Kategorija: Politika

Kako do penzije ako mi fali radnog staža?

Ovo pitanje sve češće postavljaju osobe koje su pred ispunjavanjem godina starosti, ali im nedostaje nekoliko godina radnog staža da bi ostvarile pravo na starosnu penziju.

Federacija Bosne i Hercegovine ima rješenje za ovakve slučajeve, koje je propisano na način da nezaposlena osoba kojoj nedostaju do tri godine staža ima pravo da joj se uplati penzijsko i invalidsko osiguranje, sve do ispunjenja uslova za starosnu, prijevremenu ili povoljniju penziju.

Ovo pravo ne dolazi automatski, već se ostvaruje pod određenim uslovima, uz dostavljanje dokumentacije nadležnim službama.

Cilj ove zakonske odredbe jeste da se osobama koje su godinama radile, ali iz različitih razloga nisu uspjele ostvariti puni staž, omogući dostojanstven odlazak u penziju. To se posebno odnosi na lica koja su ostala bez posla u poznijim godinama života, kada je teško pronaći novo zaposlenje.

Koji su dokumenti potrebni

Da bi neko ostvario ovo pravo kako do penzije, mora biti prijavljen kao nezaposlen u evidenciji nadležnog biroa za zapošljavanje i ne smije imati više od tri godine preostalog staža do sticanja prava na penziju.

Važno je naglasiti da se ovo pravo odnosi i na posebne kategorije poput ratnih vojnih invalida, učesnika Oružanih snaga RBiH, dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja, kao i članova njihovih porodica.

Dokumenti koje je potrebno dostaviti uključuju radnu knjižicu, uvjerenje iz matične evidencije (obrazac AM), potvrdu o nezaposlenosti, kao i potvrde o ratnom angažmanu ukoliko je to primjenjivo. Za one koji nemaju radnu knjižicu, moguće je dati izjavu pod punom odgovornošću.

Ukoliko nezaposlena osoba ima status ratnog vojnog invalida, tada se dodatno prilaže rješenje o priznavanju tog statusa, kao i potvrda iz opštinske službe za boračko-invalidsku zaštitu. Ako se aplicira za povoljnije penzionisanje po osnovu branilačkog staža, neophodno je i uvjerenje Ministarstva za boračka pitanja na posebnom obrascu ZPP.

Dokumentaciju prikupti na vrijeme

Oni koji su staž ostvarili i izvan Federacije, npr. u inostranstvu ili kod PIO Fonda Republike Srpske, moraju dostaviti potvrde o tim periodima rada kako bi bili uračunati u ukupni penzijski staž.

Pored toga, potrebna je i pisana saglasnost da se uračunava poseban staž.

Kako do penzije ako mi fali radnog staža, pitanje je koje ne bi trebalo izazivati strah ni neizvjesnost. Postoje zakonski definisani putevi da se ta praznina popuni, ali ključna je informisanost i blagovremeno obraćanje nadležnim institucijama.

Zbog toga se savjetuje da se na vrijeme prikupi dokumentacija i konsultuju biro ili opštinske službe koje se bave socijalnom i boračkom zaštitom.

Za više informacija, građani se mogu obratiti službama za zapošljavanje, PIO fondu, kao i opštinskim odjelima za boračko-invalidsku zaštitu. Prava postoje – važno je znati kako ih ostvariti.

(Izvor vijesti. RTV Slon)

Demografski nazadak Bosne i Hercegovine, kojem svjedočimo kroz brojne primjere odavno je trebao da izazove alarm za uzbunu nadležnih.

Međutim, propuštene prilike, neaktivnost, kao i inertnost često birokratski glomaznih sistema, uz dobro poznatu političku krizu koja je permanentno stanje društva, doveli su do situacije u kojoj, ako je suditi prema određenim procjenama, Bosni i Hercegovini nedostaje milion ljudi u odnosu na stanje iz 1991. godine.

Starost stanovništva

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, navodi kako se iz podataka može zaključiti da BiH u navedenom periodu nedostaje 25% stanovništva, a da stvar bude gora, to je tek najava onoga što bi nam se moglo dogoditi u pogledu socioekonomske situacije.

Naime, osim odliva stanovništva, očito je da postajemo sve starije društvo, a Čavalić je u tom kontekstu potvrdio kako je prosječna starost u BiH čak 43 godine. Dalje, postoji i nedovoljno izražen napredak kada je riječ o tržištu rada, a sve ide ka scenariju u kojem ćemo imati jednog zaposlenog na jednog penzionera.

Održivost penzionog sistema, treba naglasiti, ipak je osigurana jer se penzije u FBiH isplaćuju iz budžeta. Međutim, odnos 1:1 nije dobar zbog brojnih drugih posljedica po ekonomsku situaciju. Čavalić stoga ističe važnost jačanja tržišne ekonomije.

Demografsku sliku u Bosni i Hercegovini treba posmatrati iz dvije perspektive – ekonomske, koja dominira, i sociološke.

Veliki dio građana napušta zemlju jer ne može osigurati egzistenciju za sebe i svoju porodicu, pa bolju budućnost traži u zemljama Evropske unije. Takav tip migracija bio je prisutan i prije rata i u poratnom periodu, ali današnji trendovi pokazuju da BiH u velikom broju slučajeva napuštaju cijele porodice.

To stvara dodatni strah – da će nakon druge ili treće generacije veza s domovinom u potpunosti oslabiti. Posljedice toga bile bi pogubne, kako sociološki tako i ekonomski. Dijaspora još uvijek čini snažan oslonac domaćoj ekonomiji.

Rastu doznake iz inostranstva

Podaci Centralne banke BiH govore da su lični transferi iz inostranstva prošle godine iznosili 4 milijarde i 166,98 miliona KM, dok su godinu ranije bili 3 milijarde i 787 miliona KM. Rast je dijelom uslovljen inflacijom, ali i željom dijaspore da pomogne porodicama u domovini.

Sociolozi upozoravaju da je pitanje koliko će taj rast biti dugoročno održiv, posebno imajući u vidu da mlađe generacije sve više gube kulturološku vezu s domovinom i postaju integralni dio zapadnoevropskih društava.

O tome se mora voditi računa u svim strategijama saradnje s iseljeništvom.

Naravno, pitanje migracija ne može se posmatrati odvojeno od rata i etničkog čišćenja devedesetih godina. Mnogi se nikada nisu vratili u svoje domove, a život su nastavili u inostranstvu, dolazeći u BiH uglavnom tokom godišnjih odmora.

Zapadnohercegovački kanton je, zahvaljujući dobro postavljenim mjerama, praktično jedini kanton s pozitivnim prirodnim priraštajem. Slične modele morale bi usvojiti i druge regije, dok se na višim nivoima vlasti mora ozbiljno pristupiti reformama koje će podstaći ekonomski rast – kao preduslov svake demografske politike.

Dugoročno, demografija se mora posmatrati kroz prizmu socioekonomske realnosti – dostupnosti dobro plaćenih i sigurnih poslova, kao i sposobnosti društva da se prilagodi tehnološkim i tržišnim promjenama.

Uloga države i entiteta je da stvore zakonski okvir i omoguće jača ulaganja, lakše otvaranje radnih mjesta, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad i podizanje fiskalne discipline.

Na kraju, ponovo se vraćamo pitanju odnosa s dijasporom. Savjet ministara BiH nedavno je donio odluku o formiranju međuresorne radne grupe za izradu okvirnog zakona o saradnji s iseljeništvom. Taj potez se tumači kao pokušaj jačanja veza s dijasporom – što bi u vremenu koje dolazi moglo imati ključnu ulogu.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Bosnu i Hercegovinu tek očekuje inflacija, a mogućnosti Centralne banke da je suzbije su vrlo ograničene.

Poručila je ovo prije nekoliko dana Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, na panelu “Geopolitička fragmentacija i carinski pritisci: Inflacioni rizici i izazovi monetarne politike na zapadnom Balkanu” tokom 12. samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja zapadnog Balkana koji je održan u Bečićima u Crnoj Gori.

“Bosna i Hercegovina, zbog aranžmana valutnog odbora, ima izuzetno ograničene instrumente monetarne politike, među kojima je ključna obavezna rezerva. U proljećnoj rundi projekcija revidirali smo prognoze inflacije i revidirali ih naviše u srednjem roku u odnosu na jesenju rundu. Kada je riječ o putanji inflacije, očekujemo sličnu dinamiku kao i ranije, ali sa nešto višim vrijednostima. Za period od 2025. do 2027. godine prognoziramo inflaciju od 3,5% u 2025, 2,4% u 2026. i 1,9% u 2027. godini. Međutim, brojni su faktori koji mogu poremetiti ove prognoze – od cijena hrane i energije, preko rasta izdataka za odbranu, do internih problema kao što su demografski pad i rast plata usljed nedostatka radne snage”, kazala je Selimovićeva.

Dodala je da je početkom 2025. godine u jednom entitetu zabilježen skok minimalne zarade od čak 60%, što je šok koji nijedan makroekonomski model ne može precizno obraditi.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu u sebe uključuju djelovanje kako internih, tako i eksternih faktora.

Hitno ojačati status penzionera

“Kada govorimo o eksternim faktorima, treba istaći da inflacija utvrđena indeksom cijena na malo ima dominantno karakter uvezene inflacije. U tom smislu rast cijena uvoznih proizvoda usljed šokova ponude oličenih u rastu cijena energije i hrane na svjetskom tržištu (kao posljedice geopolitičkih tenzija i prekinutih lanaca snabdijevanja) će biti ključni generator inflacije u BiH”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, od internih faktora inflacionog rizika treba istaći daljnju dinamiku rasta zarada podsticanu kako nedostatkom radne snage, tako i odlukama o povećanju minimalne zarade bez fiskalnog rasterećenja poslodavaca.

“Ipak, imajući u vidu projekcije, sama inflacija neće imati neki naglašeniji trend koji bi poremetio makroekonomsku stabilnost. Za neutralizaciju negativnih efekata na životni standard najugroženijih slojeva potrebno je jačati socijalni status penzionera kroz rezanje neproduktivnih rashoda budžeta i njihovo preusmjeravanje na rast penzija. Za radničku populaciju je potrebno kroz strukturne promjene nastojati osigurati bolje plaćena radna mjesta u djelatnostima veće dodane vrijednosti, što treba biti ultimativni cilj ekonomske politike”, zaključio je Mlinarević.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)