Nikšić smatra da penzioneri ne mogu naći primjedbu na Vladu FBiH

Premijer Nermin Nikšić je tokom nedavnog gostovanja na BHRT-u, u emisiji Jutro za sve, upitan da li će biti 13. penzije, kazao kako su oni penzionerima u skladu sa zakonom povećali penzije i isplatili jednokratnu pomoć.
Potrebno 500 miliona KM za izmijenjeni Zakon o PIO-u

“Moglo bi se to tretirati kao ta 13. penzija, onda bi nešto sada trebalo vjerovatno da bude 14. penzija. Naravno da ima želja koliko hoćete. Mi smo otprilike prikrajčili Zakon o PIO-u. On je sada na valorizaciji u Ministarstvu finansija. Procjena je da treba najmanje 500 miliona KM za taj novi Zakon o PIO-u. Gledaćemo da osiguramo potrebna sredstva kako bi taj novi zakon stupio na snagu od 1. januara. On je usaglašen sa udruženjima penzionera”, rekao je Nikšić.

On je rkeao da mu je potpuno jasno da su penzioneri kategorija stanovništva koja se nalazi u prilično teškom položaju, ali da misli da ne mogu naći nijednu riječ primjedbe na dosadašnji odnos vlade.

“U prvoj godini 500 miliona KM iz budžeta je dato da bi se održale penzije na tom nivou, u ovoj godini 300 miliona KM, u prošloj godini i ovoj jednokratna pomoć. Mislim da to treba razumjeti jer nisu samo penzioneri u budžetu FBiH”, rekao je Nikšić.

S druge strane predstavnici penzionera kažu da se 13. penzijom ili jednokgranom pomoći više ne smije praviti diskriminacija među penzionerima, već da se to unese u član 80. i da se to veže kao 13. penzija penzionerima.

“Naravno, svjesni smo da je neće biti u ovoj godini, gotovo je. Primjena zakona kreće od januara. Ako je pomoć 10 KM, neka je svima, ali da ide kroz zakon” – govori Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Pozitivna stvar „raspakivanje“ Zakona o PIO-u.

Trakić kaže da su imali primjedbe na jednokratnu pomoć i usklađivanje penzija

“Oni su uradili prema penzionerima jednu uslugu koju smo dugo, dugo tražili, a to je raspakivanje zakona. Mi smo tražili izmjene tri člana, a četvrti je delegiralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i to član 81. od kojeg se doista ograđujemo, ali podržavamo da ne može penzija biti jednaka čovjeku sa 15 godina staža i 40 godina, a kolika će biti, to je na njima da izdefinišu. Plaćeni su dobro da to urade. Imali smo primjedbe na jednokratnu pomoć i na redovno usklađivanje penzija 4,49 KM. Jednokratnom pomoći je urađena velika diskriminacija prema penzionerima. To je propust Vlade FBiH koji je nama napravio veliki problem u udruženjima, a 100.000 penzionera nije dobilo pomoć”, kažei Trakić.

Najveći problem što se vlast u FBiH veže za Republiku Srpsku

“Ne trebamo da se vežemo ni za koga. Fondovi su posebni, i PIO RS-a i Zavoda PIO. U izmjenama Zakona o PIO-u najbitniji je član 79. kojim se određuju parametri za usklađivanje penzija. Hvala Bogu, imaćemo usklađivanje 1. januara 2026. godine, a potom 1. jula”, kazao je Trakić.

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona, kaže kako premijer FBiH Nermin Nikšić ima pravo na svoje mišljenje.

Potez Vlade sa peletom je katastrofa za penzionere

“Juče sam provjeravao cijene peleta. Vlada FBiH je donijela odluku da ograniči na 480 KM, i plus PDV i plus prevoz, i dođe vam 600 KM, znači penzija od 599 KM je ništa! Taj potez Vlade je katastrofa za penzionere”, kaže Halilović.

On kaže da su u startu bili protiv jednokratne pomoći,  te da su tražili vanredno povećanje penzija, ali da to nije uspjelo jer nije promijenjen zakon.

“Mi smo računali da ćemo do sedmog mjeseca imati usvojene izmjene i dopune Zakona o PIO-u, a u devetom mjesecu da se vanredno povećaju penzije. Međutim, Vlada FBiH je pomakla datume. Evo, s Božijom pomoći, čekamo ovaj posljednji rok do decembra da se usvoje izmjene i dopune zakona i mislim da ne bi smio niko sebi dozvoliti luksuz da se to ne dogodi”rekao je Halilović.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH pred demografskim slomom: Stanovništvo sve starije i sve manje ga ima

Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim evropskim zemljama. Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne niti adekvatne da bi preokrenule ove trendove.

BiH izgubila gotovo 35 posto stanovništva

Iz razgovora sa demografskim stručnjacima, profesorom demografije i demografskim ekspertom Stevom Pašalićem i analitičarem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave.

Uoči rata, BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Nešto više od dvije decenije kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratni period.

Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno prognozirati broj stanovnika, jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Zbog toga napominju da su svi aktuelni podaci o broju stanovnika samo procjene, a ne zvanične brojke.

Do tih procjena, prema Pašaliću, dolazi se uz pomoć metodološki utemeljene demografske računice poznate kao “jednačina ravnoteže”, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.

Najveći pad u Federaciji BiH i Brčko distriktu

Tako je broj stanovnika u Federaciji BiH pao na 1.802.376 u 2024. u odnosu na 1991. kada je bilo 2.731.019, dok se u Distriktu Brčko u istom vremenskom periodu smanjio sa 87.627 na 68.173 stanovnika.

Broj stanovnika, kako kaže demografski analitičar Adnan Fehratbegović, može se indirektno procijeniti i na osnovu “vitalne statistike”, odnosno broja novorođenih koji je poznat, te uzimajući u obzir broj stanovnika/broj novorođenih u zemljama u regionu, koje imaju slične društvene i ekonomske uslove.

U razgovoru ističe da je, od ukupnog broja stanovnika važnija starosna struktura stanovništva, koja je bitna za projekcije, ali i za ukupna kretanja, između ostalog, u oblasti radne snage, broja učenika i studenata i penzionera.

“Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH prosječna starost iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u zadnjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine”, navodi Fehratbegović.

Sumorne projekcije do 2050. godine

Kada je riječ o projekcijama broja stanovnika i starosne strukture stanovništva, demografska slika u FBiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za period 2019. – 2070., kako ističe analitičar, djeluje prilično sumorno.

“Do 2050. godine u Federaciji BiH od procijenjenih 1.522.418 stanovnika, čak 37 posto moglo bi činiti osobe starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije od 15 do 64 godina mogao bi pasti sa oko 1.530.000 stanovnika, koliko je bilo u 2019. godini, na samo 797.000 stanovnika u 2050., odnosno sa 70 na svega 52 posto”, objašnjava Fehratbegović.

Dodaje da je situacija slična sa Republikom Srpskom, pa čak i teža, zbog veće prosječne starosti stanovništva.

Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, u kombinaciji s depopulacijom, predstavljati ogroman izazov za BiH.

“Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcionisanje države, od penzionih fondova, preko nedostatka radne snage do ogromnog pritiska na finansiranje zdravstvenih i obrazovnih sistema te izgradnje infrastrukture” ističe.

Demografski problem najteži i najozbiljniji

Dok bi se, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj radno sposobnih građana koji svojim doprinosima održavaju penzione fondove i finansiraju ključne javne sisteme mogao prepoloviti, populacija starija od 65 godina će porasti sa 335.000, koliko je bilo 2019. godine, 29a 564.000 u 2050.

“Možemo slobodno reći da je demografski problem najteži i najozbiljniji izazov s kojim se BiH suočava u svojoj novijoj istoriji”,  naglašava demografski stručnjak.

Kada je riječ o politikama i mjerama koje bi trebalo da odgovore na sve navedene izazove, Fehratbegović otvoreno priznaje da stanje nije ohrabrujuće.

“Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što je su konsultacije sa stručnjacima izostale”, ističe.

Kao primjer navodi naučnu konferenciju organizovanu 2023. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na kojoj, kaže, nije prisustvovao niko iz izvršne vlasti.

“Sve ili bar većina takozvanih mjera koje se donose su zapravo ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez adekvatnog stručnog i naučnog utemeljenja”, smatra Fehratbegović.

Stoga ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike.

“Pomenuta naučna konferencija nudila je upravo to, najveći stručnjaci i naučnici iz zemlje i regiona su adresa na koju se treba obratiti”, kaže on.

Mladi moraju imati razloge da ostanu

Naglašava da je neophodno učiniti sve da bi mladi ljudi željeli ostati u BiH i graditi svoju budućnost.

“To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema te kreiranje uslova za dolazak stranih investicija, što bi poboljšalo poslovne prilike i povećalo broj radnih mjesta. Takođe, važna je i izgradnja infrastrukture, jer strani investitori ne žele poslovati u zemlji gdje transport roba i usluga traje čitavu vječnost. Osim toga, neophodna je i depolitizacija javnog sektora, odnosno odmicanje političkih partija od upravljanja javnim preduzećima” zaključuje Fehratbegović.

Republika Srpska izgubila više od trećine stanovništva

Zabrinjavajuća demografska slika prisutna je i u Republici Srpskoj.

Profesor demografije i demografski ekspert Stevo Pašalić procjenjuje da je Republiku Srpsku od 1991. godine pa do 2024. izgubio čak 36 posto stanovništva, odnosno da je sa 1.558.387, broj stanovnika pao na 995.107.

Napominje da zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku RS govore o 1.110.496 stanovnika, ali da zvanična statistika ne uključuje spoljnu migraciju, koja se u BiH, kao ni u zemljama regiona, ne evidentira sistematski.

Kada je riječ o dugoročnim demografskim projekcijama, profesor Pašalić ističe da je potreban oprez jer su predviđanja u ovoj oblasti često nezahvalna zbog određenih cikličnih kretanja stanovništva te su stoga su moguće određene promjene.

Republika Srpska bi do 2050. mogla imati tek 600.000 ljudi

Ukoliko bi se, ipak, trenutni trendovi nastavili bez većih odstupanja, uz negativan prirodni priraštaj i stalni odlazak stanovništva, ocjenjuje da je realno očekivati da bi Republika Srpska do 2050. godine mogla izgubiti još 250.000 – 300.000 ljudi.

“To znači da bi Republika Srpska do sredine vijeka mogla imati nešto više od 600.000 stanovnika”, navodi Pašalić i dodaje da ipak ovakve projekcije treba uzimati s rezervom.

Komentirajući negativni prirodni priraštaj, ističe da je on u RS-u od 2002. godine u kontinuitetu negativan, uz određene oscilacije. Nakon popisa 2013. godine ovaj bh. entitet je zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubio 64.995 stanovnika.
“Sasvim je izvjesno da će se taj trend i nastaviti”, upozorava Pašalić.

Govoreći o natalitetu i promjenama u reproduktivnim navikama žena u RS-u, profesor demografije ukazuje na zabrinjavajuće podatke.

“Sada su “srednje godine rađanja” u RS-u 33,8 godina, što je daleko iznad srednjih godina rađanja 1990-tih, kada je ta granica bila oko 27 godina. Osim toga, tokom posljednjih 30 godina, broj djece po ženi smanjen je na oko 0,5” , ističe Pašalić.

Da bi Republika Srpska imala uslove za prostu reprodukciju, godišnji broj novorođene djece trebalo bi da bude blizu 20.000, što je, kako kaže, u postojećim demografskim uslovima nedostižno.

Odlaganje roditeljstva i pad fertiliteta

Demografski ekspert također naglašava da jedna četvrtina žena u RS-u starosti 35 godina nema djecu te da se uglavnom radi o ženama koje žive u urbanim sredinama i koje imaju više ili visoko obrazovanje.

“Odloženo rađanje, kasni brakovi i sve duže čekanje sa zasnivanjem porodice predstavljaju važne uzroke niskog fertiliteta sa kojim se danas suočava RS”. kaže Pašalić.

On upozorava i na dodatne probleme.

“U jednoj generaciji žena od 30-35 godina, one još uvijek nemaju djecu, iako se još nalaze u plodnom periodu. Međutim, tu se može pretpostaviti da je već prisutno smanjenje fiziološke plodnosti, sekundarni infertilitet, veća psihološka cijena braka i rađanje djece u starijim godinama, što znači da više neće moći imati željeni broj djece. Odlaganje rađanja za kasnije životno doba nosi i brojne rizike za nepovoljan tok i ishod trudnoće” pojašnjava.

Statistika dodatno potvrđuje trend odlaganja roditeljstva u RS-u.

“Više od 80 posto žena starosti 20-24 godine nema djecu, iako su upravo tada najplodnije, čak njih 93 posto. U dobi od 25-29 bez djece je oko dvije trećine žena, a bez potomstva ostaje i oko trećina žena starosti 30-34 godine” , kaže Pašalić.

Navodi da se slična situacija bilježi i na nivou cijele BiH. Godine 1990. rođeno je 67.000 djece, dok sada taj broj iznosi oko 25.000.

Pašalić također ističe da migracije donose najveće demografske gubitke u cijeloj BiH, pa tako i u RS-u.

“RS je u posljednjih desetak godina napustilo 110.240 ljudi. BiH je istorijski emigraciona zemlja i odlazak ljudi će se nastaviti sve dok razvijenost naših prostora ne bude približna, na primjer, zemljama EU. Evidentno je da će se proces iseljavanja nastaviti, možda različitim intenzitetom, zavisno od naših ekonomskih i drugih kretanja” ističe.

Nema brzih rješenja

Sagovornik Fene napominje da u rješavanju demografskih problema nema jednostavnih ni brzih rješenja te da trenutne mjere koje se provode nisu dovoljno sistemske niti dugoročno održive.

“Ne postoje mjere populacione politike koje donose čarobna rješenja. Mjere koje danas imamo uglavnom sadrže elemente socijalne politike, što znači da još uvijek nemamo jasno definisanu populacionu politiku. U zemljama u svijetu najveći efekti te politike donose najviše do deset posto. Naslabije rezultate daju novčana davanja, koja kod nas trenutno prednjače među pronatalitetnim mjerama”, ističe Pašalić.

Dodaje da se ovaj problem više ne može rješavati samo demografskim, već i širim “nedemografskim” mjerama, prije svega ekonomskim.

Također navodi i primjer koji pokazuje koliko je teško postići vidljive ekonomske efekte kroz povećanje nataliteta.

“Kada bi se broj rođene djece u jednoj godini povećao za 10 posto, to bi moglo da utiče na rast BDP-a za oko 0,69 posto. Međutim, do takvog rezultata je teško doći. U RS, to bi to značilo da broj rođenih treba porasti sa sadašnjih 9.227 na nešto više od 10.000 beba te da da tako povećamo BDP za 0,69 posto u narednoj godini, što je zahtjevan cilj” , objašnjava Pašalić.

Strateški dokumenti kao da ne postoje

On upozorava da, iako postoje brojni strateški dokumenti koji se bave demografskim pitanjima, njihova primjena u praksi gotovo ne postoji.

“Imamo brojne strategije, ali one su uglavnom “mrtvo slovo na papiru”. Slična je situacija u cijeloj BiH, na to smo ukazali još prije godinu dana u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Čak i kada te strategije obuhvataju demografska pitanja, to je najčešće vrlo šturo i neprecizno definisano”, kaže Pašalić.

Naglašava da je stanovništvo ključni pokretač razvoja i da se najefikasnije demografske mjere zapravo zasnivaju na ekonomskom rastu.

“Najbolje mjere su razvoj ekonomije i zapošljavanje, posebno mladih i bračnih parova, uz cilj da svaki posao bude siguran i dobro plaćen. Ogroman značaj imaju i obrazovanje i kvalitet radne snage, jer obrazovana populacija donosi veću produktivnost i kvalitet. Kvantitet bar djelimično možemo nadoknaditi kvalitetom”, zaključuje Pašalić i dodaje da je “ljudski kapital ključan za razvoj i opstanak svakog društva”.

Problem zajednički za cijeli region

Demografski problemi nisu jedinstveni samo za Bosnu i Hercegovinu. Slične trendove bilježe i zemlje regiona, Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem mladih i ubrzanim starenjem stanovništva.

Kako poručuju sagovornici, rješenje ne leži samo u novčanim davanjima, već u stvaranju društva u kojem mladi žele ostati, zasnivati porodice i graditi budućnost. To znači stabilnost, sigurnost, zapošljavanje, efikasne institucije i, iznad svega, dugoročnu strategiju.

(Izvor vijesti: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ministarstvo rada: Tri kantona nisu provela konkurs za UO Zavoda PIO FBiH

Privremeni Upravni odbor ostaće na snazi dok Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Hercegovačko-neretvanski kanton ne provedu konkursnu proceduru i ne dostave prijedloge kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i kriterije, kažu u Ministarstvu

Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje privremeni je već sedam mjeseci, a u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike kažu kako je sve po zakonu, kao i to što u Upravnom odboru umjesto predstavnika kantona sjede dva zaposlena ovog ministarstva Kenan Spahić i Jusuf Brkić.

Poznato je da članove Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje predlažu kantonalne vlade, a potvrđuje Federalna vlada, pa smo premijera Nermina Nikšića pitali kako je moguće da je Vlada Federacije BiH, na čijem je čelu, u Upravni odbor imenovala uposlenike Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Kenana Spahića i Jusufa Brkića, a odbacila predložene kandidate iz Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona i zar to nije sukob interesa.

Nikšić pitanja preusmjerio ministru

Upravni odbor je dopunjen stručnim osobama koje poznaju penzijski sistem

Pitanja je Nikšić preusmjerio na Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

“Vlada Federacije BiH imenovala je privremeni Upravni odbor Federalnog zavoda PIO u skladu s članom 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Vlade Federacije BiH. Ovaj član propisuje mogućnost izuzeća od redovnog postupka imenovanja u slučaju kada se imenuje privremeno tijelo, s ciljem osiguranja kontinuiteta i zakonitog rada institucije”, kažu u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.

Naime, tri kantona, Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Hercegovačko-neretvanski, nisu provela javne konkurse, niti okončala zakonom propisane procedure za odabir kandidata. Stoga je Vlada Federacije BiH, da bi se spriječio zastoj u radu Zavoda, privremeno imenovala Upravni odbor koji je dopunjen stručnim osobama koje poznaju penzijski sistem, među kojima su i predstavnici iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

“Takvo imenovanje je zakonski dozvoljeno i ne predstavlja sukob interesa jer se radi o privremenom rješenju u skladu s navedenim zakonom, a koje će biti na snazi do okončanja konkursnih procedura u preostala tri kantona”  odgovorili su iz Ministarstva.

Vlada nije mogla imenovati redovni Upravni odbor

Privremeni Upravni odbor ostat će na snazi dok Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Hercegovačko-neretvanski kanton ne provedu konkursnu proceduru i ne dostave prijedloge kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i kriterije koje je usvojila Vlada Federacije BiH.

“U ovom trenutku, sedam kantona je provelo procedure i dalo svoje predstavnike, a nakon što i preostala tri kantona ispune zakonske obaveze, Vlada Federacije BiH će imenovati redovni Upravni odbor na puni mandat “, kažu u Ministarstvu.

Privremeni upravni odbor imenovan je 15. marta i kao takav je trebao da funkcionira tri mjeseca, a potom da se imenuje Upravni odbor Zavoda PIO FBiH na četiri godine pa smo pitali zašto Vlada FBiH to nije učinila.

“Vlada Federacije BiH nije mogla imenovati redovni Upravni odbor jer tri kantona nisu provela javne konkurse, niti dostavila zakonite prijedloge kandidata. U takvoj situaciji, kako bi Zavod mogao neometano funkcionirati i donositi odluke, Vlada je bila dužna osigurati privremeni sastav Upravnog odbora do okončanja konkursnih procedura u kantonima”, kažu u Federalnom ministarstvu.

Čim preostali kantoni provedu javne konkurse, u skladu s kriterijima koje je usvojila Vlada Federacije BiH i dostave prijedloge kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove, Ministarstvo rada i socijalne politike će predložiti Vladi imenovanje redovnog Upravnog odbora na puni mandat.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije u 2026. u FBiH trebale bi rasti 11,9 posto, a potom i 5,3 posto

Posljednjih mjeseci u javnosti su plasirani brojni izračuni u vezi sa iznosom penzije koje bi se trebali usklađivati, odnosno uvećavati prema novoj formuli, a u skladu sa rastom plate i kretanja cijena u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg faktora za penzionere.

Činjenica je da se stečena prava ne mogu dirati, a prema Prijedlogu zakona, u ključnom članu 79. koji se odnosi na redovno usklađivanje, prema novoj formuli procjena je da će procent usklađivanja od 1. januara naredne godine iznositi 11,9 posto.

Takve procjene imaju i u Savezu udruženja penzionera FBiH, kako nam je to kazao zamjenik predsjednika te organizacije Haso Halilović.

“Na osnovu dosadašnjih podataka to je procenat redovnog usklađivanja. Očekujemo da neće biti ispod 11 posto, jer je rasla minimalna plata, kao i prosječna plata” , kazao je Halilović.

Zaštitni mehanizam

U Savezu su, naglasio je, mišljenja da su parametri koji će se za izračun uzimati iz ove godine povoljni i da će osigurati kvalitetnije redovno usklađivanje.

“Dakle, po svim tim proračunima, minimalna januarska penzija bi bila oko 700 KM. Kakvi će proračuni biti dalje, kakve će procente Vlada FBiH dalje uzeti u obzir, ne bih licitirao. Sadašnji penzioneri neće biti zakinuti. Bez obzira na trendove rasta plata i troškova života, ako bi bili negativni, neće doći do smanjenja penzija. Ugrađen je zaštitni mehanizam”, kazao je Halilović.

Julsko usklađivanje

Penzije bi se prema izmjenama Zakona o PIO usklađivale dva puta godišnje. Drugo je predviđeno od 1. jula, a prema posljednjim procjenama, procent usklađivanja bi bio 5,2 posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Efekti “odvajanja” radnika od neradnika vidljivi za 10 godina

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dobio je pozitivno mišljenje Federalnog ministarstva finansija.

Ostaje da svoje mišljenje da Kancelarija za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde kako bi predložene izmjene mogle ići na Vladu Federacije BiH, a potom u Parlament FBiH.

Izmjenama su se, između ostalog, promijenili parametri za usklađivanje penzija, pa to više neće biti prema dosadašnjem bruto domaćem proizvodu i indeksu potrošačkih cijena već kako su penzioneri tražili, to će biti usklađivanje penzija koje prati procenat porasta plaća u Federaciji BiH u kombinaciji s porastom cijena prema formuli 60:40 u korist parametra koji je povoljniji za penzionere.

Penzije bi se povećavale 1. januara i 1. jula. Penzioneri traže da primjena izmijenjenog zakona počne 1. januara 2026. godine.

Pažnju javnosti izazvala je izmjena člana 81. koji se odnosi na najniže penzije pa tako onaj ko naredne godine ode u penziju sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imat će penziju nekih 390 KM prema sadašnjim parametrima, a ko pod istim uvjetima ode u penziju ove godine, imat će penziju 599 KM.

Najniža penzija zavisi od dužine staža

U predloženim izmjenama stoji da najniža penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

Za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije. Sada prosječna penzija iznosi 650 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Pojedini predstavnici penzionera tvrde kako nije tačno da će se kod najniže penzije uzimati prosječna penzija, nego prosječna samostalna penzija koja je sada 760 KM.

Te njihove tvrdnje opovrgavaju predložene izmjene Zakona o PIO-u gdje jasno stoji da se najniža penzija izračunava prema prosječnoj penziji, a da zagarantovana penzija pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja i više i da ona predstavlja iznos prosječne samostalne penzije isplaćene za decembar 2024. godine.

Zaštiti se od malverzacija i zloupotreba

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, koje je predlagač ovih izmjena, kao obrazloženje navodi kako su predstavnici penzionera ukazali na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem “osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje”.

“Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM”, stoji u obrazloženju izmjena Ministarstva.

Niko ne ide svjesno na 15 godina staža

“Ja još nisam upoznala nekoga ko svjesno ide na 15 godina staža, ali znam ljude koji su počeli raditi odmah po završetku agresije i umjesto da imaju sada 28 godina staža, oni imaju jedva 16 godina. Zašto? Pa zato što ih poslodavci nisu prijavljivali, a radnik ne može birati i reći: “Ja neću raditi ako mi nećete uplaćivati doprinose”. Ko ga pita, to je situacija “uzmi ili ostavi”. I ti moji prijatelji, kao i ja, sa 65 godina će imati, ako budu sve do tada radili, 26 godina staža i sad bi Ministarstvo da od nas pravi socijalne slučajeve, na nama da uštedi. Pa zar to nije sramotno? Ja cijeli život radim čestito i pošteno i treba neko da mi uništi život kada ostarim, ako doživim penziju” kaže jedna od penzionerki iz Sarajeva.

Penzioneri nisu tražili izmjenu člana 81.

Predstavnici penzionera u više navrata kazali kako oni nisu tražili ovakvu izmjenu člana 81, ali su tražili da istu penziju ne može imati neko sa 15 i 40 godina staža.

U finansijskoj projekciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji kako će u prvim godina primjene izmjena Zakona o PIO-u u članu 81. biti veoma mali iznosi smanjenih troškova za isplatu penzija, dok će “protokom godina, npr. za 10 godina te uštede biti značajnije”.

Kreatori izmjena i dopuna Zakona o PIO-u, prema onome što stoji u obrazloženju, ne znaju ni koliko sada iznosi zagarantovana penzija pa je kod njih ona 680 KM, a ustvari je 715,21 KM.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Veća podrška iz budžeta za penzionere Šamca

Budžet Udruženja penzionera opštine Šamac u narednoj godini biće povećan na 20.000 KM sa dosadašnjih 12.000 KM, dogovoreno je danas na sastanku Upravnog odbora Udruženja i predstavnika lokalnih vlasti.

Predsjednik Udruženja Ljubomir Čordašević rekao je da će sredstva biti usmjerena na podršku projektima koji promovišu zdravo starenje, organizovanje rekreativnih aktivnosti i jačanje saradnje sa udruženjima penzionera iz bratskih opština.

“Očekujemo veće razumijevanje za okupljanja i druženja penzionera, kao i za pitanja koja se tiču našeg socio-ekonomskog, zdravstvenog i opšteg položaja”, naveo je Čordašević.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trakić: Mora se riješiti status korisnika srazmjernih penzija

Kod posljednje podjele jednokratne pomoći penzionerima u Federaciji BiH u augustu izostavljeni su korisnici srazmjernih penzija iako među njima je veliki broj onih sa penzijama do 400 KM.

Jedan od izgovora vlasti bio je da penzioneri sa srazmjernim penzijama nisu bili obuhvaćeni jer se ne zna koliko ih ima.

Pomoć je iznosila od 100 KM do 250 KM.

Odluka o podjeli pomoći je donesena bez prethodnog dogovora sa predstavnicima penzionera.

Korisnika srazmjernih penzija je otprilike 73.000

Srazmjerna penzija je kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji Bosne i Hercegovine da bi ostvario uslov za penziju, nego mu je za ispunjenje uslova za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosilaca osiguranja.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali koliko ima korisnika srazmjernih penzija, koliko ih je sa penzijama nižim i od najnižih u FBiH.

Nisu nam odgovorili, ali nezvanično saznajemo da korisnika srazmjernih penzija u FBiH ima nekih 73.000. Većina ih prima iz Federacije penzije niže od minimalne u FBiH, a Zavod PIO ne zna koliko takvi penzioneri primaju ukupno, jer nemaju podatak koliko iznose penzije takvih korisnika u drugim zemljama.

U ZDK 360 srazmjernih penzionera?

“Mislim da je krajnje vrijeme da se riješi status tih ljudi sa srazmjernim penzijama koje su do 400 KM. Ti ljudi neće izgleda nikada dobiti povećanje penzija do smrti. Ne priznaje ih Federacija niti država u kojoj su zaradili dio staža. Recimo, u Srbiji povećanje, za njih nema, u FBiH povećanje, oni nemaju. Pa njima ostaje ta penzija koja je otprilike 400 KM, a ima ih i nižih. Vlast se, kada se spomenu srazmjerne penzije, veže za Sloveniju, Austriju i Njemačku. Ima srazmjernih penzija i po 2.000 KM, tačno je, ali ima i srazmjernih koje su niže od najniže penzije u FBiH” – kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

On kaže da je prikupljao podatke u ZDK o korisnicima srazmjernih penzija te da mu se javilo 360 tih penzionera.

“Imam kompletne njihove podatke koliko primaju iz Srbije, a koliko iz FBiH. Vjerujem da su to i ostala udruženja uradila. U ponedjeljak imam sastanak kod premijera ZDK Nezira Pivića, tražio sam za te ljude pomoć, barem po 100 KM preko Zavoda PIO, da ih donekle pomogne”, naveo je Tarkić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dogovor Vlade i penzionera: Minimalna penzija 700 KM?

Od naredne godine, minimalne penzije u Federaciji BiH mogle bi iznositi oko 700 KM. Ovo su procjene penzionera, članova saveza, koji već nekoliko mjeseci aktivno pregovaraju sa nadležnima u vezi izmjena Zakona o PIO-u. Sve što je predloženo u saradnji sa Vladom FBiH stavljeno je na papir, a uskoro će biti i pred Parlamentom.

“16. septembra imali smo sjednicu u Vladi s premijerom, njegovim zamjenicima i ministrom, te smo konačno dogovorili tekst izmjena i dopuna zakona koji bi trebao biti usvojen u oba doma Parlamenta do kraja ove godine i stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Ovim izmjenama, član 79 omogućit će rast penzija u skladu s rastom plata, kao i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Takođe, osigurana je zaštita dosadašnjeg rasta penzija, što znači da ne može doći do smanjenja sadašnjih penzija”, kazao je Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK.

Jedini pravedan način

Do smanjenja neće doći za one koji su već u penziji, ali bi penzije mogle biti niže za one koji od naredne godine budu penzionisani, sa manje radnog staža. To je, smatraju penzioneri, jedini pravedan način.

“Do sada je bilo da osoba koja je radila 35 godina ima najnižu penziju od 599 KM, a i osoba koja je radila 15 godina ima istu penziju. Došli smo do zaključka da to nije uredu. Po nekim izračunima, najniža penzija za 15 godina radnog staža bi trebala biti proporcionalna – za 15 godina staža. Hoće li tako biti, ne mogu reći”, rekao je Nikola Banović, predsjednik UO Udruženja penzionera grada Tuzla.

Problemi sa članom 80 Zakona o PIO

Predstavnici penzionera navode da predložene izmjene zakona imaju još pogodnosti, a jedna od njih je i dodatak na penziju.

“Imali smo problema s članom 80, koji se odnosi na vanredno usklađivanje penzija. Mi smo tražili povećanje, ali je Vlada to u startu odbila. Nakon dugih pregovora, došli smo do zajedničkog rješenja: umjesto sadašnjeg člana 80, koji će biti preformulisan, biće uveden dodatak na penziju koji će se vezivati za godine radnog staža. Penzioner koji je radio duže dobit će veći dodatak, a onaj s manje godina staža dobit će manji. Taj dodatak neki smatraju 13. penzijom, ali ja ga tako ne bih nazvao – to je dodatak koji bi se trebao isplaćivati u decembru svake godine”, kazao je Halilović.

Priznanje ljudima koji rade i pomažu drugima

Sve je ovo još uvijek na čekanju, navode predstavnici penzionera. Ipak, dok ne dobiju zeleno svjetlo za ove izmjene Zakona, penzioneri su počeli sa obilježavanjem svog dana. Na Skupštini penzionera Grada Tuzla obilježen je i predstojeći Dan penzionera, uz dodjelu plaketa. Jedna od dobitnica plakete je i dugogodišnja penzionerka.

“Ovo priznanje je ljudima koji rade u mjesnim zajednicama, zalažu se, pomažu drugima na bilo koji način. Važno je da se naš rad prepoznaje u mjesnim zajednicama”, rekla je penzionerka Hasija Jahić.
Iako skromni, ovakvi trenuci priznanja daju podstrek penzionerima da i dalje budu aktivni dio društva.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Veći minimalac penzionere gura na ivicu siromaštva (VIDEO)

Socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a prema riječima naših sagovornika, na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva.

Zoran Uletilović, predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera, kazao je da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

“Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive”, kazao je Uletilović i dodao da su uz to i izuzetno visoke cijene lijekova, koji su među najskupljim u regionu.

“Svaki penzioner ne može bez lijekova i uglavnom većina ih koristi lijekove koji se plaćaju i čija je cijena izuzetno visoka”, kazao je Uletilović.

Dodaje da svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima.

Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

U Srpskoj nepovoljan odnos radnika i penzionera

Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika. U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da rast plata ne prati rast penzija.

“Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanje zaposlenih”, kazao je Stanić.

“Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na same cijene ostalih proizvoda, što će dovesti do još lošijeg položaja samih penzionera, koji su pritom najoštećenija grupa stanovništva”, kazao je Stanić.

Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, a ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

Veliki broj penzionera živi u teškim uslovima

“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da veliki dio penzionera živi u veoma teškim uslovima, ali ako dodatno porastu cijene, gurnuti su na ivicu siromaštva.

Ističe da daleko od toga da povećanja plata ne bi dobro došlo svim radnicima, ali postavlja pitanje da li je to stvarni odraz stanja koji Republika Srpska može izdržati.

“Može li to ovako slabo razvijena privreda iznijeti na svojim plećima ili to povećanje treba nekom ko radi u javnim institucijama, a danak tome će opet plaćati potrošači, da li kroz komunalne usluge ili više cijene u marketima”, kazala je Marićeva.

Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 390, a prosječna 652 KM i čini 42,2 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku školu.

Minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM

Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.

Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske nastaviće pregovore o povećanju iznosa najniže plate u Republici Srpskoj za iduću godinu nakon što dobiju određene finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija, kazao je u ponedjeljak, 20. oktobra Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.

“Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata”, rekao je Egić.

Dodao je da se trenutno ne može govoriti o konkretnim iznosima povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Dobit privrede stagnira, ugroženi najveći

Iako još nije poznato na osnovu kojih pokazatelja vlast želi da diže minimalnu platu, činjenice govore da privredi u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme ne ide najbolje. Industrijska proizvodnja u padu je i ove godine, a izvoz još nije na nivou na kojem je bio. Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.

Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.
Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nikšić: Penzioneri ne mogu imati primjedbe na odnos Vlade FBiH

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH rekao je da je Vlada FBiH povećala penzije, isplatila jednokratnu pomoć te da planira i dodatna izdvajanja.

“U narednoj godini planiramo dodatnih 500 miliona KM za penzije. To je usaglašeno s udruženjima penzionera. Jasno mi je da su u teškom položaju, ali mislim da ne mogu imati primjedbi na dosadašnji odnos vlade”, kazao je Nikšić.

Dodao je da ne želi politički eksploatirati socijalne mjere, već da građani sami procijene rezultate rada vlade.

“Imamo i one koji kažu da će poništiti sve reforme čim dođu na vlast. Ali građani će odlučiti” rekao je Nikšić.

Podijeli tekst sa drugima na: