Veće cijene “pojele” povećanje penzija u FBiH

Penzioneri u Federaciji BiH nezadovoljni su povećanjem penzija za samo 4,49 posto. U vremenu kada cijene osnovnih životnih namirnica, hrane i lijekova nekontrolisano skaču, povećanje od 25 KM na minimalne penzije u Federaciji BiH kojih je više od 200 hiljada, mizerija je i to povećanje “pojest će” visoke cijena u trgovinama.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza penzionera Federacije BiH i predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, kaže da je veliko nezadovoljstvo penzionera zbog posljednjeg povećanja penzija.

Sve je pojela inflacija

“Ogromno je nezadovoljstvo kod penzionera jer doista su penzioneri u teškoj situaciji. Sad možete zamisliti, on je dobio povećanje kojem se toliko radovao i nadao, 25 KM na minimalnu penziju.
Jeste da to ide retroaktivno, međutim, trgovci to odmah prije vremena podignu cijene i ovih 100 KM koje oni trebaju dobiti, što je retroaktivno uz aprilsku penziju, to je već pojedeno u cijenama robe, a znamo da su penzioneri konzumenti režijskih troškova, najviše, lijekova i prehrambenih artikala. Dolazimo u težu situaciju nego što smo bili u prošloj godini” kaže Trakić.

Radna grupa za izradu Zakona o PIO-u Federacije BiH završila je draft ovog zakonskog prijedloga. Međutim, nije postignut dogovor kada je u pitanju član 79 ovog zakona koji se odnosi na redovna usklađivanja penzija u Federaciji BiH.

Zakon čeka narednu godinu

Radna grupa za izradu Zakona o PIO Federacije BiH završila je draft ovog zakonskog prijedloga. Međutim, nije postignut dogovor o kada je u pitanju član 79 ovog zakona koji se odnosi na redovna usklađivanja penzija u Federaciji BiH.

Sada se penzije usklađuju na način da se uzima 50 posto od rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena.

“Radna grupa je uradila prijedlog izmjene i dopune Zakona o PIO-u. Član 79 je trebao da bude izmijenjen krajem marta ove godine, međutim, nema ništa od toga. Sve je prihvaćeno što smo mi tražili, međutim one neće ići u primjenu do iduće godine, od toga nema ništa”, rekao je Tarkić.

Penzioneri su najavljivali i proteste i nekoliko puta ih odgađali, ali kažu da od protesta nisu odustali.

“Odluka o protestima nikada nije stavljena van snage, vi znate da smo mi bili najavili proteste za 3. oktobar 2024. godine, međutim, prolongiran je samo datum održavanja protesta zbog izbora koji su bili 6. oktobra”, naveo je Tarkić.

Krajem ovog mjeseca je skupština u Savezu penzionera Federacije BiH u Sarajevu i o zaključcima ne bih unaprijed da govorim. Mogu samo reći kao predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona da smo mi na našoj izvještajnoj skupštini 8. aprila ove godine donijeli zaključak da ćemo podržati sve odluke koje se donesu na sjednici Saveza udruženja penzionera FBiH. Sve zavisi od te skupštine – rekao je Trakić.

(Izvor: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlika u penzijama za tri mjeseca, biće isplaćena u maju

Proteklih dana odjeknula je vijest da su penzije u Federaciji BiH povećane za 4,49 posto. Radi se o redovnom usklađivanju penzija, koje ipak neće riješiti brojne financijske probleme penzionera.

Problem je i način obračuna postotka usklađenosti penzija s rastom troškova. Penzioneri se bore sa svakodnevnim poskupljenjima jer ih većina ima male penzije.

Razlika od januara do aprila biće isplaćena

Penzije u FBiH povećane su za 4,49%, što znači da će najniža penzija iznositi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, a najviša penzija 2.996,40 KM.

“Ovo se primjenjuje od 1. januara 2025. godine. Dakle, penzije koje će se isplatiti u 5. mjesecu su penzije za 4. mjesec i one će biti povećane za 4,49%. S tim da će naši korisnici u 5. mjesecu dobiti razlike za prva tri mjeseca između onoga što im je isplaćeno i ovako uvećanih mirovina, kaže Tomislav Kvesić”, saradnik za odnose s javnošću FZMIO.

Postotak usklađivanja računa se prema zakonskoj formuli: 50% stope rasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda BDP-a i 50% stope rasta indeksa potrošačkih cijena daju postotak uslađenosti.

Penzioneri nezadovoljni

Međutim, penzioneri nisu zadovoljni ovim načinom obračuna, a ni stručnjaci ga ne vide kao idealan model.

“Tražili smo da bude 70% obračun rasta prosječnog osobnog dohotka, a 30% potrošačka korpa”, kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera.

Stručnjaci protiv linearnog povećanja

“Penzionerima koji imaju enormno visoke penzije jednako se povećava, što je potpuno suludo. Neko ko je imao 2.800 se sada približava penziji od 3.000 KM, što je za bh. uslove basnoslovno mnogo, a s druge strane, neko tko ima minimalnu penziju dobiva jako simbolično povećanje s kojim teško može obaviti jednu kupovinu u supermarketu s obzirom na nivo cijena”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Ovakvo povećanje penzionerima, uglavnom, neće mnogo značiti. Lijepa vijest je da bi, аko Vlada Federacije BiH donese takvu odluku, moglo doći i do v
Vanrednog usklađivanja penzija.

Nekih najava iz Vlade FBIH o poboljšanju uslova za penzionere ima.

(Izvor:BHRT)

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić: Do kraja godine nova formula za korekciju penzija

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike rekao je da isplata penzija neće biti dovedena u pitanje jer je Vlada Federacije BiH garant isplata te da se svake godine iz budžeta nadomjesti značajan iznos sredstava.

Govoreći o izmjenama Zakona o doprinosima koje bi trebale stupiti na snagu 1. jula ove godine, a po osnovu kojih će u Fondu PIO biti manje 180 miliona KM, Delić je rekao da će to imati određene efekte na prihode ali da paralelno imamo i povećanje osnovice kroz veću minimalnu platu, što značajno ublažava taj efekat.

“Na kraju, i u najnepovoljnijem scenariju, Vlada stoji iza sistema penzijskog i invladiskog osiguranja i to se neće promijeniti”, rekao je Delić.

Nova formula za obračun penzija

Kada je riječ o novoj formuli za obračun penzija, Delić kaže da ona mora biti u vezi sa stvarnim finansijskim mogućnostima jer u protivnom bi imali situaciju da imamo propise koji se ne mogu ispoštovati u smislu osiguranja sredstava pa bi vjerovatno imali situaciju kakvu smo imali do 2018. godine kada su penzije bile značajno niže, a njihova isplata kasnila skoro cijeli mjesec.

“No, pretpostavka je da će se do kraja godine pripremiti izmjene propisa u smislu korekcije formule za povećanje penzija što bi dovelo do i značajnijeg rasta penzija u narednim godinama. Pri tome u očekivanjima svakako treba biti realan, jer se godišnje za isplatu penzija treba osigurati oko 4 milijarde KM, a što podrazumijeva da za svaki dodatni procent povećanja treba osigurati značajna sredstva”, rekao je Delić.

Nepravedan princip

Trenutni princip obračuna najniže penzije izjednačava onoga ko je radio punih 40 godina i onoga ko je radio 15 godina, što je i nepravedno, ali i prostor otvoren za manipulacije i zloupotrebu ovog člana zakona i posljedično tome konačnog obračuna iznosa najnižih penzija.

U principu, to su takozvane nezarađene penzije, ali su sistemom međugeneracijske solidarnosti u jednaku ravan dovele one koji imaju razliku i stažu deset, dvadeset godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li koliko košta boravak u staračkom domu?

Stariji se žele brinuti o sebi dok god mogu, ali očekuju da će potom brigu o njima voditi porodica. Starački dom im je posljednja opcija, ali za mnoge nedostižna

Starost je sve teža. Sve je više onih koji posljednje dane provode sami, među četiri zida, sa sjećanjem na neka prošla, njima ljepša vremena.

Sretni su oni koji mogu zamijeniti svoj dom nekim od staračkih, gdje barem mogu razgovarati s nekim. Međutim, u Bosni i Hercegovini još ima i one radije u grob, nego u dom. Stariji se žele brinuti o sebi dok god mogu, a očekuju da će potom brigu o njima voditi porodica. Starački dom im je posljednja opcija. Za mnoge nedostižna.

Lista čekanja

Val poskupljenja nije zaobišao ni staračke domove. Stvar je jasna i tužna. Penzije jedva pokrivaju ili uopšte ne mogu pokriti troškove smještaja u domovima za starije. Svako ko je krenuo u potragu za staračkim domom, suočio se sa velikim izborom i različitim cijenama. One u javnim domovima, odnosno u onima čiji su osnivači opštine, gradovi i kantoni još su niže nego u onima u privatnom vlasništvu. Problem je što su stalno popunjeni, a liste čekanja svakim danom duže. Baš kao i u Gerontološkom centru Sarajevo.

– Imamo listu čekanja, svugdje je tako, a mi pogotovo s obzirom na to da smo jedina ustanova u Kantonu Sarajevo, nismo privatni dom. Uvijek smo imali listu čekanja, trenutno imamo 37 ženskih zahtjeva, 16 muških i 32 je na čekanju za jednokrevetne sobe, s tim da tu imamo korisnike koji su već na domskom smještaju. U Centru su trenutno 334 korisnika. Za pokretne, nezavisne korisnike cijena u dvokrevetnim i višekrevetnim sobama je 700 KM, a za nepokretne i one kojima je potrebna briga i njega, 850 i hiljadu KM u jednokrevetnoj sobi, bez obzira na stanje korisnika”, kaže Sanela Džešević, socijalna radnica Gerontološkog centra, napominjući da su predrasude o staračkim domovima u bh. društvu izražajne, ali da se moraju prevazići.

– Bez obzira na sve, stariji ljudi su u potrebi da budu smješteni u dom ili zbog zdravstvenog stanja ili usljed potrebe da budu sa ostalim korisnicima. Bez obzira na to jesu li djeca i srodnici u inostranstvu ili ovdje, svi su zauzeti i niko nema vremena da se bavi bilo čim drugim pored poslovnih i drugih obaveza, govori Džešević.

U Domu za starije Sentivo, koji se nalazi na Ilidži, kažu da se predrasude smanjuju i zbog pozitivnih priča koje dolaze iz domova, a koji pružaju visokokvalitetnu njegu i smještaj.

– Starije osobe rijetko donose samostalnu odluku o smještaju u dom iako ima i takvih. Međutim, u većini slučajeva, smještaj postaje nužno rješenje kada osoba više nije u mogućnosti brinuti se o sebi. S obzirom na inflaciju i sve veće troškove života, cijene smještaja u domovima za starije osobe su u posljednjim godinama porasle. U Domu Sentivo, naprimjer, cijene smještaja kreću se od 1.690 do 2.000 KM, u zavisnosti od psihofizičkog stanja korisnika, rekli su u Domu za Oslobođenje.

Skuplje u Tuzli

U mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe cijena smještaja za pokretne i samostalne korisnike u višekrevetnim sobama je 750, a u jednokrevetnoj sobi za istu kategoriju 850 maraka. Za nepokretne i one koji trebaju pomoć i njegu u višekrevetnim sobama cijena je 900 KM.

Zanimljivo je da je tuzlanski dom skuplji od javnih ustanova ovog tipa u Sarajevu i Mostaru.

U Domu penzionera Tuzla pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 1.050, a u jednokrevetnoj 1.300 KM. Polupokretni i nepokretni će dvokrevetnu sobu u ovom domu platiti 1.450 KM.

(Izvor: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Na području ove opštine živi 4.200 penzionera, a 2.200 ljudi je na evidenciji rada

Opštine na istoku RS stagniraju ili nazaduju u razvoju zbog stalnog iseljavanja stanovništva, malog nataliteta, te nedostatka posla.

Jedna od tih je i Foča koja raspolaže sa orgomnim resursima šume, hidropotencijalom i prirodnim ljepotama, piše BN TV.

Foča je nekad bila gigant iz oblasti drvne industirje, imala svoj rudnik uglja, desetak velikih preduzeća i razvijene mjesne zajednice i sela.

Danas ova lokalna zajednica spada među demografski nastarije opštine u RS.

Osnovna škola je spala na 1.100 a srednja 520 učenika od po popisu iz 2013. godine od 18.000 stanovnika.

Najugroženija je populacija penzionera. Jedan od njih kaže – ko može da još radi izdrži nekako a ko je bolestan i ne može raditi penzija mu ni za lijekove ne može biti.

Grad na Drini i Ćehotini može se pohvaliti sa dva fakulteta, medicinski i bogoslovski pa se oko 2.000 studenata može vidjeti na njenim ulicama.

Ali mnogi studenti koji studiraju u Srbiji ili u većim gradovima RS po pravilu se ne vraćaju u rodni grad.

Prema podacima u opštini živi 4.200 penzionera, a oko 2.200 ljudi je na bioru rada. Zaposleno je 4.000 radnika. Veliki problem je zapošljavanje posebno mladih koji odlaze u Srbiju a ponekad i cijele porodice jer ovdje ne vide perspektivu.

U prošloj godini rođeno je 118 beba, a umrlo 164 stanovnika, što znači da grad po ovom osnovu godišnje gubi više od 20 građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri razmjenjivali poteze na šahovskoj tabli

Dobojsko Udruženje penzionera organizovalo je vaskršnji šahovski turnir za pripadnike treće životne dobi iz ove lokalne zajednice. Na ovom turniru učešće je uzelo dvadesetak takmičara.

Radenko Đuričić jedan je od penzionera koji je učestvovao na šahovskom turniru, koji je povodom Vaskrsa za svoje članove organizovalo Udruženje penzionera iz Doboja.

Radenko je priča šah naučio da igra uz stričeve i ujake u djetinjstvu. Danas penzionerske dane provodi povlačeći poteze po šahovskoj tabli na ovakvim turnirima, u klubu, ali i u parku na velikoj tabli.

Dragan Kopanja šah takođe igra od malih nogu. Koliko voli šah govori i činjenjica da je prije šest godina osnovao Šahovski klub “An pasan” sa ciljem popularizacije šaha kod najmlađih, ali i da se ljubitelji šaha okupe na jednom mjestu.

Turnir u šahu za penzionere održava se već osam godina povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.

Obezbijeđene su novčane nagrade za prvih deset takmičara. Igra se po švajcarskom sistemu u sedam kola, po 15 minuta. Šah je inače najčešći hobi među pripadnicima treće dobi. Na ovom turniru učestvovalo ih je osamnaest.

Novi šahovski turnir zakazan je mjesec avgust. Tada će on biti i masovniji i sa vrednijim nagradama, a trojica prvoplasiranih sa tog turnira otići će i na republičko takmičenje za penzionere šahiste.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO isplatio 1,5 miliona KM penzionerima koji na to nisu imali pravo

Fond PIO dugoročno potražuje 1.538.121 KM po osnovu regresnih postupka, odnosno pretplata penzija.

Radi se o novcu koji je Fond PIO isplatio licima koja na to nisu imali pravo po Zakonu o PIO ili je iznos koji im je pripadao treba biti manji.

“Članom 161. Zakona o PIO je propisano da lice kome je na teret Fonda izvršena isplata na koju po navedenom zakonu nije imalo pravo, obavezno je da Fondu vrati primljeni iznos, a članom 162. stav (1) i (2) istog zakona je propisano da se za navedeno donosi rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa”, piše u revizorskom izvještaju Fonda PIO za prošlu godinu.

Kada se utvrdi postojanje preplate, Fond donosi rješenje u kojem utvrđuje preplaćeni iznos, uslove vraćanja, rok otplate, te donosi otplatni plan ali samo ukoliko se odobri plaćanje na rate.

Ostvarena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na protivpravan način su najčešće bila zbog neprijavljivanja promjena koje utiču na korišćenje prava na penziju (prestanak redovnog školovanja, smrt korisnika, prestanak prava na porodičnu penziju, ostvareno pravo kod drugog nosioca osiguranja, ostvareno pravo na penziju po drugom osnovu i slično), zamijenjenog privremenog rješenja, izvršenog novog preračuna penzije i utvrđenog manjeg iznosa od onog koji je isplaćivan, isplaćene penzije po dva osnova i slično.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mizeran rast penzija neće olakšati život penzionera

Penzioneri u Bosni i Hercegovini žive na rubu egzistencije. Lijekovi, režije, hrana, osnovna sredstva za higijenu, koštaju daleko više nego što iznosi penzija većine njih.

Upravni odbor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje odlučio je da redovno usklađivanje penzija u 2025. iznosi 4,49 posto, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena.

Najniža penzija u Federaciji BiH tako iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21, a najviša 2.996,40 KM.

Dvadesetak i nešto maraka više neće olakšati ionako težak život penzionera.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član UO Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da među penzionerima vlada ogromno nezadovoljstvo.

Veliko nezadovoljstvo

“Ogromno je nezadovoljstvo penzionera. Van svake pameti je da troškovi života rastu 1,45. To nije normalno. Mi, penzioneri, u troškove života računamo režijske troškove, troškove za lijekove i prehranu. Ove 23-24 marke povećanja neće ni upola pokriti razliku, jer su cijene u tržnim centrima skočile daleko više”, kaže Trakić.

Objašnjava da će krajem mjeseca u Sarajevu biti održana Skupština Saveza udruženja penzionera FBiH, na kojoj će biti donesena odluka o narednim koracima.

Zaključak Skupštine Saveza udruženja penzionera ZDK-a od 8. aprila je da će podržati svaku odluku Saveza udruženja na nivou FBiH.

“A nadamo se da će se aktivirati odluka o protestima. Ustvari, ona nije ni stavljena van snage, samo je prolongiran datum, jer smo čekali šta će biti sa našim zahtjevima i izmjenama članova Zakona o PIO/MIO”, ističe Trakić.

Poručuje da su zahtjevi penzionera samo djelomično ispunjeni, a najavljuje i da će na Skupštini postaviti pitanje ko je odgovoran za nenamjenski utrošak sredstava iz Fonda federalnog Zavoda PIO/MIO.

Podsjeća da se trenutno penzije usklađuju na osnovu 50 posto rasta BDP-a i 50 posto troškova života. Penzioneri traže izmjenu tih parametara i da se penzije usklađuju prema prosječnom ličnom dohotku FBiH i potrošačkoj korpi. Ističe i da je Radna grupa koja radi na izmjenama Zakona odradila dobar posao, ali su rokovi probijeni i usklađivanje penzija je završeno za ovu godinu.

“To će biti prihvaćeno prema svim obećanjima, ali za iduću godinu. Za ovu godinu je gotovo”, govori Trakić.

Ističe i da su penzioneri tražili vanredno povećanje i izmjenu člana 80, tako da se više ne povećavaju samo najniže penzije, već da Vlada odlukom može naložiti vanredno povećanje svih penzija.

Penzioneri su tražili i da pravo na posmrtninu nemaju samo nasljednici penzija, već oni koji ukopaju umrlog i snose troškove sahrane.

Trakić poručuje da je nemoguće predvidjeti šta će Skupština odlučiti krajem mjeseca, ali je sigurno da se vid nezadovoljstva penzionera prema Vladi FBiH mora iskazati u nekom obliku

Mirsada Terzića, predsjednika Saveza Udruženja penzionera USK-a, zatekli smo u povratku sa sjednice Skupštine penzionera u Bosanskoj Krupi.

“Oni su razočarani cjelokupnim stanjem, ovim povećanjem. Čak traže preko svojih delegata na Skupštini federalnog Saveza da iznesu zaključak i da se aktiviraju protesti koji su odgođeni. Nezadovoljstvo kod penzionera zaista postoji. Od 30 članova Skupštine, niko nije pozitivno odreagovao”, ističe Terzić.

Podsjeća da su od 2021. do 2022, kada je došlo do izmjena i dopuna Zakona o PIO/MIO, tražili da umjesto realnog u zakonskom rješenju bude nominalni BDP, te da je to sada i primijenjeno. Da nije, ne bi se moglo doći ni do ovih 4,49 posto, što je, podvlači Terzić, apsolutno nezadovoljavajuće.

Neispunjeno obećanje

Navodno Radna grupa još radi na prijedlogu novog zakona. Ta grupa radi već tri mjeseca, ne vide se nikakvi pomaci i izgleda da nešto ne štima. Mi ćemo imati Skupštinu na kojoj ćemo se očitovati o svim tim radnjama i postupcima Vlade koji se tiču poboljšanja našeg položaja. Ali, mi ne vidimo da se radi na poboljšanju i nismo zadovoljni trenutnom situacijom, ističe Terzić.

Na pitanje da li je u planu neki novi sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH, Terzić odgovara da ne vidi razlog da ga bude – Radna grupa treba da odradi svoje, a zahtjevi penzionera su poznati.

“Na tome se radi. Ali, kad će se završiti? Obećano nam je da će to biti završeno i da će zakon na Parlamentu biti do 15. aprila. Evo, 15. april je iza naših leđa, zakon nije došao u Parlament i šta nam sad mogu obećati? Ne znam”, zaključuje Terzić.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poziv penzionerima iz Prijedora da se prijave za banju

U Udruženju penzionera grada Prijedora podsjećaju da do 25. aprila traju prijave za sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju penzionera o trošku Vlade Republike Srpske.

To se odnosi na šest banjskih centara u Tesliću, Međuvođu, Višegradu, Prnjavoru, Bijeljini i Laktašima.

Ovo pravo ostvaruje preko 4.300 penzionera u Republici Srpskoj, od čega oko 280 u Prijedoru. Prijaviti se mogu penzioneri koji dosad nisu koristili besplatnu banjsku rehabilitaciju po bilo kom osnovu, ili je od posljednjeg besplatnog liječenja prošlo više od deset godina, navode iz prijedorskog udruženja.

“Svi penzioneri zainteresovani za ovaj vid banjsko-klimatske rehabilitacije, treba da se jave predsjednicima mjesnih udruženja, gdje će dobiti detaljna uputstva šta im treba od dokumentacije za sedmodnevni besplatni boravak u banjama”, rekao je Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora.

Za Teslić i Mlječanicu biće organizovan prevoz i ugovoreni termini, a za druge banje moraće sami penzioneri obezbijediti prevoz i datume, navodi Brdar. Podsjeća da penzioneri idu u banje i posredstvom lokalne zajednice. Oko 300 Prijedorčana boraviće u “Mlječanici” i “Vrućici”, gdje pola troškova snosi Grad Prijedor, a ostatak sami korisnici.

Ova praksa zaživjela je od 2007. godine, ističu u Udruženju penzionera. Prva tura u “Mlječanicu” će otputovati u junu, a u Teslić u sedmom mjesecu.

(Izvor: Kozarski vijesnik)

Podijeli tekst sa drugima na:

Starost kao kazna: Koliko smo daleko od zemalja EU

Pitanje visine penzija u Bosni i Hercegovini, odavno je postalo jedno od ključnih socijalnih i ekonomskih pitanja. Dok cijene osnovnih životnih namirnica, režija i lijekova neprestano rastu, penzije ne prate taj tempo, a razlika između plate i penzije postaje sve izraženija.

Koliko iznosi prosječna penzija u BiH?

Prosječna samostalna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 726 KM, dok je u Republici Srpskoj 631 KM. Ovi iznosi rezultat su redovnog usklađivanja koje se vrši na osnovu zakonske formule.

Kolika je prosječna plata?

Za poređenje, prosječna neto plata u Federaciji BiH za januar 2025. godine iznosila je 1.546 KM, dok je u Republici Srpskoj prosječna plata iznosila 1.475 KM.

Koliki je odnos penzije prema plati?

Prosta računica pokazuje da prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 46,96 posto od prosječne plate, a u Republici Srpskoj taj odnos je još nepovoljniji, i penzija iznosi svega 42,78 posto prosječne plate.

Kako je to uređeno u evropskim zemljama?

U zemljama Evropske unije ne postoji jedinstven zakon koji propisuje tačan procenat koji penzija mora iznositi u odnosu na platu, ali postoji jasna praksa i preporuke kroz takozvanu stopu zamjene (replacement rate). To je indikator koji pokazuje koliki dio svoje prethodne plate osoba zadržava kroz penziju nakon penzionisanja.

Većina evropskih zemalja kao cilj postavlja da penzije budu najmanje 60 do 70% od prethodnih primanja, što se smatra donjom granicom za očuvanje životnog standarda u starosti.

Ove preporuke su izražene kroz razne strateške i političke dokumente Evropske unije, među kojima su najvažniji:

  •  Evropski stup socijalnih prava, koji u svom 15. principu kaže: „Starije osobe imaju pravo na dostatne resurse koji osiguravaju dostojanstven život.”
  •  Green Paper on Ageing – dokument koji se bavi izazovima starenja evropskog stanovništva,
  • Pensions Adequacy Report – redovni izvještaj Evropske komisije koji ocjenjuje adekvatnost penzijskih sistema u zemljama članicama.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH?

U BiH, odnosno Republici Srpskoj i Federaciji BiH  trenutno ne postoji zakon koji bi propisivao garantovani odnos između penzije i prosječne plate, niti postoji propisana „minimalna stopa zamjene“. Penzije se određuju isključivo na osnovu zakona, a visina penzije zavisi od:

  • Visine uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka,
  • Dužine penzijskog staža
  • I prosjeka plata koje je osiguranik imao

Sistem je dakle individualno zasnovan – ko je više i duže uplaćivao, imat će veću penziju – ali istovremeno ne garantuje da će te penzije biti dovoljne za osnovne životne potrebe.

Da li postoji potreba za promjenama?

S obzirom na činjenicu da penzioneri u BiH danas primaju ispod 50 posto od prosječne plate postavlja se pitanje treba li reforma penzionih sistema. Očigledno je da postepena povećanja penzija, a zbog bržeg rasta cijena nisu rješenje.

Šta bi se desilo kada bi BiH uvela evropsu praksu

U slučaju da BiH krene u pravcu preporuka Evropske unije recimo, i da minimalno isplaćena penzija bude najmanje 60 posto prosječne plate došli bi do toga da u Federaciji BiH prosječna penzija iznosila bi 927,6 KM dok bi u Republici Srpskoj prosjek iznosio 885 KM.

Podijeli tekst sa drugima na: