Kategorija: Vijesti

Nakon što je izbjeglim i raseljenim licima osiguran trajan smještaj, zgrada Doma penzionera u Doboju ostala je prazna.

Ogroman objekat prilično je devastiran, a kakvu će namjenu imati ubuduće i kome će biti na raspolaganju trenutno niko ne zna.

Iako bi rekonstrukcija koštala milione KM mnogi bi da Dom vide u svom vlasništvu, ponajprije penzioneri.

Kada je sagrađen 1988. godine Dom penzionera u Doboju bio je građevina na ponos cijele regije. Mogao je da primi 250 penzionera.

Danas je Dom penzionera ruglo u centru grada. Devastiran, pretrpio je poplavu, instalacije su oštećene, zgrada nije održavana, trenutno je zapečaćena.

Više od 30 godina služio je za smještaj izbjeglih i raseljenih lica. Za to vrijeme penzioneri iz cijele dobojske regije snalazili su se u privatnim smještajima za stare osobe. A potreba da imaju svoj kutak, kažu, i te kako ima.

(Izvor: RTRS)

Pedsjednik Udruženja penzionera regije Prijedor i predsjednika Skupštine Udruženja penzionera Republike Srpske Slobodan Brdar naveo je da se standard penzionera poboljšava iz godine u godinu.

– Imamo jako dobru saradnju sa Vladom Srpske i resornim Ministarstvom. Učinjen je veliki napor da dođe do povećanje penzija – rekao je Brdar.

Naglasio je da će nastaviti raditi na još boljem materijalnom položaju penzionera.

– Oko 20. januara ćemo znati tačan procenat povećanja – naveo je Brdar.

Od januara sledeće godine penzije u Republici Srpskoj trebale bi da budu veće od od 5,5 do 5,7 odsto. Ovo će biti novo usklađivanje penzija koje će pratiti ekonomske parametre u Republici Srpskoj

Ministar rada i boračko-invalidske zaštitet Danijel Egić rekao je da postoji zakonska osnova za usklađivanje penzija.

– Tako Vlada Srpske ima ovlašćenje da vrši redovno usklađivanje – naveo je Egić u našem Јutarnjem programu.

Istakao je da se to vrši na osnovu dva parametra – povećanje plata i cijena.

– Sve radimo u cilju da se poboljša materijalni položaj penzionera – naveo je Egić.

Od oko 17.000 penzionera koliko ih živi na području grada Bijeljina, više od 3.000 njih ima najnižu penziju u iznosu od 301 KM.

Primanja mala, a izdaci za režije, hranu i lijekove veliki, pa je bijeljinsko Udruženje penzionera svakodnevno zatrpano zahtjevima ove kategorije stanovništva za jednokratnu novčanu pomoć za nabavku lijekova ili osnovnih životnih potrepština, kaže predsjendik ovog Udruženja Đuro Stanojlović.

– U Bijeljini imamo oko 4.500 penzionera čija su mjesečna primanja manja od 580 maraka. Oko 85 odsto njih nema dovoljno sredstava za liječenje. Upravni odbor našeg udruženja donio je odluku u prošloj godini da veći broj penzionera pošaljemo na banjsku rehabilitaciju, jer smatramo da im je to mnogo korisnije i potrebnije nego novčana pomoć u iznosu od 70 maraka. Od Vlade smo dobili mogućnost da pošaljemo 74 penzionera u banje, a naše udruženje omogućilo je desetodnevnu banjsku rehabilitaciju za oko 120 penzionera. 50 odsto obezbijedili smo iz vlastitih sredstava, a drugu polovinu iz gradskog budžeta. Ko god je podnio zahtjev, a zadnjih pet godina nije bio u banji, bilo kao penzioner ili iz boračke kategorije, imao je mogućnost da ode u banju, s tim da smo svim penzionerima – porodicama poginulih boraca koji su podnijeli molbu u 2024. godini odobrili banje – kaže Stanojlović za portal InfoBijeljina.

Djelatnosti u kojima penzioneri najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencom.

Tu, međutim, spisak nije završen, već penzioneri rade i u oblastima zdravstva, te visokog obrazovanja. Ima slučajeva da su zaposleni i u komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima. Da rade nakon penzionisanja odlučili su i neki ljekari, advokati… I ima ih još.

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposleno lice tog profila. To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari – vještaci pri sudovima, te stomatolozi i pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, a takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, pojasnili su iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

Za 100 maraka prije pet godina mogli smo kupiti 45 kilograma hljeba, a sada tek 28 kg.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram hljeba od pšeničnog brašna u oktobru 2024, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, koštao je 3,6 KM, a u oktobru 2019. cijena je bila 2,2 marke.

“Nezavisne novine” analizirale su šta se sa cijenama događalo u proteklih pet godina, odnosno koliko je tada vrijedilo, a koliko danas vrijedi 100 KM, a ispostaviće se da je poskupjelo sve što građani svakodnevno kupuju.

Povećana je i cijena bijelog brašna, sa 1,1 na 1,4 KM, pa računica pokazuje da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kg, a sada 71 kg brašna.

Kilogram riže je sa tri skočio na 4,7 KM, što znači da smo nekada za “stotku” mogli kupiti 33,3 kg, a sada oko 21 kilogram riže.

Divljanje cijena

Divljanje cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja je zadesila bh. građane. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, junetina bez kosti je sa 13,3 otišla na čak 20,70 KM. U praksi, nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kg junetine, a sad oko 4,8 kg.

Slično je i sa svinjetinom s kostima – umjesto nekadašnjih 8,4, plaćamo je 11,40 KM, što znači da umjesto 11,9 kg, za 100 KM možemo kupiti 8,8 kg.

Identična je situacija i sa piletinom, koja je sa 4,5 poskupjela na 6,7 KM, što znači da je, umjesto 22 kg, za 100 maraka možemo kupiti svega 15 kg.

U nebo su otišle i cijene mlijeka, pa za litar u tetrapaku, umjesto 1,4, izdvajamo 2,3 KM.

Računica je jednostavna, prije pet godina smo za 100 KM mogli kupiti 71 litar mlijeka, a sada tek 43.

Ulje koštalo manje od dvije marke

Sjećate li se kada je ulje koštalo manje od dvije marke? Statističari su zabilježili, za litar je u oktobru 2019. trebalo izdvojiti 1,9, a pet godina kasnije 2,7 KM. Za iznos za koji smo nekad mogli kupiti skoro 53 litra ulja, sada možemo tek 37.

Kilogram šećera je sa 1,1 otišao na 1,8 KM, što znači da smo za 100 KM nekada mogli kupiti 91 kg, a sada 56 kg. Slično se desilo i sa soli – poskupjela je sa 0,8 na 1,3 KM. Dakle, umjesto 125, možemo kupiti 77 kg soli.

Mljevena kafa je sa 13,1 poskupjela na 20,8, koliko je kilogram koštao u oktobru 2024. Nekada smo, dakle, za 100 KM mogli kupiti 7,6 kg kafe, a sada tek 4,8 kilograma.

Ako se uz kafu volite zasladiti čokoladom, vjerovatno pamtite kada je kilogram bio, naravno u prosjeku, 16,40 KM. Toliko je, navode iz Agencije za statistiku BiH, kg čokolade koštao u oktobru 2019. godine, a pet godina kasnije kg košta 25,6 KM. Dakle, šest kg čokolade se “istopilo” u 3,9 kg.

Inflaciju nije pratio rast plata

Sindikalci ističu da drastičnu inflaciju nije pratio rast plata u identičnom procentu. Naprotiv.

“Kako vrijeme prolazi, građani BiH su sve siromašniji, a njihov ekonomsko-socijalni položaj sve teži”, rekao je za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema njegovim riječima, građani BiH izlaz iz ove situacije nalaze odlaskom u zapadne zemlje, odnosno države EU.

“Ono što je žalosno, oni koji ne mogu da odu, jesu naši penzioneri, koji definitivno već poodavno nemaju mogućnost da imaju tri obroka dnevno, a nekima su upitna i dva. Prema tome, dovoljno je prostora za vlasti svih nivoa da se konačno počnu baviti pitanjima koja život znače i da prestanu sa bespotrebnim prepucavanjima i pravljenjem vještačkih kriza”, naglasio je Šatorović.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koje se bavi zaštitom potrošača, ističe da ne treba raditi velika istraživanja kako bismo vidjeli za koliko nam je opao standard.

“Nije mi jasno kako ljudi uopšte preživljavaju”, istakla je za “Nezavisne novine” Šešlija, te dodala da sve ukazuje da kroz institucije sistema nismo zaštićeni, tako da je, kako napominje, omalovažena vrijednost novca.