Milić: Federacija nastavlja sa diskriminacijom penzionera iz Srpske

Mladen Milić, direktor Fonda PIO izjavio je da posljednje izmjene i dopune Zakona o PIO Federacije BiH predstavljaju, kako je naveo, otvorenu diskriminaciju penzionera koji žive u Republici Srpskoj.

On je istakao da su novim zakonskim rješenjima posebno pogođeni korisnici srazmjernih penzija koji žive u Republici Srpskoj. Pravo na najnižu penziju imaju samo oni koji žive na području Federacije BiH i Brčko distrikta.

„Ovim izmjenama ponovo su diskriminisani penzioneri koji žive u Republici Srpskoj. Izuzetak su samo povratnici. To dodatno potvrđuje diskriminaciju, prije svega na nacionalnoj, ali i na drugim osnovama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod isplate posmrtnine i jednokratnih pomoći. Na to nemaju pravo porodice penzionera koji žive u Republici Srpskoj, iako snose troškove sahrane.

“Dok se politika Federacije BiH poziva na demokratiju i ravnopravnost, u praksi se donose odluke koje pokazuju suprotno”, naglasio je Milić.

On je dodao da Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne pravi razlike među korisnicima prava. Svi penzioneri imaju jednaka prava bez obzira na nacionalnost, vjeru ili mjesto prebivališta.

Milić je podsjetio i da je ranije Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim slična rješenja koja su bila regulisana pravilnikom u Federaciji BiH. Naveo je da su odgovornost za trenutnu situaciju snose Vlada i Parlament Federacije BiH.

„Ovakva zakonska rješenja pokazuju da se Republika Srpska tretira kao neka druga država, a ne kao dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Milić, a prenosi Desavanjaubijeljini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO FBiH ide pred Ustavni sud: Poslanici traže privremenu mjeru

Grupa poslanika Predstavničkog  doma Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH. Oni traže ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO.

Takođe zahtjev se odnosi i na član 13. koji govori o retroaktivnoj primjeni izmjena Zakona o PIO-u.

Podnosioci zahtjeva traže i donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO-u. Ta zabrana bi bila do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.

Prije izmjena člana 81. osobe sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada član 81. donosi diferencirani izračun penzija. Tako, oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije iz decembra prethodne godine. Prema sadašnjim izračunima to je  434 KM.

Potrebno je podsjetiti kako mnogi koji rade od 1996. godine do danas, a to je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž.

Radnici su imali mogućnost da rade na crno ili da budu bez posla. Niko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plate i neprijavljeni.

Sporna retroaktivna primjena zakona

Grupa poslanika zatražila je ocjenu ustavnosti člana 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje da li se zakon smije primjenjivati retroaktivno.Time se neposredno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava princip pravne sigurnosti.

Zakon je u Domu naroda Parlamenta FBiH potvrđen 23. januara, a primjenjuje se od 1. januara.

Kako saznaje Faktor zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su je zastupnici DF-a, SDA-a i Republikanske stranke.

Time je sakupljen više nego dovoljan broj potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.

Dokumentacija je u četvrtak predata Ustavnom sudu FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

U FBiH u pripremi pokretanje upravnog spora zbog Zakona o PIO

Podijeli tekst sa drugima na:

Socijalna politika u FBiH između činjenica i nagađanja

Damir Nikšić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike šta je sa izradom socijalne karte u FBiH. Napomenuo je i da je u više navrata izrada te karte najavljivana iz ovog Ministarstva.

Svrha socijalne karte je da “objedini rasute evidencije i omogući jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i domaćinstava, ko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni efekat.”

Time se smanjuju preklapanja u pravima i mjerama, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.

Socijalna politika u FBiH više neće biti zasnovana na nagađanjima već na činjenicama, piše Faktor.

Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji BiH jer uvodi prelazak sa politike procjena i pretpostavki na politiku zasnovanu na činjenicama i pouzdanim podacima.

“Unaprijeđeni tekst prednacrta zakona je u toku januara 2026. godine dostavljen Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Prednacrt je 2. februara dostavljen Vladi FBiH na razmatranje”, navedeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Nakon razmatranja na Vladi FBiH tekst prednacrta zakona će biti upućen u Parlament FBiH.

Zakon radila interresorna radna grupa

Iznoseći hronologiju koja se tiče izrade socijalne karte iz Ministarstva su naveli kako je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala interresornu radnu grupu za izradu prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zadatak Interresorne radne grupe bio je da u roku tri mjeseca od donošenja rješenja izradi prednacrt zakona.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioni sistem FBiH preopterećen, potrebna socijalna karta

“Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenoj internet-stranici ovog Ministarstva, zajedno s obrazloženjem. Time je svim zainteresovanim subjektima osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama. Kako se radi o zakonu čija se primjena ne veže isključivo uz jedno upravno područje nego obuhvata socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javnog djelovanje, njegova priprema nije mogla biti ograničena na uski institucionalni ili stručni krug”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Šta će sve podrazumijeva socijalna karta u smislu podataka:

  • prikupljanje
  • preuzimanje
  • razmjenu
  • povezivanje
  • obradu
  • analitiku

Ti podaci će služiti za ocjenju:

  • socijalnih
  • ekonomskih
  • obrazovnih
  • zdravstvenih
  • stambenih
  • demografskih
  • bezbjednosnih i drugih obilježja pojedinaca, domaćinstava i lokalnih zajednica
Podijeli tekst sa drugima na: