Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Penzioneri u Bosni i Hercegovini imaju ubijedljivo najmanja primanja u regionu, a posebno u Evropi.

Recimo, prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 631 KM, a u Federaciji BiH 726 KM.

S druge strane prosječna penzija u Srbiji iznosi 824 KM, u Hrvatskoj je 631 evra, a u Crnoj Gori oko 525 evra.

Kada je riječ o Evropi, tu je razlika između primanja penzionera različita od zemlje do zemlje, ali u svakom slučaju njihovi penzioneri primaju značajno veće iznose nego penzioneri u BiH.

U Sloveniji recimo, prosječna penzija iznosi 959 evra, u Italiji 1.100 evra dok je u Austriji oko 1.700 evra i u ovoj zemlji penzioneri dobiju 14 penzija godišnje. Ovolika primanja Austriju svrstavaju u sam vrh Evrope kada je riječ o visini penzije.

Prosječan Njemački penzioner prima penziju od oko 1.300 evra.

Iako evropski penzioneri imaju značajno veće penzije, sve zemlje se suočavaju sa velikim problemima zbog demografskog starenja, ali i visokog javnog duga, što dugovorno može ugroziti njihove penzione sisteme.

Austrijski penzioneri imaju jedan od najizdašnijih penzionih sistema u Evropi. Njihove visoke penzije su posljedica relativno visokih izdvajanja te dugog radnog staža od čak 45 godina. U Austriji se za penziono osiguranje izdvaja 22,8 posto bruto plate

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH postaje zemlja staraca, broj radnika i penzionera skoro izjednačen

Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio sа brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 miliona maraka za isplatu penzija.
Procjene su da će 2032. godine entitetske vlade za penzije morati dodati milijardu i 600 miliona KM. Ovakvo stanje je, kažu stručnjaci, neodrživo. Jedna od mjera koja se spominje je i podizanje starosnog praga sa 65 na 67 godina.

Sve češće se u javnosti pominje i nagovještava podizanje starosnog praga za odlazak u penziju sa sadašnjih 65 na 67 godina, bez obzira na godine staža.

U Fondu PIO Republike Srpske kažu da ukoliko se i poveća starosna granica za odlazak u penziju u toku ove godine, ta pravila neće biti primjenjivana od iduće godine, već će uslijediti period prilagođavanja. Do tada sve ostaje isto.

Za sada uslovi za penzionisanje ostaju isti

“U 2025. i u narednim godinama, sve dok se eventualno ne izmijene uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju i prvi uslov je minimalno 15 godina staža osiguranja i 65 godina starosti, koji važi, odnosno vrijedi kako za osiguranike muškog tako i za osiguranike ženskog pola”, kaže direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS Mladen Milić.

Građani, kako oni što su već u penziji, tako i oni koji tek treba da odu, nemaju dobro mišljenje o namjeri da se podigne starosni prag za odlazak u penziju. Pitaju se ko će je dočekati.

Činjenica je da ljudi sve duže žive i da su u 50-im i 60-im godinama agilniji nego što je ranije bio slučaj. Logično je, smatraju ekonomisti, iskoristiti takvu radnu snagu koja ima znanja i iskustva koji su primjenjivi na tržištu rada. Zato nije neracionalno podizanje starosnog praga za odlazak u penziju.

Stručnjaci o podizanju praga za penzionisanje

“Oni mogu mnogo da pomognu i poslodavcu i novima koji ulaze na tržište rada. S te strane je potpuno racionalan i opravdan taj potez. S druge strane to se može tumačiti kao briga za održivost Fond PIO, ali kažem već neko vrijeme je Fond PIO potpomognut sredstvima iz budžeta tako da bih ja prave razloge tražio zapravo u pospješivanju tržišta radne snage i u prosto dužem životnom vijeku”, ističe ekonomski analitičar Miloš Grujić.

“Jasno je da u radno intenzivnim sektorima pogotovo u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, da su ljudi u tim godinama sa 65, 66 godina, vjerovatno manje produktivnosti, ali u svakom slučaju mi imamo značajan broj ljudi koji su već sada u tim godinama i doprinose ukupnoj produktivnosti, konkurentnosti, ekonomiji i mi nemamo prostora kao zajednica da se lišimo tog potencijala”, navodi direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Demografi upozoravaju godinama

Demografi ističu da nam na naplatu dolazi ono na šta upozoravaju duže od dvije decenije, a na šta vlasti na svim nivoima u zemlji, ne obraćaju pažnju. U pitanju su nepovoljna demografska kretanja, koja su posljedica nedovoljne reprodukcije i migracija.

“Imamo strategiju svega i svačega, ali strategiju jedne od najbitnijih i za očuvanje nacije najerelevantnijih strategija uopšte nemamo ni u kojem obliku niti imamo ni razvijene odgovarajuće politike. Iz tog razloga se mi u principu nađemo u problemu i onda posežemo za rješenjima koja rješavaju posljedicu, a ne uzrok”, smatra demograf Aleksandar Čavić.

Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog penzionera dolazi 1,2 radnika, dok je taj prosjek u Evropskoj uniji 1: 1,8. Da bi stigli evropski prosjek treba da zaposlimo nekoliko stotina hiljada novih radnika. Pitanje je samo kojih. Ne što neko neće da radi, već što mi prosto nemamo toliko radne snage koju bi angažovali. Jedini spas su nam, slagali se s tim ili ne, kako god okrenemo, strani radnici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako preživjeti mjesec sa penzijom u Bosni i Hercegovini?

Iz godine u godinu analize koje se rade u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, pokazuju isti rezultat – penzioneri u Bosni i Hercegovini imaju najniže prosječne penzije na Zapadnom Balkanu.

I dok u Sloveniji i Hrvatskoj primaju najveće penzije u ovom dijelu Evrope, bh. penzioneri su u nezavidnoj situaciji. Pitali smo ih – kako izgleda život od penzije do penzije?

Iako je martovska penzija isplaćena u srijedu, za Gojka Jovanovića, koji je u penziji 10 godina, ona je već unaprijed potrošena i raspoređena. Tako je, kaže, godinama.

“Snalazim se onako kako moram. Penzija je 500 maraka, živimo ja i supruga. Lijekovi su najveći problem, ove dažbine ostale nisu puno, pa dvoje nas je ne trošimo, ali su lijekovi oko 100 maraka svaki mjesec”, kaže Jovanović.

Gojko spada među 80.000, od skoro 290.000 korisnika fonda PIO, koji primaju neki od pet nivoa najniže penzije. Na pitanje kako preživjeti mjesec sa 400 ili 500 maraka, odgovor svih je skoro jednoglasan:

– “Hej kako znam ja. Šta je najteže? Dažbine, šta ti ostane, šta ćeš žvakati, jesti.”

– “Kako preživjeti kad ne može biti ni za troškove ni ljekove, svi smo matori i bolesni.”

– “I na šta ode najviše? Normalno lijekovi, teško je zaista teško, ovo što je povećanje bilo, to je kao da i nije.”

Prosječna penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 726 maraka, u Republici Srpskoj, 631 KM, što je 42,80 odsto od prosječne plate.

“644,50 KM, najveći procenat korisnika prava prima penziju iznad tog nivoa, jer ako uzmemo pet nivoa zagarantovane penzije, svega 80.000 korisnika prima tu penziju od 290.000”, navodi direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

Većina ističe da bez pomoći djece i porodice ne bi mogli preživjeti mjesec. U povoljnijem položaju su i oni koji su penziju zaradili u inostranstvu.

“Imam ja penziju i vani i ona za mene nije problem ali kad gledam ove moje prijatelje, naše građane, to je katastrofa”, kaže penzioner Baja Puhovac.

Zbog nezavidne situacije, mnogi rješenje vide na ulici. Penzioneri u Tuzli u februaru protestovali su zbog loših uslova, a novi protest zakazali su za kraj aprila. Tu mogućnost ne isključuju ni u Savezu udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.

(Izvor: bhrt.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH nastavljaju rasti

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti. Građani se svakodnevno suočavaju s izazovima u održavanju osnovnog životnog standarda i poskupljenima.

Udari na kućni budžet sve su jači, inflacija je podložna globalnim faktorima i geopolitičkim dešavanjima, a građani su na rubu egzistencije sa minimalnim primanjima.

Ekonomski stručnjaci navode da je Bosna i Hercegovina, kao zemlja otvorene ekonomije, trenutno izložena rastu cijena na svjetskom tržištu, povećanim troškovima proizvodnje i uvoza, ali i samoj inflaciji koja utječe na poskupljenja koja se prelijevaju na krajnje potrošače.

Rezultat ekspanzivne monetarne politike u doba pandemije i u postpandemijskom periodu sudario se s negativnim geopolitičkim dešavanjima, koji se ogledaju u ratu Rusije i Ukrajine i koji su, u suštini, doveli do troškova inflacije”, objašnjava Meldina Kokorović-Jukan, dekanica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, piše Federalna.

Dok cijene osnovnih životnih namirnica i usluga u Bosni i Hercegovini konstantno rastu, primanja većine građana ostaju ista. Cjelokupna geopolitička situacija takođee ne daje pozitivne prognoze kada je u pitanju dalji razvoj inflacije.

Mnogi građani nalaze se na rubu egzistencije, mnogi su prisiljeni odricati se osnovnih potreba kako bi preživjeli mjesec.

Iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona šalju poruku građanima da pokušaju obavljati racionalne kupovine pri kojima će birati jeftinije proizvode, a građani i dalje čekaju odgovor i eventualne mjere nadležnih institucija.

(Izvor: federalna.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalnom udruženju penzionera 140.000 KM

Vlada Federacije BiH na telefonskoj sjednici na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike donijela je odluku o usvajanju deset programa utroška sredstava u ukupnom iznosu od 13,1 miliona KM.

Od tog iznosa za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou FBiH biće izdvojeno 140.000 KM. Ova sredstva odobrena su po članu 125. Zakona PIO/MIO dok su za sufinansiranje rada, programa i projekata iz oblasti PIO i rada i zapošljavanja planirana sredstva 100.000 KM.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Istočno Novo Sarajevo poziva penzionere da se prijave za banjsko liječenje

Penzioneri u opštini Istočno Novo Sarajevo do 24. aprila mogu da se prijave na javni poziv za korištenje banja u Republici Srpskoj.Banjsko liječenje moguće je u banjama “Vrućica” u Tesliću, “Vilina vlas” u Višegradu, “Dvorovi” u Bijeljini, Institutu “Dr Miroslav Zotović” u Banjaluci, te ostalim banjskim centrima u Republici Srpskoj.

Penzioneri koji su koristili banjsku rehabilitaciju putem Udruženja u posljednje dvije godine, kao i oni kojima je penzija veća od 890 KM, ne mogu ponovo da koriste subvencionisano liječenje u banjama, osim u slučajevima kada nema dovoljno zainteresovanih u odnosu na planiran broj mjesta.

Prijavu za odlazak u banje, penzioneri podnose u opštini Istočno Novo Sarajevo.

Uz prijavu je potrebno obavezno priložiti ček od penzije za prethodni mjesec – original ili foto-kopiju, kao i foto-kopiju lične karte i Rješenja o penzionisanju, potvrdu o drugim primanjima, kontakt telefon i broj žiro računa.

Za sva dodatna pitanja zainteresovani se mogu obratiti u kancelariju broj 14, u zgradi Opštinske uprave ili putem telefona 057/320-601, navedeno je na zvaničnoj stranici opštine Istočno Novo Sarajevo.

Prijavni obrazac i Pravilnik dostupni su na internet stranici opštine Istočno Novo Sarajevo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviše doprionsa za PIO plati javni sektor

Od ukupno 1,535 milijardi KM koliko je naplatio Fond PIO po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, najviše, odnosno 587,8 miliona KM uplatile su ustanove, odnosno javni sektor.

Odmah iza njih su privatna preduzeća koja su platila 559,1 milion KM, a slijede akcionarska društva koja su platila 223 miliona KM te samostalne djelatnosti koje su uplatile 165,8 miliona KM.

Zaključno sa prošlom godinom na osiguranje je prijavljeno ukupno 337.780 osiguranika, a doprinosi se redovno plaćaju za 327.551 osiguranika, dok se za 10.229 osiguranika doprionsi neredovno uplaćuju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Najnižu penziju od 300 KM prima 19.000 penzionera u Srpskoj

Prema evidenciji Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na kraju 2024. godine, u Srpskoj je bilo 337.780 osiguranika po ovom osnovu, i 288.448 korisnika prava.

Broj osiguranika u prošloj godini, povećan je za 1,43 odsto u odnosu na 2023, a takođe je povećan i broj penzionera za  0,8 odsto nego godinu ranije.

Veći broj penzionera, kako je rekao direktor Fonda PIO, Mladen Milić, nije dobar za penzijske sisteme.

“Godinu smo počeli povećanjem penzija od 9,2 odsto, što je procentualno bilo najveće povećanje u regionu iza Srbije, a to je do sada bilo 21 usklađivanje penzija u Republici Srpskoj”, rekao je Milić na konferenciji za novinare.

Najniža penzija

Što se tiče iznosa penzija, on je kazao da onu najnižu, koja iznosi 300,61 KM i dobijaju je oni sa 15 godina radnog staža, prima oko 19.000 penzionera, što je 6,65 odsto od ukupnog broja.

“Dakle, nisu tačne izjave nekih narodnih poslanika da je u Srpskoj 80.000 penzionera sa najnižom penzijom”, poručio je Milić.

U 2024. godini, Fond PIO je primio 85.880 zahtjeva za ostvarivanje penzije, od čega je riješeno 97,83 odsto.

“U prosjeku se mjesečno obradi 2.400 do 2.500 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, a ističem da su organi vještačenja imali stoodstotnu realizaciju i obradili 3.433 predmeta od čega su saglasnost dali na 85,9 odsto”, naveo je Milić.

Raste broj korisnika starosne penzije

Poručio je raste procenat korisnika starosne, a opada broj korisnika invalidske penzije.

“Prošlog mjeseca bilo 63,54 odsto korisnika starosnih penzija, 24,39 porodičnih i 12,02 invalidskih”, kazao je Milić.

Rekao je i da u ovom trenutku, više od 9.000 penzionera Republike Srpske istovremeno ima i zasnovan radni odnos.

Uz to, naveo je da trenutno u penzijskom sistemu Republike Srpske ima oko 65.000 penzionera koji imaju status borca od prve do sedme kategorije.

“40.000 njih je iz prve kategorije. Njihova prosječna primanja, koja uključuju penziju i mjesečni borački dodatak su 875 KM”, pojasnio je Milić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionom sistemu FBiH neophodna reforma

Penzioni sistem u Federaciji BiH suočava se s ozbiljnim izazovima. Broj penzionera rapidno raste, dok rast broja zaposlenih ne prati taj trend.

To dovodi do povećanja finansijskog jaza između prikupljenih doprinosa i rashoda za penzije koji će se u budućnosti samo produbljivat, a o čemu govori i podatak da će deficit  Fonda PIO/MIO porasti s 528 miliona KM u 2024. godini na više od milijardu KM do 2032. godine, što ukazuje na dugoročnu neodrživost trenutnog modela.

Mjere poput uvođenja “13. penzije”, kao što to planira Hrvatska i bonifikacija za duži ostanak u radnom odnosu mogle bi potencijalno poboljšati položaj penzionera u BiH, međutim , s obzirom na već postojeći finansijski deficit i izazove u penzionom sistemu, implementacija ovakvih mjera zahtijevala bi detaljnu analizu izvodljivosti i održivosti.

S obzirom na demografske trendove, odlazak mladih radnika u inostranstvo i ekonomske izazove, FBiH bi trebala razmotriti sveobuhvatne reforme penzionog sistema. To uključuje povećanje zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada, podsticanje privatnih penzionih fondova, prilagođavanje stope doprinosa i kreiranje održivog modela finansiranja.

Bez ovih mjera, penzioni sistem bi mogao ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih penzionera.

(Autor: Klix.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Doprionse u Srpskoj plaća 41.702 firmi

Zaključno sa prošlom godinom u Republici Srpskoj ukupno je registrovano 41.702 uplatilaca doprinosa kod kojih je na osiguranje bilo prijavljeno ukupno 337.780 osiguranika.

Prosječna plata na koju je plaćen doprinos iznosi 1.386 KM, a ukupna naplata Fonda PIO po osnovu doprinosa iznosila je 1.535.969.951 KM.

Od ukupnog broja registrovanih uplatilaca doprinosa, njih 33.620 redovno plaća doprionse za Fond PIO, dok ih 8.082 ne izmiruje na vrijeme. Kada je riječ o radnicima, doprinosi se redovno plaćaju za 327.551 osiguranika dok se za njih 10.229 doprionsi ne plaćaju redovno.

Podijeli tekst sa drugima na: