Poslanici zbog Zakona o PIO uputili inicijativu Ustavnom sudu FBiH

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH podnijeli su Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi Zakona o PIO u FBiH.

Od Suda je zatraženo i hitno donošenje privremene mjere kako bi se spriječila nepopravljiva šteta po penzionere. Ocjenu ustavnosti inicirali su federalni poslanici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić. Podršku su im pružili i poslanic Alma Kratina te DF i SDA, kao i poslanik HRS-a.

Inicijatori ocjene ustavnosti su istakli da posebnu zahvalnost duguju advokatima koji su, kako kažu, odvojili dragocjeno vrijeme kako bi izradili ovaj zahtjev.

“Ustavnom sudu FBiH podnijeli smo zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO, kao i člana 13. Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona. Smatramo da su sporne odredbe protivne Ustavu FBiH. Smatramo da zagarantovana penzija predstavlja egzistencijalni minimum koji država mora osigurati kako bi penzioneri mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe i živjeti dostojanstveno. Uskraćivanje tog prava starosnim penzionerima sa manje od 40 godina staža znači njihovo svjesno ostavljanje na minimalnim primanjima koja u praksi ne omogućavaju ni osnovne uslove za život, čime se ova kategorija dodatno dovodi u stanje trajne socijalne ugroženosti”, naveli su zastupnici.

Suština problema je, dodaju, u tome što se izmjenama zakona retroaktivno mijenjaju pravila za ostvarivanje prava iz PIO.

Građani u neravnopravnom položaju

Time se građani koji su godinama bili u jednom pravnom režimu sada dovode u neravnopravan i pravno nesiguran položaj.

“Posebno je neprihvatljivo da se naknadno, izmjenom zakona, mijenjaju uslovi na štetu ljudi. Osporene odredbe direktno pogađaju osobe koje su navršile 65 godina života, a nemaju 40 godina penzijskog staža. Jer ih dovode u situaciju da izgube mogućnost ostvarivanja prava koja su prema ranijem pravnom okviru mogli očekivati. Na taj način se narušavaju načela jednakosti pred zakonom, pravne sigurnosti i zaštite stečenih, odnosno legitimno očekivanih prava građana”, smatraju.

Dalje navode da su zbog opasnosti od teških i teško popravljivih posljedica zatražili i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud, do konačne odluke u ovom predmetu, obustavio primjenu spornih odredbi.

“Smatramo da postoji hitna potreba za takvom mjerom. Nastavak primjene zakona mogao bi proizvesti nepopravljivu štetu za veliki broj ljudi, posebno starijih građana čija egzistencija direktno zavisi od prava iz penzijskog sistema. Privremena mjera je nužna kako bi se spriječilo da građani ostanu bez mogućnosti ostvarivanja zagarantovane penzije. Ako bi se zakon nastavio primjenjivati, a kasnije bio proglašen neustavnim, posljedice po pogođene građane u velikom broju slučajeva ne bi se mogle u potpunosti otkloniti”, stava su poslanici.

Na kraju su poručili da shodno svemu navedenom očekuju da Ustavni sud FBiH hitno postupi.

“Najprije donošenjem privremene mjere, a potom i konačne odluke kojom će zaštititi ustavnost, pravnu sigurnost i prava građana Federacije BiH. Država mora štititi dostojanstvo penzionera, a ne ih dovoditi u situaciju da ostanu bez minimuma za život”, poručili su poslanici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u opštini Vareš ostali bez subvencija za prevoz

Opština Vareš obavještava građane da je 15.03.2026. godine istekao ugovor o subvencionisanju prevoza socijalnih korisnika i penzionera sa minimalnim primanjima na relaciji Vareš – Breza – Visoko – Kakanj – Zenica – Vareš, zaključen između Opštine Vareš i preduzeća Ljaljić Turs d.o.o. Čelić.

Opština Vareš nije zaključila novi ugovor zbog povećanja cijene sa 120 KM + PDV na 180 KM + PDV po danu. To predstavlja povećanje od 28,57 %. U konačnici  to bi povećalo godišnji iznos sa dosadašnjih 36.363 KM na približno 47.000 KM. Uz nastavak ovakvog modela finansiranja ukupni troškovi bi mogli i premašiti navedeni iznos.

S obzirom na to da je ovo pravo u periodu od 01.02.2025. do 31.12.2025. godine koristilo 38 osoba, Opštini Vareš su za navedeni period izdane fakture u ukupnom iznosu od 33.415 KM. Iz toga proizilazi da je trošak prevoza po osobi za taj period iznosio 879,34 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Banjalučki penzioneri dobili besplatne karte za javni prevoz

U periodu od 01.01.2026. do 28.02.2026. godine ovo pravo ostvarile su 4 osobe. Za to je izdana faktura u iznosu od 5.896 KM. Iz toga proizilazi da je trošak prevoza po osobi za navedeni period iznosio 1.474 KM.

Opština razmatra mogućnost pronalaženja održivog rješenja koje će omogućiti prevoz građana kojima je to neophodno, uz uvažavanje zakonskih propisa i finansijskih mogućnosti.

O svim narednim koracima javnost će biti blagovremeno obaviještena, naveli su iz Opštine Vareš.

Podijeli tekst sa drugima na:

Savjetodavni dani sa penzionim sistemom Austrije biće u Doboju

Fond PIO Republike Srpske biće domaćin međunarodnih savjetodavnih dana koji se organizuju u saradnji sa Penzijskim osiguranjem Republike Austrije (PVA) i Federalnim zavodom za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje.

Savjetodavni dani biće održani 28. i 29. aprila 2026. godine u prostorijama Poslovnice Doboj, na adresi Vojvode Stepe C1.

Možda vas interesuje i ovo: 

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Osiguranici i korisnici prava koji su staž osiguranja ostvarili u Republici Austriji imaće priliku da od stručnjaka nosilaca osiguranja dobiju informacije i savjete u vezi sa pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Zakazivanje termina moguće je pozivom na broj 055/490-973, slanjem elektronske pošte na adresu: [email protected] ili lično u Filijali Doboj, na adresi Nikole Pašića br. 22.

Plakat za savjetodavne dane

Podijeli tekst sa drugima na:

Umjesto u penziju dobili mandat: Direktor i u 72. godini

Gradska javna preduzeća i ustanove vode direktori koji su na tim pozicijama dugi niz godina. No, javnost je nemalo ostala iznenađena kada je Gradsko vijeće Grada Tuzla dalo saglasnost da na pozicijama direktora ostanu ljudi koji su odavno trebali u penziju.

Najjasniji primjer toga je direktor Veterinarske stanice Tuzla koji je direktor od 1982. godine i sada sa 72 godine ponovno mu je produžen mandat, navodi BHRT.

Kritike zbog načina objave javnih poziva

“Javni pozivi se ne objavljuju na stranicama tih javnih preduzeća, javnih ustanova, ne objavljuju se na stranicama Grada Tuzla, ne objavljuju se u medijima. Nego se objave u drugim listovima koji su manje čitani i manje interesantni. Evo, ja sam sad imala poziv od ljudi iz te struke koji me pitaju gdje je bio objavljen poziv. Vjerujte, ja ne mogu da ga nađem”, kaže odbornica u Gradskom vijeću Grada Tuzla Dragana Gagro Berberović.

Kada je Berberović ukazala da imenovanje neće podržati jer šanse treba dati mladima, gotovo da je ostala usamljena. Bila je izložena i napadu jer, kako navodi odbornik Mirnes Ajanović, diskriminira ljude po osnovu godina.

“Treba sada pozvati policiju da evidentira ovo što smo rekli i da se po Krivičnom zakonu procesuira krivično djelo diskriminacije. Direktno krivično djelo sad slušam. Ona ako ne povuče ovaj svoj stav, ja predlažem da napravimo pauzu, da zovemo policiju, da, se obavijesti tužilac. Nije smiješno, ba! Ovdje se kleberi, njima smiješno!”, rekao je Ajanović na sjednici

Bez odgovora direktora

Budući da je u Tuzli imenovanje direktora Veterinarske stanice Tuzla tema broj jedan u gradu, pokušali smo stupiti u kontakt s njim i čuti drugu stranu priče. Međutim, nije se javljao na telefonske pozive niti odgovarao na poruke.

Ranije je u medijima rekao da u zakonu nema limita za godine i da je jedini kandidat koji se prijavio na konkurs.

Mladi bez prilike

“Ovo najviše pogađa mlade ljude, ljude koji su talentovani, obrazovani, roditelje koji su sav svoj novac uložili u djecu da bi ostvarili nešto i onda dobijemo jedno političko zapošljavanje”, mišljenja je Adnan Gavranović iz Platforme “Zdrava Tuzla”.

U Omladinskom resursnom centru takođe ističu da niko ne ulazi u stručnost, znanje i iskustvo. Ali da nedavanje prilike mladima dodatno podstiče njihov odlazak iz zemlje.

“Mislim da je veliki jaz između mladih i penzionera i da je njima gotovo nemoguće da razumiju, danas u digitalnoj eri, ne samo potrebe mladih već najveću bol nas ovdje, u Tuzli pogotovo, a to su odlasci mladih. Nažalost, jedan od razloga zašto mladi odlaze iz ovog grada jeste zato što se ne osjećaju prepoznato”, smatra Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

Direktori samo tri javna preduzeća u Tuzli imaju zajedno više od 200 godina. Zato mladi s razlogom odlaze odavde i kažu da će se vratiti kada odu u mirovinu.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO FBiH ide pred Ustavni sud: Poslanici traže privremenu mjeru

Grupa poslanika Predstavničkog  doma Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH. Oni traže ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO.

Takođe zahtjev se odnosi i na član 13. koji govori o retroaktivnoj primjeni izmjena Zakona o PIO-u.

Podnosioci zahtjeva traže i donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO-u. Ta zabrana bi bila do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.

Prije izmjena člana 81. osobe sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada član 81. donosi diferencirani izračun penzija. Tako, oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije iz decembra prethodne godine. Prema sadašnjim izračunima to je  434 KM.

Potrebno je podsjetiti kako mnogi koji rade od 1996. godine do danas, a to je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž.

Radnici su imali mogućnost da rade na crno ili da budu bez posla. Niko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plate i neprijavljeni.

Sporna retroaktivna primjena zakona

Grupa poslanika zatražila je ocjenu ustavnosti člana 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje da li se zakon smije primjenjivati retroaktivno.Time se neposredno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava princip pravne sigurnosti.

Zakon je u Domu naroda Parlamenta FBiH potvrđen 23. januara, a primjenjuje se od 1. januara.

Kako saznaje Faktor zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su je zastupnici DF-a, SDA-a i Republikanske stranke.

Time je sakupljen više nego dovoljan broj potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.

Dokumentacija je u četvrtak predata Ustavnom sudu FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

U FBiH u pripremi pokretanje upravnog spora zbog Zakona o PIO

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža u Federaciji BiH?

Jedno od najčešćih pitanja koje građani FBiH postavljaju Federalnom zavodu PIO je kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja. Takođe, pitanje je i uz koju dokumnetaciju se pokreće utvrđivanje staža. To se pitaju mnogi, uglavnom oni kojih nema u bazama podataka. Česte su situaije u kojima nedostaju prijave i odjave za određene periode u radu.

Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

U staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

Dokumentacija za utvrđivanje staža

Postupak za utvrđivanje perioda osiguranja pokreće se zahtjevom (poslodavca, osiguranika, korisnika starosne ili invalidske penzije, te članova porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije).

“Penzijski staž utvrđuje se na osnovu radne knjižice pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu, rješenja o prijemu u radni odnos. Zatim rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, obavijesti o plaći i stažu osiguranja, prepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju i drugih odgovarajućih dokumenata”, navedeno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Zahtjev možete preuzeti OVDJE

Podijeli tekst sa drugima na:

Objavljeni mjesečni iznosi subvencija za penzionere u Sarajevu

Uredba o subvencioniranju troškova prevoza u javnom gradskom saobraćaju na području KS ponovo je doživjela određene izmjene.

Naime, objavljeno je novo upustvo koje je potpisao ministar saobraćaja KS Adnan Šteta.

Pravo na subvencioniranje troškova prevoz uz lično učešće imaju penzioneri.

Tako će subvencija za penzionere čija penzija iznosi do 670 KM biti izvršena u cijelosti i iznosit će 35 KM.

Za penzionere od 670 – 720 KM subvencija iznosi 30 KM, a lično učešće 5 KM mjesečno.

Za one s visinom penzije od 720,01 – 770 KM subvencija iznosi 28 KM, a lično učešće 7 KM mjesečno.

Za penzionere sa visinom penzije od 770 – 820 KM subvencija iznosi 27 KM, a lično učešće 8 KM mjesečno.

Oni koji primaju između 820,01 – 870 KM imat će subvenciju od 26 KM, a lično učešće 9,00 KM mjesečno.

Za osobe sa visinom penzije od 870 – 950 KM subvencija iznosi 25 KM, a lično učešće 10 KM mjesečno.

Za penzionere sa visinom penzije od 950 – 1.450 KM subvencija iznosi 24 KM, a lično učešće 11 KM mjesečno,

U konačnici za osobe sa visinom penzije iznad 1.450 KM neće biti subvencioniranja Kantona Sarajeva uz lično učešće od 35 KM mjesečno, piše Fokus.

Možda vas interesuje i ovo:

Prevoz u Tuzli od danas besplatan za penzionere i starije od 65 godina

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U FBiH u pripremi pokretanje upravnog spora zbog Zakona o PIO

Grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH počela je sa pripremom dokumentacije za pokretanje upravnog spora. Taj spor se pokreće pred Ustavnim sudom BiH, a razlog su izmjene i dopune Zakona o PIO koje su na snagu stupile retroaktivno.

Takođe, spor će se odnositi i na član 81. Zakona o PIO za koji pojedinci smatraju da je diskriminatorski. Njime je uvedena diferencijacija kod izračuna najniže starosne penzije u FBiH.

Da bi se pokrenuo upravni spor potrebni su potpisi 33 zastupnika.

Izmjene Zakona o PIO-u potvrđene su na Domu naroda Parlamenta FBiH 23. januara, ali je njegova primjena počela retroaktivno od 1. januara. Postavlja se opravdano pitanje da li je neustavno primjenjivati zakon retroaktivno.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Halil Subašić, direktor Fonda PIO, kako piše Faktor, nikada nije odgovorio na njihova pitanja. To pitanje je glasilo po kojem se zakonu išlo u penziju od 1. januara do 23. januara 2026. godine.

Dakle, šta je sa onim ljudima koji su  izmjene Zakona o PIO-u donijele manje penzije, a koji su u penziju otišli u momentu kada je važio stari zakon i čije su penzije prema tom zakonu trebale biti veće.

Prema starom Zakonu o PIO-u, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala bi penziju u visini najniže koja je sada 666,76 KM. Prema izmjenama člana 81. Zakona o PIO-u koje su usvojene u Parlamentu, ta penzija iznosi 434 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na tuđu njegu i pomoć u BiH?

Pravo na tuđu njegu i pomoć jedno je od ključnih prava iz sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Ipak, iako se često spominje u javnosti, mnogi građani nisu sigurni ko ga tačno može ostvariti, koliki su iznosi i kakva je procedura.

Dodatnu zabunu stvara činjenica da ovo pravo nije uređeno na državnom nivou, već kroz entitetske propise i propise Brčko distrikta.

U praksi, tuđa njega i pomoć znači da osoba koja zbog zdravstvenog stanja nije sposobna samostalno obavljati osnovne životne aktivnosti – poput kretanja, hranjenja, lične higijene ili oblačenja – može ostvariti novčanu naknadu ili organizovanu uslugu pomoći.

Važno je razlikovati dvije stvari: novčano pravo (dodatak za pomoć i njegu drugog lica) i uslugu pomoći u kući. U prvom slučaju riječ je o mjesečnoj isplati korisniku, dok je u drugom riječ o organizovanoj socijalnoj usluzi koju obezbjeđuju centri za socijalni rad ili lokalne zajednice.

Federacija BiH: pravo vezano za stepen invaliditeta

U Federaciji BiH pravo na tuđu njegu i pomoć uređeno je kroz Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, a nadležna institucija za provođenje propisa je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, dok konkretne postupke vode centri za socijalni rad na kantonalnom nivou.

Pravo mogu ostvariti osobe sa teškim i trajnim oštećenjem zdravlja, lica sa 100% invaliditetom, djeca s posebnim potrebama, kao i starije osobe koje su trajno nesposobne za samostalan život. Postoje dvije kategorije prava – osnovna i povećana tuđa njega – koje zavise od stepena potrebe za stalnom pomoći.

Više na ovu temu:

Kroz projekat “Zdravo starenje” pružaju uslugu tuđe njege i pomoći

Iznosi nisu identični u svim kantonima. Federacija je decentralizovana, pa kantoni kroz svoje budžete i pravilnike određuju koeficijente i konkretne naknade. Upravo ta razlika često stvara konfuziju među građanima, jer se pravo i visina naknade mogu razlikovati u Sarajevu, Tuzli ili Mostaru.

Postupak započinje podnošenjem zahtjeva centru za socijalni rad, uz medicinsku dokumentaciju. Nakon toga slijedi procjena ljekarske komisije i socijalna procjena, a nadležni organ donosi rješenje. Protiv rješenja je moguća žalba.

Republika Srpska: jasno razdvajanje dodatka i usluge

U Republici Srpskoj pravo je definisano kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, a nadležna institucija je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

RS precizno razlikuje dodatak za pomoć i njegu drugog lica (novčano pravo) i pomoć u kući (usluga socijalne zaštite). Pravo na dodatak imaju lica sa teškim invaliditetom, osobe potpuno nesposobne za samostalan život, djeca s razvojnim smetnjama, kao i starija lica bez adekvatne porodične brige.

Finansiranje dolazi iz budžeta RS i lokalnih zajednica, dok se kod pomoći u kući može tražiti i participacija korisnika, zavisno od imovinskog stanja.

I ovdje je procedura slična – zahtjev centru za socijalni rad, medicinska dokumentacija, komisijska procjena i donošenje rješenja.

Brčko distrikt: poseban sistem

Brčko distrikt ima vlastiti zakonodavni okvir kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta, a nadležni organ je Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

Pravo mogu ostvariti osobe koje zbog trajnog oštećenja zdravlja ne mogu samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe. I ovdje se primjenjuje sistem procjene kroz medicinsku dokumentaciju i stručne komisije.

Šta građani najčešće pitaju?

Najčešća pitanja odnose se na to ko tačno ima pravo, ko plaća tuđu njegu i koliki su iznosi. Odgovor je složen jer zavisi od mjesta prebivališta i kategorije korisnika. U pravilu, finansiranje dolazi iz entitetskih i lokalnih budžeta, dok se pomoć u kući može djelimično sufinansirati.

Jedna od ključnih nedoumica jeste razlika između novčanog prava i usluge, pišu Nezavisne novine. 

Novčani dodatak ide direktno korisniku, dok je pomoć u kući organizovana podrška – poput nabavke hrane, održavanja higijene ili pomoći pri kretanju.

Zašto je važno provjeriti lokalne propise?

Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o tuđoj njezi i pomoći. Zbog toga se uslovi i iznosi razlikuju između Federacije, Republike Srpske i Brčko distrikta, a unutar Federacije i po kantonima. Upravo ta decentralizacija zahtijeva od građana da se informišu prema mjestu prebivališta i ličnoj kategoriji.

U praksi, ostvarivanje prava zavisi od tri ključna faktora: medicinskog nalaza, procjene stručne komisije i odluke centra za socijalni rad. Bez uredne dokumentacije i formalnog postupka, pravo se ne može ostvariti.

Pravo na tuđu njegu i pomoć predstavlja važan mehanizam zaštite najranjivijih kategorija stanovništva. Ipak, njegova primjena je administrativno složena i teritorijalno različita. Građani koji smatraju da ispunjavaju uslove trebaju se obratiti nadležnom centru za socijalni rad i zatražiti detaljne informacije o proceduri i aktuelnim iznosima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Socijalna politika u FBiH između činjenica i nagađanja

Damir Nikšić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike šta je sa izradom socijalne karte u FBiH. Napomenuo je i da je u više navrata izrada te karte najavljivana iz ovog Ministarstva.

Svrha socijalne karte je da “objedini rasute evidencije i omogući jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i domaćinstava, ko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni efekat.”

Time se smanjuju preklapanja u pravima i mjerama, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.

Socijalna politika u FBiH više neće biti zasnovana na nagađanjima već na činjenicama, piše Faktor.

Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji BiH jer uvodi prelazak sa politike procjena i pretpostavki na politiku zasnovanu na činjenicama i pouzdanim podacima.

“Unaprijeđeni tekst prednacrta zakona je u toku januara 2026. godine dostavljen Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Prednacrt je 2. februara dostavljen Vladi FBiH na razmatranje”, navedeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Nakon razmatranja na Vladi FBiH tekst prednacrta zakona će biti upućen u Parlament FBiH.

Zakon radila interresorna radna grupa

Iznoseći hronologiju koja se tiče izrade socijalne karte iz Ministarstva su naveli kako je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala interresornu radnu grupu za izradu prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zadatak Interresorne radne grupe bio je da u roku tri mjeseca od donošenja rješenja izradi prednacrt zakona.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioni sistem FBiH preopterećen, potrebna socijalna karta

“Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenoj internet-stranici ovog Ministarstva, zajedno s obrazloženjem. Time je svim zainteresovanim subjektima osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama. Kako se radi o zakonu čija se primjena ne veže isključivo uz jedno upravno područje nego obuhvata socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javnog djelovanje, njegova priprema nije mogla biti ograničena na uski institucionalni ili stručni krug”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Šta će sve podrazumijeva socijalna karta u smislu podataka:

  • prikupljanje
  • preuzimanje
  • razmjenu
  • povezivanje
  • obradu
  • analitiku

Ti podaci će služiti za ocjenju:

  • socijalnih
  • ekonomskih
  • obrazovnih
  • zdravstvenih
  • stambenih
  • demografskih
  • bezbjednosnih i drugih obilježja pojedinaca, domaćinstava i lokalnih zajednica
Podijeli tekst sa drugima na: