Kategorija: Vijesti

Udruženje penzionera/umirovljenika Grada Živinice održaloje  sedmu redovnu sjednicu skupštine, a na dnevno redu bilo je 10 tačaka.

Usvojeni su, imeđu ostalog, finansijski plan kao i izvještaji o radu Udruženja u 2023.godini, tokom koje su realizirane brojne aktivnosti.

U Udruženju penzionera Živinice, ističu da je predhodna godina najbolja do sada, i po pitanju realizacije plana programa ali i kada su upitanju finansijska sredstva .

Udruženje penzionera umirovljenika Živnice broji preko 5500 članova. Udruženje je osnovano kako bi olakšalo svakodnevnicu ovoj kategoriji stanovništva.

Predsjednik Udruženja Saudin Šljivić ovom prilikom je naglasio da su penzioneri tokom prošle godine imali i povećanje penzija, zahvaljujući razumijevanju vlasti u našoj zemlji, ističući , da se u dogledno vrijeme očekuje još jedno povećanje penzija ali i isplata 13 penzije, jer kako obrazlaže u budžetu je bilo dovoljno novca za budžetske korisnike za isplatu 13 plata, te se nadaju da će biti sredstava i za penzionere.

Na današnjoj sjednici Skupštine pored toga što su usvojeni izvještaji programa rada i finansijski izvještaj za prošlu godinu, usvojeni su i programi rada kao i finansisjki plan za 2024.godinu.

(Izvor: rtvzivinice.tv)

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije, pojasnili su u Fondu PIO Republike Srpske.

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju predaje se prema mjestu posljednjeg osiguranja u najbližu Poslovnicu Fonda, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

“U zavisnosti od vrste prava koja se traži zavisi i spisak potrebne dokumentacije, koji je ponuđen na samom obrascu zahtjeva, s tim što je ostavljena mogućnost za proširenje tog spiska, kada se prema okolnostima u konkretnom slučaju ukaže potreba za tim”, navode u Fondu.

Visina penzije zavisi od dužine ukupnog penzijskog staža i vrijednosti ostvarenih plata, a određuje se primjenom bod sistema.

Izračunavanje penzije po bod sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

• OSTVARENA PLATA OSIGURANIKA : PROSJEČNA PLATA U ISTOJ KALENDARSKOJ GODINI = GODIŠNjI LIČNI KOEFICIJENT
• ZBIR GODIŠNjIH LIČNIH KOEFICIJENATA : ZBIROM PERIODA ZA KOJI SU OBRAČUNATI = LIČNI KOEFICIJENT
• LIČNI KOEFICIJENT X UKUPAN PENZIJSKI STAŽ = LIČNI BOD
• LIČNI BOD X OPŠTI BOD = PENZIJA

Kod izračunavanja godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se u obzir plata, odnosno osnovica osiguranja za svaku godinu u kojoj je osiguranik radio na teritoriji bivše BiH i Republike Srpske, počev od 1. januara 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava, izuzev 1992. i 1993. godine i može iznositi najviše 4.

Za određivanje ličnog boda osiguranika penzijski staž može iznositi najviše 40 godina.

Vrijednost opšteg boda utvrđena je zakonom i redovno se usklađuje od 1. januara svake godine prema procentu promjene prosječne neto plate u Republici u prethodnoj godini, a vanredno se usklađuje u odgovarajućem procentu na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske.

(Priredila: S.V. foto ilustracija: yandex)

Nosioci srazmjernih penzija zarađenih u RS i Federaciji BiH nisu dobili povećanje od pet odsto jer, kako je rečeno iz Zavoda PIO FBIH, nisu raspolagali potrebnim podacima iz RS kod donošenja odluke o povećanju penzija.

“Za utvrđivanje činjenice iznosa razlike penzije koji se korisniku srazmjerne penzije ima isplatiti, neophodno je utvrditi iznos srazmjernog dijela penzije koja se isplaćuje na području RS, kao i iznos usklađivanja koji je utvrđen kod tog nosioca osiguranja, sa kojim podacima ovaj zavod nije raspolagao u momentu donošenja Odluke o akontativnom usklađivanju penzija u 2024. godini. Iz tog razloga nije bilo moguće utvrditi pripadajući iznos razlike od zbira srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije uz isplatu penzija za januar 2024. godine”, naveli su iz Zavoda PIO FBiH i dodali:

“Posebno naglašavamo da takvo postupanje nije u vezi samo sa korisnicima penzije koji imaju prebivalište / isplatnu adresu na području RS-a, nego je istovjetno postupljeno u svim slučajevima gdje se isplaćivala razlika od zbirnog izosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije, bez obzira na činjenicu mjesta prebivališta / isplatne adrese korisnika”.

Pojašnjavaju kako se korisnicima srazmjernih penzija ostvarenih kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS osigurava isplata razlike od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije koja se isplaćuje kod ovog zavoda.

– Napominjemo, da će ovaj zavod u svim slučajevima gdje su i dalje ispunjeni uslovi za isplatu razlike od zbira srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije koja se isplaćuje kod ovog zavoda, a nakon što su od Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS dostavljeni podaci o procentu redovnog usklađivanja penzija koji iznosi 9,2 posto počev od 01.01.2024. godine, izvršiti usklađivanje, te utvrditi pripadajući iznos razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do najniže penzije, te izvršiti isplatu istih i za januar i za februar 2024. godine, uz redovnu isplatu penzija za februar 2024. godine – naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Brojne važne odluke za funkcionisanje grada i za dodatne olakšice za sugrađane čekaju na zakazivanje sjednice Skupštine grada Banje Luke.

Među njima je i Studija javnog prevoza, koja predviđa besplatan javni prevoz za sve penzionere, te značajno povoljniji prevoz za sve korisnike, kao i povećan broj polazaka autobusa na linijima.

Kako je ranije kazao gradonačelnik Draško Stanivuković, Studijom je predviđeno da pojedinačna karta iznosi 1,5 KM, dok će sve mjesečne karte biti u prosjeku za 25 odsto povoljnije.

-Prvi put će se pred odbornicima naći prijedlog za smanjenje cijena pojedinačnih i mjesečnih karata što nije bio slučaj otkad postoji javni prevoz u Banjoj Luci – istakao je tada gradonačelnik Stanivuković, koji je za odbornike organizovao i prezentaciju navedene studije, a kojoj su se odazvali samo odbornici PDP-a i odbornik Saša Lazić.

Podsjećamo, materijali i preko 60 tačaka dnevnog reda odavno su upućeni u skupštinsku proceduru, te se čeka zakazivanje sjednice.

(Izvor i foto: banjaluka.rs.ba)

Povremene nestašice pojedinih lijekova u Bosni i Hercegovini nisu alarmantne i periodično se dešavaju i u drugim zemljama kao i kod nas, uvjeravaju u Agenciji za lijekove Bosne i Hercegovine. Na mogućnost nestašica većih razmjera upozoravaju veleprometnici lijekovima, koji smatraju da iz tog razloga treba preduzeti preventivne sistemske mjere.

Privremene nestašice lijekova, Agencija nadležna za ovo tržište do sada je, kažu, uspješno rješavala. U prošloj godini oko 170 takvih intervencija. Nakon što proizvođači o tome obavijeste Agenciju, traže se generičke paralele ili u slučaju trajnog povlačenja nekog lijeka, sredstva za tretman istih bolesti. Primjer nedostatka sredstva za raspršivanje sa određenom aktivnom supstancom.

“Na našem tržištu su prisutna dva proizvođača. Niti jedan od ovih proizvođača nije bio na tržištu, onda je jedan proizvođač uvezao lijek i podnio zahtjev Agenciji za kontrolu serije. Ova agencija je reagovala na način da taj zahtjev uzmemo u prioritet kako bi lijek što prije pacijentima bio dostupan”, navodi Tijana Spasojević Došen iz Agencije za lijekove BiH.

Povećanje troškova proizvodnje zbog inflacije i nedostatak repromaterijala i sirovina uzrokuje nestašicu lijekova veću od uobičajene, upozoravaju veleprometnici.

“Osnovni i glavni uzrok je globalno narušen lanac snabdijevanja što je uzrokovano pandemijom i aktuelnim ratovima na evropskom kontinentu, a opet je to sve posljedica zavisnosti proizvodnje lijekova od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci koje su na istoku”, kaže Faruk Hadžić iz Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Veleprometnici, nezadovoljni maržama, upozoravaju da bi mogao biti narušen kontinuitet u snabdijevanju u slučaju da ne dođe do izmjena Pravilnika o cijenama. No, s druge strane u Agenciji za lijekove kažu da takve tvrdnje ne postoje. Djeluje da građani još ne osjete značajniji poremećaj na tržištu.

Da li zaista možemo očekivati veće nestašice lijekova u budućnosti, nadležni ali i neki od aktera u ovoj oblasti kažu niko ne može znati, jer je riječ o grubim procjenama i nagađanjima. Ono u čemu su svi saglasni jeste da u ovom trenutku više problema sa nestašicama imaju mnoge zemlje EU, nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.

O navodnom neravnomjernom plasmanu lijekova zbog različitih maloprodajnih marži u dva entiteta malo ko je spreman da priča. U Agenciji za lijekove kažu da određuju veleprodajne cijene, a maloprodajne marže propisuju entitetska ministarstva zdravlja. Jedan od distributera sa kojim smo stupili u kontakt uvjerava da ravnomjerno nastupa na tržištu, ali ne isključuje mogućnost da postoji i drugačija praksa.

(Izvor: BHRT)

Penzioneri u Bosni i Hercegovini (BiH) sve češće biraju nastavak rada nakon odlaska u penziju, stvarajući novi trend na tržištu rada. Nedavne promjene u zakonu omogućile su penzionerima da istovremeno rade i primaju penziju, što je dovelo do značajnog porasta broja penzionera koji su aktivni na radnom tržištu.

Do nedavno, pravo na rad i primanje penzije bilo je rezervisano samo za one koji su stekli uslove za punu starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Međutim, presuda Ustavnog suda FBiH u januaru 2023. godine promijenila je ovu dinamiku, proširujući prava penzionera na one koji su otišli u prijevremenu starosnu penzija ili koriste invalidske penzije.

Ova promjena u zakonu otvorila je vrata penzionerima da se vrate na tržište rada, što je posebno značajno u kontekstu nedostatka radne snage koji se suočava s Bosnom i Hercegovinom. Statistički podaci pokazuju da stariji od 65 godina čine samo 0,1 posto zaposlenih u FBiH, ali se očekuje da će taj broj rasti s obzirom na nove mogućnosti koje su otvorene ovom promjenom zakona, piše portal Crna Hronika.

Ova nova realnost na tržištu rada u BiH ima niz implikacija. S jedne strane, pruža mogućnost penzionerima da doprinesu rastu ekonomije i zajednici svojim iskustvom i znanjem. S druge strane, postavlja se pitanje dugoročne održivosti penzijskog sistema i prava radnika koji su još uvijek aktivni na tržištu rada.

Penzioneri koji se vraćaju na tržište rada takođe imaju priliku korigirati iznos svoje penzije putem dodatnog rada. Ovo može biti dodatni poticaj za penzionere da se vrate na radno mjesto i ostvare dodatna primanja.

Na kraju, trend povećanja broja penzionera koji rade i primaju platu predstavlja važan fenomen na tržištu rada u BiH. To zahtijeva pažljivo praćenje i prilagodbu politika kako bi se osigurala održivost penzijskog sistema i ispunile potrebe radne snage u zemlji.

(Izvor: Crna hornika: Foto ilustarcija: yandex)