Stanivuković zbog penzionera podnio apelaciju Ustavnom sudu

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i Bojan Kresojević poslanik PDP-a u NSRS podnijeli su inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o doprinosima Republike Srpske. Tvrde  da su penzioneri koji primaju penzije iz inostranstva stavljeni u neravnopravan položaj kada je riječ o izdvajanjima za zdravstveno osiguranje.

Inicijativa je podnesena Ustavnom sudu Republike Srpske.

Stanivuković je rekao da je spornim odredbama pogođeno oko 3.000 penzionera. Oni su se nakon rada u inostranstvu vratili da žive u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, pojedini penzioneri izdvajaju i do deset odsto za zdravstveno osiguranje. S druge strane ostali penzioneri izdvajaju jedan odsto, zbog čega smatra da zakon nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

“Dolazimo ovdje kada su zakoni diskriminatorni i kada jedne građane stavljaju u jedan, a druge u drugi položaj”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da se radi o ljudima koji su radni vijek proveli u inostranstvu, a potom odlučili da se vrate u Republiku Srpsku.

“Umjesto da ih dočekamo, mi od njih tražimo deset odsto”, naveo je on.

Traže posebnu sjednicu o penzionerima

Narodni poslanik Bojan Kresojević poručio je da će tražiti posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu položaju penzionera i vanredno povećanje penzija.

“Penzioneri gube trku sa cijenama”, rekao je Kresojević.

On je tokom obraćanja kritikovao više zakonskih rješenja iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite. Naveo je da građani snose posljedice loših odluka.

“Kao da je neko razmišljao da je realno predložiti da se operacije plaćaju 3.000 KM”, rekao je Kresojević.

Govoreći o roditeljima njegovateljima, naveo je da pojedini nakon 65. godine ostaju bez doprinosa i dodatne podrške sistema.

Kresojević je pozvao predsjednika Vlade Republike Srpske Savu Minića da povuče, kako tvrdi, sporne zakone.

Poziv na izmjene zakona

Stanivuković tvrdi da Ustav Republike Srpske garantuje zdravstveno osiguranje starijim licima iz javnih izvora finansiranja. Smatra da različita izdvajanja za penzionere predstavljaju diskriminaciju pred zakonom.

Tokom obraćanja kritikovao je i ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića, navodeći da stoji iza zakonskih rješenja koja, kako tvrdi, štete građanima i penzionerima.

Zatražio je i njegovu ostavku, navodeći da je više zakona iz oblasti zdravstva izazvalo negativne reakcije javnosti.
Stanivuković je pozvao penzionere da se suprotstave spornim odredbama i poručio da očekuje da će Ustavni sud Republike Srpske oboriti zakon.

“Doći ćemo ovdje za nekoliko mjeseci i ovi zakoni će pasti”, rekao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri podijeljeni zbog apelacija na član 81. Zakona o PIO

Zbog opasnosti od teških posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog člana 81. Zakona o PIO i uopšte retroaktivne primjene izmijenjenog  Zakona o PIO-u, grupa federalnih poslanika zatražila je ocjenu ustavnosti člana 81. i retroaktivne primjene zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu spornih odredbi do konačne odluke.

Prije izmjena člana 81. osobe sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu penziju. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada član 81. donosi diferencirani izračun penzija pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije iz decembra prethodne godine. Prema sadašnjim izračunima to 434 KM.

Potrebno je podsjetiti kako mnogi koji rade od 1996. godine do danas, a to je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž.

Radnici su imali mogućnost da rade nacrno ili da budu bez posla. Niko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plaće i neprijavljeni.

Penzionerima nije sporna retroaktivna primjena zakona

Predstavnici penzionera imaju različito mišljenje o ocjeni ustavnosti člana 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

“Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer u RS-u je 30 godina u primjeni taj član, normalno je da koliko ko daje, toliko i dobije. E sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se te neke stvari određene regulišu”, mišljenja je Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, a koji je i predsjednik Saveza penzionera Tuzlanskog kantona.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Dodaje kako uopšte ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kao što je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. januara na Domu naroda Parlamenta FBiH. Primjena mu je od 1. januara. Postavlja se pitanja šta je sa ljudima koji su otišli u penziju od 1. do 23. januara, kada još nisu bile donesene izmjene Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje jesu li otišli po novom zakonu iako tada nije bio donesen. Takođe, pitanje je koliko je njih je zakačeno članom 81. koji im je donio mnogo niže penzije, nego što bi bile po starom zakonu.

“I ti ljudi koji su otišli u penziju od 1. januara do 23. januara evo imaju povećanje općeg boda. Na kraju, ima tu dosta stvari o kojima se mora sjesti sa Vladom, zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon uloži apelaciju, mislim da je to malo smiješno”, kazao je Halilović, a piše Faktor.

Trakić podržava apelaciju

Potom je dodao kako oni, predstavnici penzionera, nisu tražili da se na ovaj način izmijeni član 81.

Zatražili smo mišljenje i Mustafe Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predstavnika Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

“Podržavam apelaciju poslanika na član 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije završeno, tek je počelo. Navešću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje iz Zavidovića Zenice trans, Željezare Zenica, tri rudnika… To je hiljade radnika kojima nije redovno uplaćivan staž, doprinosi. I to ne njihovom greškom već greškom menadžmenta tih firmi, federalnih vlada. Da li je neko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju staža koliko su radili”, pita Trakić.

Podijeli tekst sa drugima na: