Kategorija: Politika

Na nedavnom zasjedanju Skupštine grada Banjaluka, usvojena je Odluka o preraspodjeli budžetskih sredstava u iznosu od približno četiri miliona KM, koju je predložio gradonačelnik Draško Stanivuković.

Prema ovoj odluci, planirano je da oko 40.000 penzionera primi jednokratnu pomoć od 100 KM direktno na njihove lične račune. Odbornici su jednoglasno podržali ovu odluku, sa svih 22 prisutna odbornika koji su glasali za.

Podsjećamo da je prethodno, na zahtjev većine u Skupštini, predloženo da se navedeni iznos uplati na račun “Elektroprivrede” i da se pomoć koristi za namirenje računa za električnu energiju.

Međutim, novom odlukom, nakon političkih rasprava i neslaganja, većina u Skupštini prihvatila je prijedlog gradonačelnika Stanivukovića da se pomoć direktno uplati na lične račune penzionera.

Srđan Amidžić, odbornik iz SNSD-a, pojasnio je da će Grad uplatiti ova sredstva Fondu PIO, Poštama Srpske i na lične račune penzionera, a sva lica koja primaju penzije na području grada Banjaluka imaju pravo na ovu jednokratnu pomoć.

Elektronske kartice za besplatan javni prevoz uručene su danas penzionerima sa penzijom do 285 KM u Parku Mladen Stojanović u Banjaluci.

Gradonačelnik Draško Stanivuković je lično uručio kartice i istakao da je ovo značajan trenutak jer svjedočimo najvećim olakšicama, pružajući mogućnost besplatnog prevoza penzionerima sa najnižim primanjima, dok je prevoz za ostale penzionere povoljniji za 30%.

“Penzionerima koji nemaju najniže penzije, prevoz će biti povoljniji za 30%. Zahvaljujući subvencijama koje smo osigurali, naši penzioneri nisu osjetili teret poskupljenja, uprkos visokom rastu cijena goriva na tržištu”, istakao je Stanivuković.

Najavio je i dodatno olakšanje za penzionere u vidu “kartica prijateljstva”, koje će Grad Banjaluka obezbijediti. Ove kartice će penzionerima omogućiti određene popuste u određenim apotekama i prodavnicama.

“Ideja je da ove kartice povežemo s karticama za javni prevoz, kako bi naši penzioneri ostvarili dodatne olakšice za svoje svakodnevne potrebe”, rekao je Stanivuković. Takođe je naglasio da Grad može uticati na smanjenje troškova i pružiti određene olakšice, iako ne odlučuje o visini penzija.

Gradonačelnik je takođe najavio da će se ići u pravcu pružanja posebnih pogodnosti penzionerima u pogledu cijena komunalnih usluga.

Jedna od penzionerki, Vinka Škrbić, izrazila je zahvalnost za ovu podršku. “Za nas s vrlo niskim primanjima, ovo što ne moramo plaćati javni prevoz ima veliki značaj”, rekla je.

Pored ugodnog druženja, penzioneri su imali priliku da besplatno provjere krvni pritisak i šećer na punktovima organizovanim u saradnji s Gradskom organizacijom Crvenog krsta Banjaluka.

Evropa se suočava s rastućim izazovom starenja stanovništva, s procjenom da će do 2070. godine 30 posto stanovništva Europske unije biti starije od 65 godina. Ova demografska promjena zahtijeva međugeneracijsku solidarnost i posebne strategije kako bi se osigurala kvalitetna zaštita i podrška starijim osobama.

Nedavna pandemija koronavirusa naglasila je potrebu za posebnim pristupom prema starijoj populaciji. Evropski parlament je na nedavnoj plenarnoj sjednici usvojio izvještaj o starenju Evrope, u kojem se poziva na pokretanje pilot-projekata za kvalitetnu zaštitu starijih osoba i podršku državama članicama u provedbi politika zaštite.

U izvještaju nazvanom “Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.”, naglašava se da je važno vrednovati starije osobe i boriti se protiv njihove diskriminacije kroz politike koje se temelje na međugeneracijskoj solidarnosti. Evropski parlament stoga traži podršku Evropske komisije kako bi se državama članicama pružila pomoć u provedbi politika zdravog starenja te da se na regionalnoj razini pokrenu pilot-projekti za razvoj pristupačnih i sveobuhvatnih sistema dugotrajne zaštite.

Jedan od ključnih prijedloga je da se države članice potiču da bolje iskoriste fondove EU-a, kao što su Evropski socijalni fond plus i Evropski fond za regionalni razvoj, kako bi prilagodile infrastrukturu i javne prostore potrebama starijih osoba. Ovo bi omogućilo izgradnju okruženja koje podržava starije osobe i olakšava njihovo sudjelovanje u društvenom životu.

Pandemija je dodatno istaknula važnost problema koji zahtijevaju posebnu pažnju i naglasila potrebu za posebnom strategijom EU-a za starije osobe. Jedan od prijedloga je otvaranje centara za dnevnu zaštitu u blizini škola i vrtića kako bi se potaknula međugeneracijska povezanost i spriječila usamljenost starijih osoba.

Uzimajući u obzir demogratske promjene i izazove s kojima se Evropa suočava, potrebno je uspostaviti međugeneracijsku solidarnost kako bismo osigurali kvalitetan život starijim osobama. Evropski parlament je prepoznao ovu potrebu i pozvao na konkretne akcije.

Međugeneracijska solidarnost je ključna za održavanje ravnoteže u društvu i pružanje podrške svim generacijama. Sa sve većim udjelom starijeg stanovništva, važno je osigurati politike koje će odgovoriti na njihove potrebe i boriti se protiv diskriminacije. Izvještaj “Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.” naglašava upravo tu važnost.

Evropski parlament traži da Evropska komisija pruži podršku državama članicama u implementaciji politika zdravog starenja. Osim toga, pokretanje pilot-projekata na regionalnoj razini za razvoj pristupačnih sistema dugotrajne zaštite je također predloženo. Korištenje fondova EU-a, poput Evropskog socijalnog fonda plus i Evropskog fonda za regionalni razvoj, za prilagodbu infrastrukture i javnih prostora starijim osobama također je ključna smjernica.

Pandemija koronavirusa istaknula je hitnost ovog problema. Starije osobe su bile posebno ranjive, a njihova potreba za podrškom i zaštitom postala je očigledna. Uspostavljanje centara za dnevnu zaštitu u blizini škola i vrtića može pomoći u izgradnji mostova između generacija i prevenciji usamljenosti starijih osoba.

Evropa se suočava s demografskim promjenama koje zahtijevaju prilagodbe politika i pristup starijoj populaciji. Međugeneracijska solidarnost je temelj za izgradnju održivog društva u kojem se svaki pojedinac, bez obzira na dob, osjeća podržano i uključeno.

Kroz provedbu strategija za starije osobe, podršku državama članicama i korištenje dostupnih fondova, Evropska unija može biti predvodnica u osiguravanju kvalitetnog života za sve generacije. Međugeneracijska solidarnost je ključ za ostvarenje ovog cilja i izgradnju evropskog društva u kojem se svaka generacija cijeni i podržava.