Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Vlada brine o položaju penzionera

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske  rekao je da Vlada Srpske i druge institucije brinu o materijalnom položaju najstarije populacije.

Kako je rekao, to govori i najava novog povećanja penzija.

Trifunović je naveo da je riječ o vanrednom povećanju pored redovnog usklađivanja primanja svake godine. To redovno usklađivanje vrši se sa rastom cijena na malo i prosječnom platom u Srpskoj.

“Penzije se povećavaju 1. januara. Posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske u avgustu donosi odluku o vanrednom povećanju penzija. To penzionerima mnogo znači”, naglasio je Trifunović.

On je ukazao da će novo povećanje penzija unaprijediti materijalni položaj najstarije populacije. Naveo je da svako povećanje u uslovima rasta cijena znači.

“Osim povećanja penzija, najavljena je isplata jednokratne pomoći penzionerima”, rekao je Trifunović i dodao da je redovno i povećanje penzija od 10 odsto u skladu sa povećanjem plata u Srpskoj.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je nedavno da će penzije u Republici Srpskoj ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima. <<<Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage.

Ona je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja rekla da ima informacija da ima problema u vezi sa tim. Naglasila je da to nije direktno njena nadležnost, ali da smatra da će to biti stavljeno van snage.

Podsjećanja radi, nedavno su iz FZO saopštili da bi srazmjerni penzioneri mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o penzionerima koji su penziju zaradili u inostranstvu, ali žive u Republici Srpskoj.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Ipak, i ovdje su postojala izuzeća pa tako penzioneri koji su ovdje imali 15 godina staža nisu morali plaćati zdravstveno.

Koji penzioneri su trebali plaćati zdravstveno, pročitajte OVDJE. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a najavio je novo povećanje plata i penzija.

On je rekao da će plate u javnom sektoru rasti za šest do sedam odsto. Što se tiče plata sa prethodnim povećanjem to će biti ukupno oko 11 posto rasta.

Kada je riječ o penzijama, Dodik je rekao da će one ponovo biti uvećane. Najavio je i da će biti obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima.

“Prosječna plata u Srpskoj je 1.600 KM. Nije kao u Evropi, ali brže sustižemo. Do prije koju godinu plata od hiljadu KM bila je misaona imenica”, naveo je Dodik, a prenosi ATV.

Podsjećanja radi, i Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske očekuje od avgusta rast penzija. On je nedavno rekao da su penzioneri zadovoljni rastom penzija.

On je rekao da bi penzioneri bili zadovoljni povećanjem od 3,55 posto. <<< Opširnije. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanivuković zbog penzionera podnio apelaciju Ustavnom sudu

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i Bojan Kresojević poslanik PDP-a u NSRS podnijeli su inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o doprinosima Republike Srpske. Tvrde  da su penzioneri koji primaju penzije iz inostranstva stavljeni u neravnopravan položaj kada je riječ o izdvajanjima za zdravstveno osiguranje.

Inicijativa je podnesena Ustavnom sudu Republike Srpske.

Stanivuković je rekao da je spornim odredbama pogođeno oko 3.000 penzionera. Oni su se nakon rada u inostranstvu vratili da žive u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, pojedini penzioneri izdvajaju i do deset odsto za zdravstveno osiguranje. S druge strane ostali penzioneri izdvajaju jedan odsto, zbog čega smatra da zakon nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

“Dolazimo ovdje kada su zakoni diskriminatorni i kada jedne građane stavljaju u jedan, a druge u drugi položaj”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da se radi o ljudima koji su radni vijek proveli u inostranstvu, a potom odlučili da se vrate u Republiku Srpsku.

“Umjesto da ih dočekamo, mi od njih tražimo deset odsto”, naveo je on.

Traže posebnu sjednicu o penzionerima

Narodni poslanik Bojan Kresojević poručio je da će tražiti posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu položaju penzionera i vanredno povećanje penzija.

“Penzioneri gube trku sa cijenama”, rekao je Kresojević.

On je tokom obraćanja kritikovao više zakonskih rješenja iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite. Naveo je da građani snose posljedice loših odluka.

“Kao da je neko razmišljao da je realno predložiti da se operacije plaćaju 3.000 KM”, rekao je Kresojević.

Govoreći o roditeljima njegovateljima, naveo je da pojedini nakon 65. godine ostaju bez doprinosa i dodatne podrške sistema.

Kresojević je pozvao predsjednika Vlade Republike Srpske Savu Minića da povuče, kako tvrdi, sporne zakone.

Poziv na izmjene zakona

Stanivuković tvrdi da Ustav Republike Srpske garantuje zdravstveno osiguranje starijim licima iz javnih izvora finansiranja. Smatra da različita izdvajanja za penzionere predstavljaju diskriminaciju pred zakonom.

Tokom obraćanja kritikovao je i ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića, navodeći da stoji iza zakonskih rješenja koja, kako tvrdi, štete građanima i penzionerima.

Zatražio je i njegovu ostavku, navodeći da je više zakona iz oblasti zdravstva izazvalo negativne reakcije javnosti.
Stanivuković je pozvao penzionere da se suprotstave spornim odredbama i poručio da očekuje da će Ustavni sud Republike Srpske oboriti zakon.

“Doći ćemo ovdje za nekoliko mjeseci i ovi zakoni će pasti”, rekao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Srpskoj i dalje oslobođeni od plaćanja participacije

Izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju trebale bi se naći na predstojećoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Kao i postojećim Zakonom, i ovim je predviđeno da su penzioneri oslobođeni plaćanja participacije.

Alen Šeranić, minsitar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rekao je da su i mnoge druge osjetljive grupe oslobođenje participacije. Naveo je da su osim penzionera tu i lica oboljela od dijabetesa, te različitih malignih oboljenja.

“Upravo izmjenama i dopunama ovog zakona se proširuje broj lica koja će biti oslobođena plaćanja participacije. Prema procjenama Fonda, u okviru sistema 15 do 20 odsto ljudi plaća participaciju. Participacija se definiše u smislu cjenovnika i toga šta građanin sufinansira u okviru zdravstvene usluge. Ovo što se sada u javnosti predstavlja, to uopšte nije tako drastično niti može biti”, istakao je Šernić.

On je dodao da se predloženim rješenjima svaka pojedinačna usluga definiše u smislu cijene i participacije.

Pitanje hoće li Zakon biti na Skupštini

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju trebao bi se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske, po hitnom postupku, 19. maja. Ipak, pitanje je da li će Zakon doći pred poslanike.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a zatražio je da Vlada povuče taj Zakon iz procedure. Razlog je odredba koja kaže da radnik od poslodavca može tražiti refundaciju troškova zdravstvene usluge, ukoliko mu nisu uplaćeni doprinosi. Ovo je naišlo na ozbiljne kritike sindikata, i radnika u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporna 23 dana januara: Najnižu penziju u FBiH dobila 96 korisnika

Izmjene Zakona o PIO u Federaciji BiH usvojene su 23. januara. Međutim, primjena tog zakona počela je od 1. januara i tu bi mogao nastati problem.

U tom periodu, dakle od 1. do 23. januara 96 penzionera je ostvarilo pravo na najnižu penziju. Ali, ta penzija je daleko manja nego što bi bila da su otišli samo mjesec ranije u penziju.

Naime, u januaru osoba koja je imala 15 godina staža i 65 godina života, i svih 15 godina imala je platu u visini prosječne u Federaciji BiH imaće penziju od 434 KM. Oni sa 20 do 25. godina staža imaće 470. A svi oni koji su imali od 25 do 30 godina staža imaće 507 KM.

Po starom zakonu imali bi veće penzije

Po starom zakonu, svi oni bi imali veće penzije. Te penije ne bi bile niže od najniže koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ukoliko svih tih godina niste imali platu u visini prosječne, onda kod penzionisanja nećete dobiti bod po svakoj godini. Ukoliko vaša plaća znači pola boda po godini, onda onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati penziju i od 197 KM.

Zbog svega je grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO-u i njegove retroaktivne primjene kod Ustavnog suda FBiH. <<< Opširnije

Podijeli tekst sa drugima na: