Zašto građani BiH žive čak sedam godina kraće od Španaca

Za činjenicu da Španci žive najduže među stanovnicima Europske unije analitičari smatraju najzaslužnijim životni stil koji uključuje zdravu prehranu i dosta kretanja.

Vrijeme kao razlog

Naime, u ovoj zemlji najzastupljenija je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, Španija obiluje sunčanim danima, što pogoduje tome da stanovnici više vremena provode na otvorenom, koristeći to vrijeme za bavljenje fizičkim aktivnostima.

Predsjednik udruženja kardiologa Manuel Anguita je, govoreći o toj temi, rekao kako stanovnici mediteranskih zemalja cijene i svoj društveni život, zbog čega izlaze češće nego ljudi u nordijskim zemljama. Dužem životnom vijeku Španaca doprinosi i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sistem, i to da decenijama nisu imali ratove, te svojom politikom nastoje smanjiti broj saobraćajnih nesreća.

Na drugom i trećem mjestu kada je u pitanju životni vijek su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina. Prosjek starosti stanovništva Evropske unije je 81,5 godina.

BiH na sredini liste

U Hrvatskoj ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. Bosna i Hercegovina se nalazi negdje na sredini liste. Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godinu za muškarce.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2002. godine prosječna starost umrlih osoba ženskog pola bila je 70,7 godina, dok je prosječna starost osoba muškog spola bila tek 65 godina. Rastu prosjeka životnog vijeka svakako doprinosi kvalitet života i zdravstvenog sistema, koji se posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini koliko-toliko popravlja.

Velike količine stresa

Međutim, najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duvana i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzroka smrti. Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara. Uz navedene uzroke smrti, tu je i dijabetes koji se sve češće javlja kao tihi ubica, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Isporuka ogreva za penzionere u USK-u ide po planu

Savez udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona aktivno radi na osiguravanju bolje kvalitete života za svoje članove, a trenutno su fokusirani na isporuku ogrevnog drveta.

Prema riječima predsjednika Saveza udruženja penzionera USK Mirsada Terzića, isporuka drveta teče po planu i nada se da će sve predviđene količine biti isporučene do 30. septembra 2024. godine.

“Dosad nije bilo primjedbi na kvalitetu i količinu drveta, što je pohvalno s obzirom da smo ranijih godina imali određenih problema. Ovo je jedna od ključnih stvari za penzionere jer se većina njih grije na drva i jako je važno da ga dobiju na vrijem”, ističe Terzić.

Kaže da su ranije imali slučajeva kašnjenja isporuke što je mnogim penzionerima stvaralo velike probleme.

Radi se o populaciji koja uglavnom živi od penzije i ogrev nabavlja preko Saveza udruženja penzionera USK-a.

(Izvor: startbih.ba; foto ilustracija)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gotovo 10.000 penzionera dobilo kartice za doživotno besplatan javni prevoz

Gradonačelnik najavio i skoru podjelu kartica za kupovinu sa popustima.

Gradonačelnik Banjaluke uručio je danas kartice za besplatan javni prevoz za više desetina penzionera.

-Uz karticu za doživotno besplatan prevoz naši penzioneri na godišnjem nivou ostvariće uštede najmanje u visini jedne penzije. Izvršili smo danas uručenje novih kartica čime smo se dodatno približili brojci od 10 000 kartica za doživotno besplatan javni prevoz. – istakao je on i dodao:

-Uskoro krećemo sa podjelom “Kartica prijateljstva” koje će našim penzionerima omogućiti znatno povoljniju kupovinu i dodatne uštede.

Podijeli tekst sa drugima na:

U RS nema porodičnih doktora, traži se angažovanje penzionera

Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 ljekar porodične medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plata je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tokom prošle godine od ukupnog broja specijalista porodične medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažovani doktori koji su u penziji. Takođe, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora porodične medicine. Zato, po ocjeni samih ljekara, prijeti veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio da zaposli jedva dva nova doktora i to na raspisana dva konkursa na kojima je traženo ukupno 12 ljekara. Zapravo, zaposlena su oba doktora koja su se prijavila na konkurse.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tokom praznika i korištenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti redukovan. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante porodične medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija za hiljadu penzionera

Ove godine na banjsku rehabilitaciju besplatno će 1.000 penzionera Srpske.

Troškove njihovog oporavka snosiće Vlada, za šta je budžetom predviđeno 680.000 KM.

Penzioneri u banje odlaze i preko lokalnih udruženja , ali i u vlastitoj režiji i najbrojniji su gosti u banjama Srpske.
Više je razloga zbog kojih penzioneri biraju banjsku rehabilitaciju, ali su zdravstveni na prvom mjestu.
Ništa manje važni nisu druženje i socijalna interakcija .

U teslićku banju penzioneri dolaze najčešće zbog liječenja kardiovasularnih bolesti, fizijatrijsko-rematološke, ali i pulmološke rehabilitacije.

Aleksandar Radošević, iz ZTC Banja Vrućica Teslić, rekao je da imaju odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera RS, te da svi penzioneri iz Srpske ostvaruju popust od 10 odsto na sve zdravstvene programe i mogućnost plaćanja na šest mjesečnih rata.

(Izvor: rtrs; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Evropi su samo u Bugarskoj i Albaniji penzije niže nego u Bosni i Hercegovini

Značajne su razlike u iznosu penzija širom Evrope. Manje od polovine Evropljana vjeruje da će imati dovoljno novca za život u penzionerskim danima, što je zabrinjavajući podatak.

Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) iz 2021. godine, najviša prosječna mjesečna penzija je u Islandu u odnosu na ostatak Evrope, a iznosi 2.762 eura.

Među deset država s najvišom prosječnom mjesečnom penzijom su Luksemburg (2.575 eura), Norveška (2.438 eura), Danska (2.417 eura), Švicarska (2.138 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 euro), Irska (1.906 eura), Švedska (1.838 eura) i Belgija (1.737 eura).

Bosna i Hercegovina je među evropskim državama s najnižom prosječnom mjesečnom penzijom (237 eura ili 474 KM), a samo su Bugarska s 226 eura i Albanija sa 131 eurom zemlje u kojima su prosječne mjesečne penzije niže nego u Bosni i Hercegovini.

Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, najviša prosječna mjesečna penzija je u Sloveniji (692 eura), a zatim slijede Hrvatska (388 eura), Crna Gora (291 euro) i Srbija (276 eura). Izostali su Eurostatovi podaci za Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Prosječna mjesečna penzija na nivou Evropske unije iznosi 1.294 eura, prenosi Euronews.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Stotinu ili više godina u Bosni i Hercegovini ima 2.805 građana, a među populacijom koja je proživjela cijeli vijek, a i više od toga, dominiraju žene.

“Najviše ljudi sa 100 ili više godina živi na području opštine Sarajevo – 439. Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini je ženskog pola, ima 119 godina i živi u opštini Lukavac, mjesto Šikulje”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da postoje dvije pravilnosti koje su empirijski utvrđene. Kako navodi, prva pravilnost je da se muškarci češće rađaju od žena, dok je druga pravilnost da žene žive duže od muškaraca.

“Očekivano trajanje života žena je duže od života muškaraca za nekoliko godina. U našoj populaciji to je između pet i šest godina, u zavisnosti od godine u kojoj se utvrđuje. Ovo je pravilnost po kojoj mi odgovaramo prosjeku svjetske populacije u običajnim mirnim okolnostima. U ratnim okolnostima život muškaraca dodatno se skraćuje”, ističe on za “Nezavisne novine” i podsjeća da muškarci češće obavljaju rizična zanimanja kao što su vojne, policijske ili vatrogasne službe, odnosno poslove koji dovode do većeg stepena trošenja organizma, što, takođe, dovodi do toga da muškarci žive kraće.

“I životne navike su kod muškaraca nešto što dovodi do kraćeg života”, ističe on.

Da 100 ili više godina ima više žena nego muškaraca ne čudi ni demografa Aleksandra Majića, koji ističe da se ovi podaci poklapaju sa svim relevantnim podacima u svijetu, Evropi i zemljama okruženja.

“Ako uzmemo samo prostor Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vidjećemo da je očekivano trajanje života za žene duže za otprilike šest godina nego za muškarce. U svim starosnim kontingentima iznad 50 godina dominiraju žene zato što je vjerovatnoća smrtnosti muškaraca mnogo veća u odnosu na smrtnost žena”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

U prilog brojkama da u BiH ima više stogodišnjaka među ženama nego muškarcima, govore i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prema kojima je utvrđeno da muškarci u Srpskoj žive kraće od žena.

“Prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u 2023. godini iznosila je 72 godine, a za žene 78 godina. U odnosu na 2022. godinu, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u blagom je padu, dok je prosječna starost prilikom umiranja za žene u blagom porastu”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Sa najmilijima nedavno je 110. rođendan proslavila i najdugovječnija stanovnica sarajevske opštine Stari grad, Ajka Lokmić, a tim povodom ju je posjetio i načelnik ove opštine.

Zanimljivo je da je broj osoba koje imaju 100 ili više godina u Bosni i Hercegovini u porastu, barem ako je vjerovati podacima IDDEEA. Tako su “Nezavisne novine” početkom 2021. godine pisale da u BiH živi 1.149 osoba koje su dočekale novi životni vijek. Tada je sa 100 i više godina bilo 329 muškaraca i 820 žena.

Tadašnji podaci pokazali su da je najviše stogodišnjaka, njih 195, živjelo na teritoriji grada Sarajeva, gdje je živjela 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

Da je porast broja stogodišnjaka prisutan, vidi se i kada se u razmatranje uzmu podaci iz proljeća 2019. godine, kada je bilo 850 takvih građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u FBiH u srijedu, 5. juna

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec maj biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u srijedu 5. juna 2024. godine.

Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.

Penziju za maj primiće 447.389 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 milijuna KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH svake godine dobije 2.536 novih penzionera

Bosna i Hercegovina svake godine bilježi prosječno povećanje broja penzionera za 2.536 osoba. Kako bi penzijski sistem jedne države ili entiteta optimalno funkcionisao, potrebno je da na jednog penzionera budu najmanje tri osiguranika.

Međutim, u BiH je omjer radnika i penzionera već odavno ispod tog standarda. Službeni podaci pokazuju da je taj omjer dosegnuo minimum, odnosno da na jednog penzionera dolazi manje od 1,2 radnika, a prema podacima zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, situacija bi mogla postati još lošija.

Trend je već godinama isti – broj penzionera konstantno raste, dok poslodavci ističu da radnike sve teže pronalaze.

Prema podacima Federalnog zavoda MIO, ukupno apsolutno povećanje broja penzionera u Federaciji BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine iznosi 22.822 penzionera ili relativno povećanje od 6,77 posto, što predstavlja prosječno godišnje povećanje broja umirovljenika za 2536 ili relativno prosječno godišnje povećanje broja penzionera za oko 0,75 posto.

Uz isplate u Federaciji BiH, vrše se i one u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko i inozemstvu. Za razdoblje od 2014. do 2023. godine, najveće povećanje zabilježeno je u Republici Srpskoj i inozemstvu, gdje je broj penzionera porastao čak 49 posto, uz prosječni godišnji rast od 5,44 posto.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Istočno Novo Sarajevo penzionerima sufinansira banjsko liječenje

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić potpisao je sa penzionerima sa područja opštine ugovore o dodjeli banjsko-klimatskog liječenja.

Usluge liječenja u trajanju od deset dana u toku kalendarske godine koristiće 91 penzioner iz Istočnog Novog Sarajeva. Ugovorom je definisano da Opštinska uprava sufinansira 50% troškova.

“Nadam se da će navedena pomoć biti od koristi za naše sugrađane, te da će doprinijeti dobrom zdravlju. Srećan sam što imamo priliku i na ovaj način pokazati im da mislimo na njih i zahvaliti se za mukotrpan rad i zalaganje u godinama u kojim su radili i gradili za buduće naraštaje”, poručio je Katić.

(Izvor i foto: citajfilter.com)

Podijeli tekst sa drugima na: