Penzioneri u FBiH dobili pomoć: Kap vode u moru i privremeno krpljenje rupa

Federacija BiH, odnosno Fond PIO/MIO isplatio je penzije za jul uz dodatak jednokratne pomoći u iznosu od 100 do 250 KM. Iako dobro došla pomoć, penzioneri ističu da ona predstavlja tek privremeno ublažavanje svkaodnevnice.

Jednokratna pomoć penzonerima, iako dobrodošla, uglavnom se doživljava kao privremeno krpljenje rupa u kućnom budžetu.

Troškovi života rastu, a penzije ostaju nedovoljne za dostojanstven život. Penzioneri su, kažu, genijalci za preživljavanje.

“Čovjek koji živi u Sarajevu i nema nikakva druga primanja osim penzije, pa da je i dvočlana porodica – kad se poplaćaju režije, ostane mu 200 do 250 KM da živi mjesec dana. Dnevno nema ni 10 KM za potrošiti. Ovo što smo dobili, ja kažem – kao socijalna pomoć, vi ste rekli sadaka, ali nekome je i to dobro došlo”, kaže Ahmet Bešić iz Udruženja penzionera Novi Grad Sarajevo.

Na ulicama – slični odgovori. Cijela penzija, kažu, često ode na hranu, lijekove i režije. Bez dodatne pomoći, mnogi ne bi mogli izdržati.

Građani ističu:

“To nije ni kao kap vode u moru, to je smiješno. Smiješna je pomoć, a smiješni su i oni koji to daju kao takvu pomoć.”

“Meni ne znači puno, imamo djecu koja me pripaze. Da li bih mogao živjeti bez njihove pomoći? Ne bih sigurno. A ima ih puno koji ni sa ovom pomoći ne mogu izdržati ove cijene i sve.”

“Kako se može. Onako kako se može. Uklapa se čovjek koliko može. Da je više, bilo bi bolje – ali koliko para, toliko muzike.”

Iznosi jednokratne pomoći su raspoređeni prema visini penzije:

• Penzioneri s minimalnom penzijom (599,28 KM) dobili su 250 KM,
• Penzioneri sa penzijom od 599,29 do 800,00 KM – 200 KM,
• Penzije od 800,01 do 1.000,00 KM – dodatak od 150 KM,
• Penzioneri čije penzije iznose od 1.000,01 do 1.500,00 KM dobili su 100 KM.

Udruženja penzionera godinama upozoravaju da ovakve mjere nisu dugoročno rješenje. Potrebna je reforma penzionog sistema i usklađivanje penzija sa rastom cijena.

“Mi smo tražili – i nadam se da će udovoljiti – da se članovi 79. i 80. Pravilnika koji regulišu način obračuna penzija promijene. Da to bude rast ličnih dohodaka i rast troškova života”, dodaje Ahmet Bešić.

Bez stabilnog i održivog rasta penzija, jednokratne pomoći ostaju samo privremena olakšica. Penzioneri, i dalje na društvenoj margini, nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život.

(Izvor vijesti: N1)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cilj Fonda PIO Republike Srpske poslovanje bez papira

U Fondu PIO Republike Srpske u posljednjih deset godina traje postepeni process digitalizacije poslovanja u smislu organizacije procesa kroz informacioni sistem sa što manje upotrebe papira.

“To se radi na nači da se sami tokovi informacija odvijaju kroz sistem upotpunjen do nivoa za upotrebu bez papirnih dokumenata, te kroz pretvaranje već postojeće dokumentacije u papirnom obliku u digitalin oblik, sa težnjom da se process potpuno digitalizuje do nivoa da se izvršavanja procesa u Fondu obavlja u potpunosti bez papira”, rekao je Velibor Maksimović, pomoćnik direktora Fonda PIO za informacione tehnologije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od juna do jula skoro 1.000 penzionera više: Penziju će dobiti 459.570 korisnika

Penziju za jul primiće ukupno 459.570 korisnika, a sredstva potrebna za isplatu iznose oko 384 miliona KM, uključujući i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

Penziju za mjesec juni dobilo je 458.632 korisnika, što je povećanje za 938 novih penzionera u julu. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.6.2025. godine je 547.055, što je samo 87.485 više zaposlenih od broja penzionera. Ovakav omjer je zabrinjavajući, sa tendencijom daljeg pogoršanja.

Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za isplatu u julu evidentirano 372.120, iznosi 760,43 KM.

Jednokratna novčana pomoć

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO, pa će korisnici najniže penzije (599,28 KM) sa prebivalištem na području BiH, uz penziju za juli, primiti jednokratni dodatak u iznosu od 250,00 KM. Isti iznos dobit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike penzije do iznosa najniže penzije u skladu sa članom 82. Zakona o PIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 800,01 KM do 1.000,00 KM dobit će dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 KM do 1.500,00 KM primiti dodatak od 100,00 KM.

Uredbom je propisano da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima sa prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe.

Jednokratni novčani dodatak se ne isplaćuje korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije u skladu sa članom 82. Zakona o PIO.

Takođe, dodatak se ne isplaćuje korisnicima koji su u radnom odnosu, niti korisnicima koji ostvaruju pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.

(Izvor: nap.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Posljednji opančar Hercegovine: Slobodanovi opanci obilaze svijet

“Nisam siguran da sam jedini, mada mislim da je to tako, jer dosta narudžbi imam i iz istočnog i iz zapadnog dijela Hercegovine i svi naručioci mi kažu da nema drugi niko da se ovim bavi”, započinje priču Sloban Popović tihi i nenametljivi čovjek, po čijoj se naravi odmah vidi da ima strpljenja za svoj zanat.

Kaže da, iako će uskoro u devetu deceniju, a rođen je na selu gdje je nekada glavna obuća bio opanak, do rata nije pravio opanke, mada je od starijih gledao kako se to radi.

“Počeo sam u ratu, na ratištu, gdje sam imao raspored na poprilično mirnom mjestu, a, budući da je bilo odjeće, ali se obuća poderala, a novca niotkud, pa sam sakupio nešto improvizovanog materijala i sebi napravio opanke. Ti prvi su bili nikakvi, traljavi, ali su služili svrsi – nisam bio bos, a budući da su i oni oko mene bili poprilično ‘obosili’, nastavio sam i dalje da radim, pa su i opanci sa svakim novim parom bivali sve bolji”, priča on.

Kaže da se nakon rata za njega brzo pročulo, pa je nastavio praviti opanke za brojna kulturno-umjetnička društva u Sarajevu, Ilijašu, Bijeljini, pa čak su putovale i na Rab, kao i našim iseljenicima u Gajdobri, i to sve po 20-30 komada, pa sve do 50, koliko su mu na Rabu naručili, tako da danas misli da ih ima na svakom kontinentu, osim Afrike.

“Sada već to ide glatko, vide i čuju ljudi jedni od drugih, a sada me pronalaze na Facebooku – pa naruče, a, kako sam uvidio da posao ide dobro, nabavio sam i kalupe uzrasta od malih za bebe, pa do 51 broja, koje sam napravio za jednog košarkaša iz Gacka koji igra u Beogradu”, nastavlja dalje Popović.

Problem nabavka materijala

Slobodanu, kako dodaje, nije problem napraviti opanke, već nabavka materijala, istog onog koji je bio jedini materijal za obuću koji se kod kuće mogao naći u vrijeme dok je on bio mali, a to su špaga, koža, kopče.

“Nekada smo sve to, osim kopči, koje su se mogle kupiti u seoskim dućanima, imali kod kuće, pa je bio potreban samo dobar opančar, a danas sve to nabavljam sa tri različite strane svijeta, pa kožu nabavljam iz Beograda, gumu iz Sarajeva, kopče iz Novog Sada, a špagu iz Dubrovnika”, dodaje dalje Slobodan.

Sve naručeno mu brzo stigne, uglavnom brzom poštom, ali to podiže i cijenu, koja je, opet, vrlo pristupačna, jer je donedavno par prodavao po 100 maraka, a nedavno je poskupio na 120 do 130 maraka, zavisno od opanaka.

“Kada radim sam, za jedan par mi treba dva dana, ali mi nekada pomažu i jedan od sinova i supruga, zavisno koliko se mušteriji žuri, tako da, sve u svemu, nemam neku zaradu, ali mi ova zarada kao dodatak na penziju dobro dođe. Ne kažem da se od ovog zanata ne bi moglo i živjeti, samo da mu se više posvetim, da uradim nešto i na promociji, ali, s obzirom na to da mi ovo dođe kao hobi – onda mi i zarađeni novci dođu nekako pride. A ne mogu se požaliti ni na kupce – uvijek me časte prilikom plaćanja i ne cjenkaju se”, pojašnjava dalje ovaj vrijedni Ljubinjac.

Kaže da mu je drago što su i njegova dva sina zainteresovana za ovaj zanat, pa će im, kao i svaki zanat u životu, dobro doći, a i opančarski zanat će se sa njima u Hercegovini produžiti.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata penzija u FBiH uz dodatak od 100 do 250 KM

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec juli 2025. godine bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u utorak, 5. augusta 2025.

Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je na isplati za juli 372.120, iznosi 760,43 KM.

Uz penziju stiže i dodatak

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO/MIO.

U skladu s navedenom Uredbom korisnici najniže penzije (599,28 KM) s prebivalištem na području BiH, uz penziju za juli primit će i jednokratni dodatak u iznosu od 250,00 KM.

Isti iznos primit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike penzija do iznosa najniže penzije u skladu s članom 82. Zakona o PIO/MIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 800,01 KM do 1.000,00 KM primit će jednokratni dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu 1.000,01 KM do 1.500,00 KM, primiti jednokratni dodatak od 100,00 KM.

Dodatak na penziju neće dobiti svi

Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe.

Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije sukladno članu 82. Zakona o PIO/MIO.

Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu, kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.

Penziju za juli primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 miliona KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Troškovi nezaustavljivo rastu: Potrošačka korpa preko 3.100 KM

Porast cijena odrazio se na ukupnu mjesečnu potrošnju domaćinstava, što potvrđuje i vrijednost sindikalne potrošačke korpe. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za juni ove godine iznosila je 3180,40 KM.

Iako bi se po sve tanjim novčanicima građana moglo zaključiti drugačije, statistika pokazuje da je u junu u odnosu na maj zabilježen blagi pad cijena hrane i pića. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu su u prosjeku porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene za godinu dana porasle 4,6 posto

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u junu je zabilježen prosječan rast cijena u sljedećim sektorima: stanovanje i režijski izdaci (0,5%), namještaj i kućni aparati (0,4%), zdravstvo (0,1%), prevoz (0,8%), rekreacija i kultura (0,7%), obrazovanje (1,1%), restorani i hoteli (1,6%) te ostala dobra i usluge (0,5%).

Istovremeno je zabilježen pad cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto te odjeće i obuće za 1,2 posto.

Ipak, nivo cijena u junu ove godine u poređenju sa junom prošle godine viši je za 4,6 posto. Prosječan godišnji rast zabilježen je u sektorima: hrana i bezalkoholna pića (10,8%), alkoholna pića i duhan (3,8%), stanovanje (1%), namještaj i aparati (1,1%), zdravstvo (6,4%), komunikacije (0,4%), rekreacija i kultura (4,9%), obrazovanje (1,9%), restorani i hoteli (7,2%) i ostala dobra i usluge (3,4%). Pad je zabilježen u odjeći i obući (−7,5%) i prevozu (−4,3%).

Sindikalna potrošačka korpa, čija je vrijednost u junu iznosila 3180,40 KM, obuhvata minimalne troškove života četvoročlane porodice – dva odrasla člana i dvoje djece (jedno u osnovnoj, drugo u srednjoj školi). Za poređenje, prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za april bila je 1545 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, utvrđena na 1000 KM.

Plate ne prate troškove

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi svega 48,58 posto, dok minimalna plata pokriva tek 31,44 posto osnovnih troškova života. U izračun korpe uključeni su troškovi hrane, stanovanja i komunalija, higijene i zdravlja, obrazovanja, kulture, odjeće i obuće, prevoza te održavanja domaćinstva.

Posebno zabrinjava podatak da hrana čini čak 45,32 posto ukupnih mjesečnih izdataka, što znači da četvoročlana porodica za prehranu mora izdvojiti skoro 1450 KM – gotovo cijelu prosječnu platu u FBiH. Na stanovanje i režije otpada 14,20%, na higijenu i zdravlje 9,67%, obrazovanje i kulturu 8,17%, odjeću i obuću 11,32%, prevoz 5,03%, a na održavanje domaćinstva 6,29%.

Troškovi života nezaustavljivo rastu

U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je sindikalna korpa iznosila 2950,10 KM, jasno je da troškovi svakodnevnog života nezaustavljivo rastu. Tada je udio hrane u korpi iznosio 43,84 posto. Sve češća poskupljenja dodatno ugrožavaju kućne budžete građana, od kojih mnogi s nelagodom iščekuju jesen i početak školske godine – period koji nosi nove, dodatne izdatke. Nemali broj porodica već se zadužuje da bi pokrili svakodnevne troškove.

(Izvor vijesti: Vecernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO potražuje 446 miliona KM, bolnice najveći dužnici

Ukupna potraživanja Fonda PIO po osnovu doprinosa zaključno sa prošlom godinom iznosila su 446,25 miliona KM od čega se 359 miliona KM odnosi na osnovi dug, a 87,35 miliona KM čine kamate.

Od ukupnih potraživanja na javni sektor se odnosi 173,7 miliona KM dok privati sektor duguje 272,5 miliona KM.

Tokom 2024. godine, ukupna potraživanja po osnovu doprinosa manja su za 38,6 miliona KM u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosila 484,87 miliona KM.

“Ukupnom smanjenju potraživanja u najvećoj mjeri doprinijelo je izmirenje obaveza svih domova zdravlja, koje je izvršilo Ministarstvo zdravlja, odnosno Vlada Republike Srpske, u iznosu od 26,67 miliona KM”, rekla je Sanja Rašević, pomoćnik direktora za evidentiranje doprinosa, javne nabavke i sistemsku podršku.

Potraživanja po osnovu neplaćenih doprinosa od preduzeća nad čijom imovinom je pokrenut stečajni ili likvidacioni postupak, na dan 31.12.2024. iznose 89,36 miliona KM, i manja su za 0,38 miliona KM u odnosu na 2023. godinu.

Deset najvećih dužnika po osnovu neplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje duguje ukupno 140,78 miliona KM, od čega javne zdravstvene ustanove (odnosno osam bolnica) duguju 128,12 miliona KM.

Pored bolnica, među najvećim dužnicima se nalazi i „Kosmos“ a.d. Banja Luka, koji duguje 8 miliona KM, ali je u ovom preduzeću u toku postupak finansijskog restrukturiranja, u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, pa se očekuje da će u narednom periodu navedena dugovanja biti izmirena.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevoz u Tuzli od danas besplatan za penzionere i starije od 65 godina

Gradski prevoz u Tuzli od danas jeftiniji, uvodi se i besplatan prevoz za određene kategorije građana

Gradski prevoz autobusima u Tuzli danas košta 1,5 KM na gradskim, a 2,5 KM na prigradskim linijama. To je velika promjena u odnosu na raniji period, kada je gradska vožnja autobusom koštala 3,5 KM.

Podsjećamo, Služba za komunalne poslove Grada Tuzla potpisala je okvirni sporazum s firmom Gradski i prigradski saobraćaj (GiPS), koja je bila jedini ponuđač na javnom pozivu za obavljanje javnog prevoza. Okvirni sporazum, vrijedan 27,3 miliona KM, potpisan je na period od četiri godine, i podrazumijeva da Grad plaća GiPS-u za obavljanje prevoza, dok prihod od prodaje karata ide Gradu.

Pored nižih cijena, od danas se uvodi i besplatan prevoz za određene kategorije građana. Pravo na besplatan prevoz imaju:

• penzioneri,
• osobe starije od 65 godina,
• djeca do šest godina,
• građani u stanju socijalne potrebe, čiji mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 25% prosječne neto plaće u FBiH.

Takođe, srednjoškolci i studenti ostvaruju pravo na subvencionisane karte iz kantonalnog budžeta.

Još jedna novina je da će gradski prevoz ponovo biti dostupan i nedjeljom, što ranije nije bio slučaj.

Grad Tuzla će na godišnjem nivou za ovu uslugu izdvajati oko 7 miliona KM. Prema procjenama nadležne gradske službe, oko 4 miliona KM trebalo bi se vratiti kroz prodaju karata, dok će ostatak, oko 3 miliona KM, biti pokriven iz gradskog budžeta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nikšić: U 2024. godine za penzije iz budžeta izdvojeno 511 miliona KM

Od 1. jula poslodavci u Federaciji BiH plaćaju manje doprinose na plate. Ova dugoočekivana mjera, kako ističe premijer Nermin Nikšić, samo je prvi korak u širem paketu ekonomskih reformi koje imaju za cilj rasterećenje privrede, povećanje plata i otvaranje novih radnih mjesta.

