U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uslovima imaće nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.
Sa 35 godina staža imaćete penziju 553 KM.
U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti. Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.
Dalje, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj penziji 423 KM.
Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a što je po izračunu 456 KM.
Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto od prosječne penzije, a što je 553 KM.
Za 40 godina penzijskog staža i više penzija ne može biti niža od 95 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je 618 KM.
“Sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštititi od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM”, navodi se u obrazloženju izmjena zakona čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Mlađi rade bez prijave uzimajući bruto plate
Navodi se kako razliku od stvarnog izračunatog iznosa penzije do najnižeg iznosa penzije plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno.
U tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.
Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja penzije i plate to uplata na najniži iznos penzije postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika.
Mlađi osiguranici u ovakvom stanju rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa što nesporno vodi urušavanju penzijskog sistema. Takođe, destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM. Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od cca 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od cirka 680 KM, a razlika je svega cirka 100 KM – navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.
Član 81. će se morati preformulisati
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene člana 81. Zakona o PIO-u, a što su penzioneri podržali.
“Mi smo tražili izmjene članova 79, 80, 147. Sada su na penzionere natovarili razlog izmjena člana 81. Moraće oni malo preformulisati taj član. Moraju naći bolju definiciju, ali ne može ni ostati kako je bilo. Ne može onaj sa 40 godina staža i sa osam godina staža imati istu penziju, a takvih imamo 180.000 u FBiH. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne penzije, moraće se to promijeniti, ali ne na ovaj način”, govori Trakić.
Što se tiče izmjena člana 79. koji se tiče usklađivanja penzija, u izmjenama zakona stoji da će se penzije usklađivati dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to po stopi koja predstavlja zbir 60 posto stope rasta, odnosno, smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno, smanjenja bruto plate.
Iako su penzioneri protiv toga, iz zakona je izbrisan član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija.
Negativni efekti po stabilnost penzijskog sistema
Brisan je član 80. Zakona koji uređivao mogućnost vanrednog povećanja penzija. Analiza postojećeg zakonskog rješenja (postojanje vanrednog usklađivanja) pokazala je da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom periodu dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost penzijskog sistema.
Naime, takva mogućnost se najčešće koristila u periodima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim periodima), što je apsolutno neprimjereno, jer u situaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi.
Primjera radi, mogućnost vanrednog povećanja penzija dovodi do sljedećeg: s obzirom na to da je u 2025. godini očekivana stopa rasta bruto plate otprilike 17 posto, u projekciji stopa vanrednog usklađivanja je 10 posto. U slučaju primjene vanrednog usklađivanja penzija od npr. 10 posto, ukupna stopa rasta penzija u 2026. godini bila bi nekih 23 posto, što znači da bi stopa rasta penzija bila značajno veća od stope rasta plata. Takav sistem bi svakako bio neodrživ – stoji u obrazloženju izmjena zakona.
(Izvor vijesti: Faktor)
