Narodno pozorište Sarajevo novu umjetničku sezonu započinje sa novom saradnjom.
Udruženja penzionera “Centar” Sarajevo i Narodno pozorište Sarajevo će omogućiti besplatno praćenje predstava sa repriznog repertoara Narodnog pozorišta Sarajevo za 300 penzionera.
Ugovor o suradnji su potpisali direktorica OJ Drama, Vedrana Božinović u ime direktora Narodnog pozorišta Sarajevo i Mujo Slato, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera “Centar” Sarajevo.
(Izvor i foto: nps.ba)
Uprava Javnog preduzeća Sarajevo donijela je odluku o odobravanju popusta za penzionere sa prebivalištem u BiH.
U periodu od 01.10.2023. do 31.05.2024. godine, povratna cijena karte za ovu kategoriju u navedenom periodu će iznositi 4 KM”, saopšteno je iz JP Sarajevo.
Itiču da će se popust moći ostvariti dobrovoljnim pokazom identifikacionog dokumenta i penzionerskog čeka.
Trebevička žičara je simbol grada Sarajeva, ali i cijele BiH i lokacija koja je u svim turističkim turama pozicionirana na prvom mjestu za posjetiti.
Zahvaljujući žičari za maksimalno 12 minuta iz centra grada dođete na obronke planine Trebević, a Trebevičku žičaru godišnje posjeti skoro pola miliona turista, domaćih, ali i stranih.
(Izvor i foto: tvsa.ba)
Vlada Tuzlanskog kantona (TK) dala je saglasnost na tekst Sporazuma koji će biti potpisati s Federalnim zavodom PIO/MIO u vezi isplate jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM, penzionerima sa područja TK sa najnižom penzijom.
“Cilj je što prije potpisati ovaj Sporazum, a sve kako bi se što prije konačno realizirala najavljena mjera i podrška penzionerima sa prebivalištem na području TK, a primaju lične ili porodične penzije i čija ukupna penzijska primanja ne prelaze iznos od 538,27 KM”, saopćeno je iz Vlade TK.
Podsjećamo, za ovu namjenu vlada Tuzlanskog kantona je osigurala nešto više od 3,7 miliona KM.
Podsjetimo, penzioneri u Tuzli su više puta protestvovali tražeći povećanje penzija, bolju zdravstvenu zaštitu, te hitni završetak izgradnje Gradskog groblja Drežnik.
(Foto: Protesti penzionera u Tuzli/tuzlalive.ba)
Svako spuštanje cijena u vrijeme konstantnih poskupljenja je dobro došlo. Ali, koliko će ono stvarno rasteretiti opterećene kućne budžete? Ili je i dalje opravdana bojazan dijela građana od scenarija da bi se moglo birati izmеđu platiti račune ili jesti.
Sa ispod prosječnom penzijom Banjalučanka, kao i većina penzionera dobro pazi šta kupuje. Prati akcijske cijene, a sada i markicu Društveno odgovorni. Ali, nema prevelika očekivanja jer su cijene svakako previsoke u odnosu na primanja. Market koji je posjetila ekipa BHRT-a odlučio se da za akciju Društveno dogvoorni izdvoji artikle njihove robne marke, te se mogu ostvariti popusti.
Na policama je mnogo više označenih artikala, ali ono što uočavaju potrošači je da još nema sniženih namirnica za svakodnevnu upotrebu poput mlijeka, mesa, brašna i kruha.
Na listi 19 dodatnih proozvoda koji su predstavljeni u resornom ministarstvu su i mliječni te proizvodi od mesa određenih proizvođača, začini, zamrznuto voće i povrće, sredstva za higijenu i drugi, a na policama bi se trebali naći do kraja sedmice kada očekuju da kampanja u potpunosti zaživi.
Sličnom akcijom i Vlada Federacije BiH nastoji odgovoriti na poskupljenja životnih namirnica. Sa trgovcima je dogovoreno ograničavanje cijena za ukupno 34 artikla, a nakon sastanka koji će održati ove ili sljedeće sedmice trebalo bi biti poznato i kada će akcija zvanično početi.
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se svake godine obilježava 1. oktobra, volonteri i radnicii Crvenog krsta opštine Velika Kladuša posjetili su Dom za odrasle i starije osobe “Villa Nadia” u Velikoj Kladuši.
Tim povodom je upriličeno druženje sa korisnicima ove ustanove. Volonteri su svojim domaćinima kao poklone uručili svježe voće, sokove i kekse, a domaćini su ih dočekali ručkom i prekrasnom tortom.
Bila je ovo prilika da volonteri porazgovaraju sa korisnicima ovog doma, te im upute tople riječi podrške.
“Vjerujemo da će svim volonterima ovo druženje ostati u lijepom sjećanju, a sigurni smo da su se stekla i neka nova neobična prijateljstva”, naglasili su iz Crvenog križa općine Velika Kladuša.
Stotine pripadnika najstarije populacije u Trebinju, željnih druženja i različitih zanimacija, prošlo je u 15 godina postojanja kroz Dnevni centar za stare osobe u ovom gradu.
Centar je povodom Međunarodnog dana starih osoba i sedmice posvećene najstarijoj populaciji posjetio i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, te predstavnici Centra za socijalni rad iz ovog grada, ustanove koja je i osnivač Centra.
Podsjetivši da oko 700 osoba koristi različite usluge Centra za socijalni rad, Zoran Anđušić, direktor ove javne ustanove, kaže da od ovoga broja njih 570 dobija pomoć i njegu drugog lica i da su to uglavnom stare osobe jer njihov zadatak i jeste da sprovode različite aktivnosti koje podrazumijevaju da život socijalno ugroženih i starih osoba učine dostojanstvenijim.
“Mi već dugi niz godina provodimo različite okupacione, zdravstveno-preventivne, kulturno-zabavne i rekreativne sadržaje koje, u okviru projekta ‘Briga o starima’, realizujemo zajedno sa pripadnicama Kola srpskih sestara i Crvenim krstom Trebinje upravo u ovoj našoj organizacionoj jedinici Dnevni centar za stare osobe”, istakao je Anđušić.
Gradonačelnik Mirko Ćurić kaže da je Gradska uprava, shodno mogućnostima i realnim zahtjevima, i do sada izlazila u susret najstarijoj populaciji, a to će raditi i ubuduće.
Socijalni radnik Tanja Manojlović radi sa najstarijom populacijom i kaže da je trebinjski Centar za socijalni rad jedan od rijetkih u Republici Srpskoj koji ima uslugu dnevnog zbrinjavanja starih osoba.
(Izvor i foto: nezavisne.com)
Usluge njegovatelja nisu potrebne samo bogatim zapadnjacima, nego i domaćem stanovništvu koje treću životnu dob ne želi provesti u staračkim domovima, nego u vlastitim kućama i stanovima.
U toj činjenici Crveni krst RS vidi svoju šansu za pružanje pomoći i njege u kući na ekonomskim osnovama.
“Djeca koja su već otišla i napustila roditelje u potrazi za boljim životom u Evropi ne vraćaju se da gledaju svoje roditelje. Lakše im je obezbijediti finansijski iznos koji je daleko niži od iznosa koji je prosječna cijena staračkih domova i na taj način se može održati ekonomska opravdanost ovog programa, a može se i kućnim budžetom iznijeti ovaj teret usluga njege i pomoći u kući”, rekao je Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog krsta RS.
Da Dobojlije starost radije žele provesti u toplini vlastitog doma, a ne u objektu sa nepoznatim ljudima, potvrđuje Rajko Gligorić, predsjednik dobojskog Udruženja penzionera koje trenutno ne raspolaže podacima o broju onih koji bi rado otvorili svoja vrata obučenim njegovateljima.
“Iz razgovora sa penzionerima, po mom mišljenju, najveći dio uglavnom preferira njegu u kući. Evo, recimo moja pokojna mama je rekla: ‘Nemojte me, djeco, samo iz kuće, molim vas’. Dakle, više penzionera preferira pomoć i njegu u svojoj kući. E sad, ima jedan broj onih koji vjerovatno iz nekih drugih razloga mora ići u dom. Domovi su, recimo, mogu slobodno reći za 80 odsto penzionera nepristupačni, jedino ako imaju djeca mogućnost da finansiraju. Mali broj penzionera sa svojim penzijama može sebi to priuštiti kad je tamo cijena od hiljadu maraka, pa naviše”, naveo je Gligorić.
U saradnji sa Crvenim krstom Švajcarske u četiri lokalne zajednice u RS, Doboju, Prnjavoru, Šamcu i Foči, desetak godina se realizuje projekat njege i pomoći u kući.
Tim kućne njege i pomoći u Crvenom krstu Doboj na usluzi je za 75 korisnika koji žive u 17 mjesnih zajednica, na raspolaganju imaju tri vozila, te dnevno znaju preći nekoliko stotina kilometara.
“Na terenu, iskreno da vam kažem, situacija je jako teška. Velika je potreba za našim uslugama. Uglavnom su to korisnici treće životne dobi, najviše se radi o bolesnim korisnicima, nepokretnim ili teško pokretnim i korisnicima koji žive sami, odnosno koji nemaju porodicu, djecu i neko drugo lice koje bi brinulo o njima. Najčešće usluge koje pružamo za nepokretne korisnike su jutarnja higijena, jutarnja toaleta, presvlačenje, znači pelene, zamjena posteljine, oblačenje korisnika, priprema obroka, priprema kafe, davanje terapije, praćenje pritiska, šećera i sve ostale usluge koje su potrebne”, priča Nataša Pančić Vukajlović, vođa tima kućne njege i pomoći u CK Doboj.
(Izvor: nezavisne.com; Foto ilustracija: yandex)
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. oktobra 2023. godine.
Najniža penzija za septembar iznosi 538,27 KM, a garantovana 642,40 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO/PIO (Službene novine 13/18) iznosi 2.800,00 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018, iznosi 2.626,42 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 361.092, iznosi 675,44 KM.
Penziju za septembar primiće 440.974 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 268 miliona KM.
Učenice i nastavnice Tehnološke škole Banja Luka posjetili su danas Dom penzionera u Banjaluci te korisnicima upriličile pravi mali relax dan.
“Sa osmjehom i na vrijeme grupa učenica frizera i kozmetičara došle su u naš Dom i spretno se organizovale vođene vrijednim rukama svojih nastavnica. U trenu smo naš dnevni boravak pretvorili u ekskluzivni frizerski-kozmetički salon. Korisnice se ubrzo okupiše i salon je počeo sa radom”, objavljeno je na Facebook stranici Doma penzionera.
Ističu da su im majstori pomogli da na brzinu rasporede produžne kablove i sve je bilo spremno za uljepšavavnje.
U jednom uglu se šišalo, u drugom feniralo, lakirali su se i nokti i šta sve ne. Osmjesi su obasjavali lica korisnika.
Sara Glišić, učenica Tehnološke škole, rekla je da su danas ovdje da uljepšaju starije osobe, da ih učine srećnijim i ljepšim.
(Izvor i foto: Dom penzionera)
Penzionisani bračni par iz Australije odlučio je da provede skoro 500 dana na moru pošto su rezervisali 51 uzastopno krstarenje.
Oni su proputovali svijet jer je to, kako navode, bilo jeftinije od odlaska u starački dom.
Marti i Džes Ansen su krenuli na svoje prvo krstarenje 16. juna 2022, nakon dve godine strogih ograničenja zbog pandemije Kovid 19 u Australiji, i nastavljaju krstarenja, jedno za drugim.
Ovaj stariji par bio je na brodu kompanije Princes sa 2.000 putnika više od 450 dana – duže od većine posade, uključujući kapetane.
Par tvrdi da je jeftinije krstariti oko svijeta dvije godine nego platiti starački dom, prenosi Prototema.
Oni kažu da su prednosti takvog životnog stila to što uvijek ima šta da se radi, od plesa do večere, a sobarica im čisti kabinu.
Džes posebno uživa u plesu u dvorani i hula plesu, dok Marti uživa druženju sa drugim putnicima. Njihovo putovanje će trajati još osam mjeseci, ali planiraju da se ukrcaju na još veći kruzer i tu provedu godinu dana.
Što se njihove porodice tiče, kažu da ih vide kada zastanu u lukama u blizini njihovih domova.