Nikšić je najavio i novi val fiskalnih rasterećenja do kraja godine, dodatke za penzionere, kao i adresiranje pitanja koja opterećuju namjensku industriju, uključujući proizvodnju novih, dosad neviđenih proizvoda u domaćim pogonima.

“Prvi korak je napravljen – od 1. jula primjenjuju se niže stope doprinosa. Time jasno poručujemo: želimo rasteretiti poslodavce, potaknuti povećanje plata i otvaranje novih radnih mjesta”, poručuje Nikšić.
Premijer FBiH rekao je da od 4. avgusta penzioneri dobijaju jednokratnu novčanu pomoć od 100 do 250 KM, zavisno od visine penzije. Iznosi su određeni tako da odgovore na potrebe najugroženijih, a da pritom ne ugroze stabilnost budžeta.

“Ovo je više od 70 miliona KM direktne podrške našim najstarijim sugrađanima. To jasno pokazuje našu posvećenost, ali i ukazuje na potrebu da pronađemo dugoročna, sistemska rješenja”, ističe Nikšić.

Takva rješenja se planiraju kroz izmjene Zakona o PIO do kraja godine, s jasnom namjerom da isprave postojeće nepravde i osiguraju veću održivost penzijskog sistema.

Među ključnim promjenama predviđa se uvođenje formula za usklađivanje penzija koje će bolje pratiti realne ekonomske uslove i potrebe penzionera, uklanjanje razlika između “starih” i “novih” penzionera, koje trenutno iznose i do 30% za istu osnovicu i staž, te stabilnije finansiranje PIO sistema, koje se neće oslanjati na privremene, ad-hoc intervencije.

“Možda javnosti nije poznato da smo samo u 2024. godini iz budžeta izdvojili 511 miliona KM kako bismo očuvali postojeći nivo penzija i zaštitili standard penzionera”, naglašava Nikšić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanovnici BiH na lijekove potrošili više o millijardu maraka

Građani BiH prošle godine ostavili više od milijardu KM u apotekama – zdravlje postaje luksuz

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u 2024. godini zabilježen je rekordan promet lijekova u iznosu od čak 1.083.063.693,36 KM, što je više od milijardu konvertibilnih maraka. Godinu ranije promet je iznosio 961 milion KM, dok je u 2022. godini bio 890,9 miliona KM, a u 2021. – 812,3 miliona KM.

Sve veći pritisak na kućne budžete

Zdravlje građana BiH postaje sve skuplje, a ljekovi zauzimaju sve veći udio u kućnim budžetima. Najveći promet ostvaren je u grupi lijekova za zloćudne bolesti i supstance koje djeluju na imunski sistem – čak 219,8 miliona KM, dok je godinu ranije za ovu grupu potrošeno 208,6 miliona KM.

Najkorišteniji lijek u toj grupi je pembrolizumab, sa prometom od 21,3 miliona KM, dok je odmah iza njega atezolizumab, sa 19,8 miliona KM.

Srce, stomak, nervi…

Na drugom mjestu po potrošnji su lijekovi za kardiovaskularni sistem, u vrijednosti od gotovo 160 miliona KM, dok su na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam sa ukupnim prometom od 157,5 miliona KM.
Slijede lijekovi za nervni sistem – 113,4 miliona KM, te oni za krv i krvotvorne organe – 112 miliona KM.

Milioni za smirenje i antidepresive

Kada je riječ o lijekovima koji djeluju na psihu, anksiolitici (poznati kao „sredstva za smirenje“) ostvarili su promet od 14 miliona KM, dok je za antidepresive potrošeno 12,5 miliona KM. Antipsihotici, koji se koriste za liječenje psihotičnih simptoma, zabilježili su promet od 16,3 miliona KM.

Najkorišteniji lijekovi – paracetamol, ibuprofen, pantoprazol

Najprodavaniji lijek iz grupe za krv i krvotvorne organe je rivaroksaban, lijek protiv zgrušavanja krvi, sa prometom od gotovo 18 miliona KM.

Paracetamol, najkorišteniji analgetik i antipiretik, ostvario je promet od 15 miliona KM. Veliku potražnju imao je i pantoprazol, lijek za želudačne tegobe, sa prometom od 14,8 miliona KM.

Slijede apiksaban – 14 miliona KM, ibuprofen – 13,7 miliona KM, te lijekovi na bazi acetilsalicilne kiseline – 12,9 miliona KM. Mješavina kofeina i paracetamola zabilježila je promet od 11,8 miliona KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na: