10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj moglo bi ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o domaćim penzionerima koji pored domaće penzije primaju i penzije iz inostranstva. S tim da su većinski radni staž ostvarili van Republike Srpse. Oni će od 1. maja biti u obavezi da sami uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje. To će morati uraditi kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu, rekao je Slobodan Kelečević iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Od ove obaveze izuzeti su samo osiguranici koji su starosnu penziju stekli sa najmanje 15 godina radnog staža u Srpskoj”, istakao je on, a prenosi RTRS.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da će korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imati rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlike sve veće: Da li je vrijeme za novi model povećanja penzija?

Razlike između najnižih i najviših penzija ponovo su otvorile pitanje načina njihovog usklađivanja.

U apelaciji upućenoj Ustavnom sudu Republike Srpske navodi se da procentualno povećanje penzija dodatno uvećava razlike među korisnicima.

Povećanje od šest odsto na penziju od dvije hiljade maraka donosi oko 120 maraka. Dok je isto povećanje za one koji primaju 600 maraka, tek 36 maraka. Zbog toga su neki penzioneri nezadovoljni.

“Ovdje je potrebno imati i internu solidarnost u solidarnost između penzionera i svih institucija kojima su penzioneri potrebni i koji računaju na njih”, rekao je penzioner Slobodan Marić.

Povećanja penzija često ne prate rast troškova života. Stariji ce suočavajy sa problemima da podmire osnovne potrebe. Navode da ni jednokratne pomoći ne mogu dugoročno riješiti problem. Traže sistemsko rješenje i razgovor sa nadležnim institucijama.

“Rješenje je da se penzije povećavaju linearno svima jednako, mi penzioneri ne uplaćujemo doprinos kao što smo uplaćivali za radni staž. Ako sam imao manju platu i uplatio manji doprinos, razlika je stvorena tada, nemoj više da se stvara razlika”, kazao je predsjednik mjesnog Udruženja penzionera Borik 2 Petko Jerinić.

Jednokratne pomoći ne rješavaju problem

Nadležni podsjećaju da se visina penzije određuje na osnovu ličnih uplata i godina staža, te da je sistem postavljen tako da prati uplaćene doprinose. Opšti bod jednak je za sve u Republici. Upravo iz tog razloga ne može ce govoriti o diskriminaciji, odgovor je iz resornog ministarstva.

“Zakon o PIO zaštitio je osiguranike sa minimalnim ličnim bodovima. To znači da neko sa minimalni ličnim bodom ne bi došao do iznosa najniže penzije. Njemu država garantuje i vrši isplatu iznosa najniže penzije koji se isto tako utvrđuje na početku svake godine”, pojasnila je pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Andrea Milinčić.

Stavovi tako ostaju podijeljeni. Jedni traže više solidarnosti, drugi insistiraju na pravilima sistema, a rješenje koje bi zadovoljilo obje strane zasad se ne nazire.

Podnosioci apelacije poručuju da ne traže privilegije, već, kako kažu, pravedniji odnos i sigurnost u godinama kada su im troškovi sve veći, a mogućnosti sve manje, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, propisano je da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca.

To je u slučaju ukoliko im je i većinski staž ostvaren u inostranstvu, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

Naime, dosadašnja praksa bila je takva da su penzioneri koji su dio penzije primali iz inostranstva, a dio od Fonda PIO, na zdravstveno osiguranje bili prijavljeni isključivo po osnovu penzije iz Republike Srpske. Ili kao sauživaoci porodične penzije.

Na osnovu navedenog, vođeni obavezom da omogućimo dosljednu primjenu Zakona o obaveznom zdravstvnom osiguranju, u prethodnom periodu je na inicijativu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske odražano nekoliko sastanaka sa predstavnicima Fonda PIO i Poreske uprave Republike Srpske.

Istovremeno je rađeno na unapređenju tehničkih mogućnosti i prilagođavanju sistema. Nakon čega su se stekli uslovi za punu impelementaciju postojećih zakonskih propisa i utvrđivanje osnova osiguranja za pomenutu kategoriju.

Rok za regulisanje statusa 30. april

Kako ne bi ostali bez prava na korišćenje zdravstvene zaštite, Fond je korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom izvan BiH, omogućio rok do 30. aprila ove godine da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja.

U ovom periodu pravo na osiguranje im neće biti uskraćeno. Međutim, ova kategorija osiguranika dužna je da se, najkasnije do kraja aprila, u Poreskoj upravi Republike Srpske prijavi na osiguranje po odgovarajućem osnovu. Prijava se podnosi na obrascu PD 3100.

Nakon toga su u obavezi da se jave u nadležnu poslovnicu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Potrebno je dostaviti i izvodo iz banke za tekuću godinu radi utvrđivanja osnovica za uplatu doprinosa.

U FZO napominju da obaveza uplate doprinosa nastaje od datuma prijave na novi osnov osiguranja. Doprinosi se izmiruju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Pozivamo sve osiguranike da blagovremeno izvrše svoje obaveze kako bi izbjegli eventualne prekide u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja.

Za sve dodatne inforamcije i eventualne nejasnoće, osiguranici se mogu obratiti nadležnim poslovnicama FZO RS i zaštitnicima prava osiguarnih lica na besplatan info broj 0800 5 08 08.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske u avgustu stiže jednokratna pomoć?

Penzionerima u Republici Srpskoj u avgustu ili septembru mogla bi biti isplaćena jednokratna pomoć.

To je saopšteno nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

“Razmišljamo o jednokratnoj pomoći penzionerima tamo negdje već u avgustu, spetembru, ali i jednokratnoj pomoći mladima isto u tom periodu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke.

U ovom trenutku još uvijek nije poznato koliko bi ta pomoć mogla iznositi. Takođe, bilo je govora i o tome kako pomoći penzionerima sa najnžim primanjima.

On je rekao da će od nadležnih tražiti i da se pornađe mogućnost povećanja plata budžetskim korisnicima. To bi se takođe trebalo desiti u septembru ove godine i to za pet posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji su uslovi za starosnu penziju i šta je potrebno od dokumentacije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranje Republike Srpske propisani su uslovi za penziju. Ti uslovi podrazumijevaju određen broj staža osiguranja, i naravno broj godina osiguranika.

Ko ima pravo na starosnu penziju

Osnovno pravo na starosnu penziju stiče osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, postoje i raniji uslovi za odlazak u penziju. Osiguranik koji navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža može otići u penziju i prije 65. godine. Za osiguranice žene granica je nešto niža.

Pravo na starosnu penziju ostvaruju sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Osiguranicima koji imaju staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica od 65 godina snižava se za ukupno uvećanje staža, ali ne ispod 55 godina života.

Koja dokumentacija je potrebna

Za ostvarivanje prava na penziju potrebno je podnijeti sljedeća dokumenta: lična karta na uvid, izvod iz matične knjige rođenih, radna knjižica — ovjerena kopija, te popunjen zahtjev za ostvarivanje prava na penziju koji se dobija u Fondu. Uz to, potrebno je dostaviti i dokaz o radnom stažu ostvarenom kod drugog nosioca osiguranja, ako takvog staža ima.

Za porodičnu penziju potreban je i izvod iz matične knjige vjenčanih te izvod iz matične knjige umrlih, a za invalidsku penziju obavezna je medicinska dokumentacija.
Penzioneri koji žive van Bosne i Hercegovine

Penzioneri s prebivalištem van BiH dužni su Fondu dostaviti potvrdu o životu, koja je neophodna za redovnu isplatu penzije u narednoj godini.

Izuzetak su penzioneri koji žive u državama nastalim na području bivše SFRJ — zahvaljujući elektronskoj razmjeni podataka između fondova, oni više nisu u obavezi da redovno dostavljaju potvrdu o životu. Obaveza postoji samo jednom, prilikom prijema rješenja o ostvarenom pravu na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO RS u 2026. godini: Planirana digitalna transformacija

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske definisao je svoje ključne korake za 2026. godinu kroz opsežan Plan i program rada.

Dokument, usvojen od strane Upravnog odbora u decembru 2025. godine, otkriva stratešku orijentaciju ka modernizaciji, ali i jasne okvire unutar kojih će se kretati prihodi i rashodi ove institucije.

Budžetska zavisnost i trezorsko poslovanje

Glavni stub finansijskog poslovanja Fonda u 2026. godini ostaje njegova integracija u Jedinstveni račun Trezora Republike Srpske.

To praktično znači da se sva sredstva potrebna za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i za rad same stručne službe, obezbjeđuju direktno iz Budžeta Republike, u skladu sa propisima o trezorskom poslovanju.

Fokus plana rashoda za 2026. godinu stavljen je na:

  • Efikasan obračun i isplatu penzija
  • Suzbijanje nepripadajućih isplata
  • Upravljanje dugovanjima

Cilj je maksimalno efikasno prijavljivanje potraživanja za neplaćene doprinose, čime se direktno utiče na prihodovnu stranu sistema. Operativni troškovi i investicije. Jedan od kritičnih segmenata rashoda odnosi se na Sektor za informacione tehnologije.

Dokument upozorava na alarmantnu zastarjelost opreme – prosječna starost računara iznosi čak 12,5 godina.

Zbog toga je za drugu polovinu 2026. godine planirana nabavka novih radnih stanica i zanavljanje infrastrukture, što je preduslov za prelazak na „bespapirno poslovanje“.

Kada je riječ o ljudskim resursima. Fond planira da godinu završi sa 585 zaposlenih, pri čemu struktura troškova plata prati trend visoke stručne spreme (390 zaposlenih sa VSS).

Strateški ciljevi: Efikasnost i transparentnost

Osim čistih cifara, plan za 2026. godinu predviđa i visok stepen ažurnosti u rješavanju zahtjeva.

Planirano je rješavanje preko 34.000 predmeta u prvostepenom postupku primjenom međunarodnih ugovora. U sektoru revizije očekuje obrada oko 12.000 rješenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri podijeljeni zbog apelacija na član 81. Zakona o PIO

Zbog opasnosti od teških posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog člana 81. Zakona o PIO i uopšte retroaktivne primjene izmijenjenog  Zakona o PIO-u, grupa federalnih poslanika zatražila je ocjenu ustavnosti člana 81. i retroaktivne primjene zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu spornih odredbi do konačne odluke.

Prije izmjena člana 81. osobe sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada član 81. donosi diferencirani izračun penzija pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije iz decembra prethodne godine. Prema sadašnjim izračunima to 434 KM.

Potrebno je podsjetiti kako mnogi koji rade od 1996. godine do danas, a to je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž.

Radnici su imali mogućnost da rade nacrno ili da budu bez posla. Niko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plaće i neprijavljeni.

Penzionerima nije sporna retroaktivna primjena zakona

Predstavnici penzionera imaju različito mišljenje o ocjeni ustavnosti člana 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

“Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer u RS-u je 30 godina u primjeni taj član, normalno je da koliko ko daje, toliko i dobije. E sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se te neke stvari određene regulišu”, mišljenja je Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, a koji je i predsjednik Saveza penzionera Tuzlanskog kantona.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Dodaje kako uopšte ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kao što je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. januara na Domu naroda Parlamenta FBiH. Primjena mu je od 1. januara. Postavlja se pitanja šta je sa ljudima koji su otišli u penziju od 1. do 23. januara, kada još nisu bile donesene izmjene Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje jesu li otišli po novom zakonu iako tada nije bio donesen. Takođe, pitanje je koliko je njih je zakačeno članom 81. koji im je donio mnogo niže penzije, nego što bi bile po starom zakonu.

“I ti ljudi koji su otišli u penziju od 1. januara do 23. januara evo imaju povećanje općeg boda. Na kraju, ima tu dosta stvari o kojima se mora sjesti sa Vladom, zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon uloži apelaciju, mislim da je to malo smiješno”, kazao je Halilović, a piše Faktor.

Trakić podržava apelaciju

Potom je dodao kako oni, predstavnici penzionera, nisu tražili da se na ovaj način izmijeni član 81.

Zatražili smo mišljenje i Mustafe Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predstavnika Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

“Podržavam apelaciju poslanika na član 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije završeno, tek je počelo. Navešću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje iz Zavidovića Zenice trans, Željezare Zenica, tri rudnika… To je hiljade radnika kojima nije redovno uplaćivan staž, doprinosi. I to ne njihovom greškom već greškom menadžmenta tih firmi, federalnih vlada. Da li je neko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju staža koliko su radili”, pita Trakić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od nižih cijena goriva: Delegati nisu usvojili zakon

Sjednica Doma naroda na kojoj se trebalo razmatrati izmjene Zakona o akcizama nije ni održana. Nakon pauze na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i sjednica je ostala bez kvoruma.

Izmjenama Zakona o akcizama dala bi se mogućnost Savjetu minsitara BiH da reaguje, da smanji ili u potpunosti ukine akcizu. Po sadašnjem Zakonu to može raditi samo parlament.

U SNSD-u smatraju da to ne treba raditi i da je to prenos nadležnosti. S druge strane u ostalim političkim partijama tvrde da je to laž i da niko ne prenosi nadležnosti.

Cilj izmjena je kako kažu bio da se pomogne stanovništvu zbog visokih cijena nafte. Naveli su i da su sve ostale zemlje u regionu reagovale osim BiH i da je to nedopustivo.

S druge strane u Republici Srpskoj izašli su sa svojom mjerom. Kažu da će građanima vratiti 20 posto akcize, a privrednim subjektima 10 posto akzize.

Povrat će ići na način da će na kraju mjeseca građani doći u Poresku upravu Republike Srpske sa fiskalnim računom i tražiti povrat.

Dakle, što se tiče građana, na litrku goriva akciza iznosi od 30 do 35 feninga i oni će po litri moći vratiti od 6 do 7 feninga.

Konačna odluka o ovom povratu trebala bi biti donesena u petak na sjednici Vlade Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na: