličanke pod teretom koji se na njih svaljivao u ravnom Lijevču.

“Kada se sve to na nju navali, ona izgubi trećinu težine i izgleda kao manekenka u današnje doba. Ove naše, domaće, topolske i lijevčanske cure sa 60 kila, kad se udaju pa ih stisnu obaveze – od nje za tri mjeseca ne ostane ništa, samo sjenka od žene. Tako je bilo”, opisuje Ilija provodadžijsku praksu koja je uveliko uticala na fizičku i mentalnu strukturu stanovništva, posebno žena.

Svi stasiti, visoki, zgodni i jaki Topolčani imaju u sebi ličke krvi, smatra ovaj govorljivi i za priču nadareni Topolčanin, naslijeđen gen, kao što sam ja, a ovi niži, mali ljudi – to su autentični Lijevčani.

Najviše takvih priča, utvrđuje Ilija svoju teoriju o Lijevčanima i Ličankama, čuo je od starijih u kafani koju je držao njegov otac Nikica i gdje su mnogi, vični dugim i zanimljivim govorancijama, danima odsjedali i pripovijedali o svemu i svačemu.

U Novoj Topoli, nastavlja Ilija opisujući poratni period, bilo je dvadesetak kuća. Većinom su to bile, veli, švapske kuće. Stara Topola bila je razvijenija, a u Novoj je sve trebalo graditi iznova. Zato je i dobila naziv Nova Topola jer je gotovo sve tu počelo iznova.

(Izvor: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene divljaju, penzioneri u najgorem položaju

Inflacija je pojela minimalnu plaću, stav je stručnjaka, ali i običnih ljudi.

Cijene divljaju, posebno na zelenim pijacama u Sarajevu

Kilogram grožđa košta 18 KM, isto toliko trebate platiti ako želite jesti trešnje, a ako se potrudite, možete ih naći i za 12 KM, kvalitet je upitan, naravno.

Ni povrće nije jeftino, ako želite i treba vam kilogram celera, što je sastavni dio svake supice i čorbice, morate za kilogram izdvojiti 12 KM, a na “domaće” paprike ispod pet KM ne računajte.

Paradajz je pet KM, jagode sedam KM, krompir skoro tri KM, kilogram mladog sira u tržnici je između šest i osam KM.
Ako se sjetimo prošle godine, kilogram trešanja bio je 10 KM, mladi sir četiri i pet KM, a grožđe osam KM.

Ako uporedimo cijene prije pandemije i danas, vidimo da su one porasle i do pet puta. Rast plaća i penzija ne može pratiti “divljanje” cijena osnovnih životnih namirnica.

Uzimajući u obzir da u Federaciji BiH ima više od 200 hiljada penzionera koji primaju najnižu penziju, koja sada iznosi 599 KM, te više od 120 hiljada radnika s minimalnom plaćom, jasno je da su mnogi prinuđeni da voće i povrće kupuju “na komad” – ili da mu se samo iz daljine dive.

Parlament Federacije BiH usvojio je Izmjene i dopune Zakona o doprinosima u FBiH, što će poslodavcima omogućiti da od 1. jula plaćaju doprinose manje za 5,5 posto. Međutim, teško da će to donijeti olakšanje i radnicima, ali i poslodavcima, jer teško da će doći do povećanja plaća.

Cijene bez kontrole

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura”, za Faktor kaže da smanjenje doprinosa na plaće u FBiH za 5,5 posto nije dovoljno, ni bilizu.
“Doprinosi na plaće u FBiH su među najvećim u Evropi i jednostavno će inflacija i rast cijena to pojesti isto kao što je pojelo i minimalnu plaću koja se ne može ni nazvati minimalnom jer 1.500 KM treba za hranu i to bi bio nekakv minimum. A 1.000 KM je ispod svakog nivoa dostojanstvenog života. Kad vi nemate dovoljno za hranu, tu plaću ne možete zvati minimumom, ni plaćom. Ta plaća mora biti ili u vezi s troškovima života ili s nekim procentom od prosječne plaće”,  kaže Bago.

Dodaje da nam divljanje cijena govori da je na našem tržištu haos koji niko ne kontrolira.

“Iluzija je vjerovati da će se tržište regulirati samo sebe. To ne ide bez raznih odluka institucija, jer od korone hrana u BiH je poskupjela najviše u odnosu na druge zemlje u EU. To zaista nema nikakvog opravdanja i to znači da smo “podbacili” u poljoprivredi, u subvencijama za poljoprivredu, u kontroli tržišta, u svemu mogućem i kako stvari stoje, cijene nastavljaju rasti i kilogram trešanja sada je za većinu nas nedostižan”, zaključuje Bago, te dodaje da nema nade da će biti bolje.

Nema razloga da očekujemo pad cijena

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je divljanje cijena, nažalost, samo nastavak kontinuiteta od ranije i nema razloga da očekujemo pad cijena bez intervencije vlasti – kratkoročno u smislu kontrole strukture cijena i sprečavanja ekstra profita, a dugoročno u smislu povećanja domaće proizvodnje.

“Već neko vrijeme imamo i pad cijena goriva što značajno smanjuje troškove distribucije robe, pa opet umjesto pada cijena imamo tako rast zarade”,  objašnjava Gavran.

Kaže da, što se tiče plata, ne očekuje povećanja jer s ovom mjerom smanjenja doprinosa tek se djelimično nadoknađuje povećanje opterećenje od 1. januara za poslodavce.

“Naravno da će poslodavci koji su bez problema podnijeli povećanje minimalne plaće i sada imati mogućnosti da ovu uštedu prebace radnicima, ali iskreno sumnjam da će iko to učiniti. Eventualno pojedini poslodavci, ali većina sigurno neće”, zaključio je Gavran.

(Izvor: Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: