Kategorija: Vijesti

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec juli 2025. godine bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u utorak, 5. augusta 2025.

Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je na isplati za juli 372.120, iznosi 760,43 KM.

Uz penziju stiže i dodatak

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO/MIO.

U skladu s navedenom Uredbom korisnici najniže penzije (599,28 KM) s prebivalištem na području BiH, uz penziju za juli primit će i jednokratni dodatak u iznosu od 250,00 KM.

Isti iznos primit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike penzija do iznosa najniže penzije u skladu s članom 82. Zakona o PIO/MIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 800,01 KM do 1.000,00 KM primit će jednokratni dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 1.000,01 KM do 1.500,00 KM, primiti jednokratni dodatak od 100,00 KM.

Dodatak na penziju neće dobiti svi

Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe.

Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije sukladno članu 82. Zakona o PIO/MIO.

Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu, kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.

Penziju za juli primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 miliona KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

Porast cijena odrazio se na ukupnu mjesečnu potrošnju domaćinstava, što potvrđuje i vrijednost sindikalne potrošačke korpe. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za juni ove godine iznosila je 3180,40 KM.

Iako bi se po sve tanjim novčanicima građana moglo zaključiti drugačije, statistika pokazuje da je u junu u odnosu na maj zabilježen blagi pad cijena hrane i pića. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu su u prosjeku porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene za godinu dana porasle 4,6 posto

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u junu je zabilježen prosječan rast cijena u sljedećim sektorima: stanovanje i režijski izdaci (0,5%), namještaj i kućni aparati (0,4%), zdravstvo (0,1%), prevoz (0,8%), rekreacija i kultura (0,7%), obrazovanje (1,1%), restorani i hoteli (1,6%) te ostala dobra i usluge (0,5%).

Istovremeno je zabilježen pad cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto te odjeće i obuće za 1,2 posto.

Ipak, nivo cijena u junu ove godine u poređenju sa junom prošle godine viši je za 4,6 posto. Prosječan godišnji rast zabilježen je u sektorima: hrana i bezalkoholna pića (10,8%), alkoholna pića i duhan (3,8%), stanovanje (1%), namještaj i aparati (1,1%), zdravstvo (6,4%), komunikacije (0,4%), rekreacija i kultura (4,9%), obrazovanje (1,9%), restorani i hoteli (7,2%) i ostala dobra i usluge (3,4%). Pad je zabilježen u odjeći i obući (−7,5%) i prevozu (−4,3%).

Sindikalna potrošačka korpa, čija je vrijednost u junu iznosila 3180,40 KM, obuhvata minimalne troškove života četvoročlane porodice – dva odrasla člana i dvoje djece (jedno u osnovnoj, drugo u srednjoj školi). Za poređenje, prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april bila je 1545 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, utvrđena na 1000 KM.

Plate ne prate troškove

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi svega 48,58 posto, dok minimalna plata pokriva tek 31,44 posto osnovnih troškova života. U izračun korpe uključeni su troškovi hrane, stanovanja i komunalija, higijene i zdravlja, obrazovanja, kulture, odjeće i obuće, prevoza te održavanja domaćinstva.

Posebno zabrinjava podatak da hrana čini čak 45,32 posto ukupnih mjesečnih izdataka, što znači da četvoročlana porodica za prehranu mora izdvojiti skoro 1450 KM – gotovo cijelu prosječnu platu u FBiH. Na stanovanje i režije otpada 14,20%, na higijenu i zdravlje 9,67%, obrazovanje i kulturu 8,17%, odjeću i obuću 11,32%, prevoz 5,03%, a na održavanje domaćinstva 6,29%.

Troškovi života nezaustavljivo rastu

U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je sindikalna korpa iznosila 2950,10 KM, jasno je da troškovi svakodnevnog života nezaustavljivo rastu. Tada je udio hrane u korpi iznosio 43,84 posto. Sve češća poskupljenja dodatno ugrožavaju kućne budžete građana, od kojih mnogi s nelagodom iščekuju jesen i početak školske godine – period koji nosi nove, dodatne izdatke. Nemali broj porodica već se zadužuje da bi pokrili svakodnevne troškove.

(Izvor vijesti: Vecernji list)

Građani BiH prošle godine ostavili više od milijardu KM u apotekama – zdravlje postaje luksuz

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u 2024. godini zabilježen je rekordan promet lijekova u iznosu od čak 1.083.063.693,36 KM, što je više od milijardu konvertibilnih maraka. Godinu ranije promet je iznosio 961 milion KM, dok je u 2022. godini bio 890,9 miliona KM, a u 2021. – 812,3 miliona KM.

Sve veći pritisak na kućne budžete

Zdravlje građana BiH postaje sve skuplje, a ljekovi zauzimaju sve veći udio u kućnim budžetima. Najveći promet ostvaren je u grupi lijekova za zloćudne bolesti i supstance koje djeluju na imunski sistem – čak 219,8 miliona KM, dok je godinu ranije za ovu grupu potrošeno 208,6 miliona KM.

Najkorišteniji lijek u toj grupi je pembrolizumab, sa prometom od 21,3 miliona KM, dok je odmah iza njega atezolizumab, sa 19,8 miliona KM.

Srce, stomak, nervi…

Na drugom mjestu po potrošnji su lijekovi za kardiovaskularni sistem, u vrijednosti od gotovo 160 miliona KM, dok su na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam sa ukupnim prometom od 157,5 miliona KM.
Slijede lijekovi za nervni sistem – 113,4 miliona KM, te oni za krv i krvotvorne organe – 112 miliona KM.

Milioni za smirenje i antidepresive

Kada je riječ o lijekovima koji djeluju na psihu, anksiolitici (poznati kao „sredstva za smirenje“) ostvarili su promet od 14 miliona KM, dok je za antidepresive potrošeno 12,5 miliona KM. Antipsihotici, koji se koriste za liječenje psihotičnih simptoma, zabilježili su promet od 16,3 miliona KM.

Najkorišteniji lijekovi – paracetamol, ibuprofen, pantoprazol

Najprodavaniji lijek iz grupe za krv i krvotvorne organe je rivaroksaban, lijek protiv zgrušavanja krvi, sa prometom od gotovo 18 miliona KM.

Paracetamol, najkorišteniji analgetik i antipiretik, ostvario je promet od 15 miliona KM. Veliku potražnju imao je i pantoprazol, lijek za želudačne tegobe, sa prometom od 14,8 miliona KM.

Slijede apiksaban – 14 miliona KM, ibuprofen – 13,7 miliona KM, te lijekovi na bazi acetilsalicilne kiseline – 12,9 miliona KM. Mješavina kofeina i paracetamola zabilježila je promet od 11,8 miliona KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći penzionerima, koja bi trebala biti isplaćena u augustu. Pomoć će zavisiti od visine penzije i iznositi od 100 do 250 maraka.

Penzioneri s minimalnim primanjima dobit će 250. U USK 60 posto penzionera prima upravo minimalne penzije.

Penzioneri na području Unsko-sanskog kantona ističu da će im jednokratna novčana pomoć dobro doći, posebno u vrijeme visokih cijena, kada se, kako kažu, svaki dodatan iznos osjeti u kućnom budžetu.

Iz Saveza penzionera USK-a podsjećaju da 60 posto penzionera na ovom području prima minimalne penzije, te smatraju da je odluka o jednokratnoj pomoći korak u pravom smjeru.

“Mi smo na pretposljednjem mjestu po prosjeku penzija u Federaciji. Mislim da je ovo dobar potez Vlade. Moram da kažem da je Federalni savez već otprije sa Vladom i to dogovarao, ovo je realizacija jednog dogovora. Međutim, realizacija je onda kad je Vlada stekla uvjete za novčana sredstva da to plasira penzionerima”, izjavio je Mirsad Terzić, predsjednik Saveza penzionera USK-a.

Isplata jednokratne novčane pomoći je kratkoročno rješenje, pa iz Udruženja penzionera USK-a, ali i sami penzioneri, ističu da se nadaju boljem vremenu, dugoročnim rješenjima i većim penzijama.

(Izvor vijesti: FTV)