Kategorija: Politika

Za izmjene Zakona o PIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja avgusta imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem – govori Haso Halilović.

“Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u segmentu parametara za povećanje penzija mogu se očekivati u ovoj godini, možda čak i da se u septembru nađu pred Parlamentom Federacije BiH” rekao je Haso Halilović, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Dodaje kako bi se primjena mogla očekivati tek od januara 2026. godine, rezimirajući da nije realno do kraja ove godine očekivati vanredno povećanje penzija koje bi omogućile izmjene Zakona o PIO-u.

Primjena od 1. januara 2026. godine

Sada se penzije u FBiH usklađuju jednom godišnje – 15. aprila – i to na osnovu 50 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 odsto rasta indeksa potrošačkih cijena. Penzioneri sada traže da se penzije usklađuju prema prosječnoj plati u FBiH i troškovima života u odnosu 60:40.

“Za izmjene Zakona o PIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja avgusta imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem. Jer, mi smo 2. juna imali zakazan sastanak u Vladi FBiH, pa je odgođen svega dva sata ranije, a mi smo već bili u Sarajevu, zbog nepripremljenosti materijala. Mislim da bi na prvoj sjednici u septembru Parlament FBiH mogao raspravljati o zakonu i to po hitnoj proceduri”, kaže Halilović.

On naglašava da vremena ima da se usvoje izmjene i dopune zakona. Međutim, ističe da je nerealno očekivati sada vanredno povećanje penzija, a pogotovo jer je 70 miliona KM otišlo na jednokratnu novčanu pomoć, za koju su penzioneri tražili da ide u vanredno povećanje.

Vlada učinila po svome

“Vidjećemo kakvo ćemo rješenje naći i realno je očekivati da bi primjena zakona išla od 1. januara 2026. godine”, govori Halilović.

Ponavlja kako je uvijek bolje povećanje penzija nego isplata jednokratnih pomoći.

Sa Subašićem treba rasčistiti neke stvari

“Ja da vam kažem, bolje je i dva posto veće penzije nego jednokratna pomoć. Oni iz Vlade FBiH su nas odbili jer je to trajno, i znaju da se na to moraju plaćati doprinosi, a ovu pomoć ne moraju. I ovo što je omogućeno poslodavcima da radnicima mogu isplatiti do 400 KM više plate neoporezovano – to je na štetu sadašnjeg radnika i budućeg penzionera, kao i na štetu sadašnjeg penzionera. Jer sve na šta nisu uplaćeni doprinosi – nema niko koristi u konačnici, već samo štetu”,  ističe Halilović.

Dodaje kako nije u redu da od dolaska na mjesto direktora Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje Halil Subašić, a što je bilo 2023. godine, nije održan zvaničan sastanak sa predstavnicima penzionera.

“Mislim da se i sa njim neke stvari moraju raščistiti. Mi nismo imali sastanak sa njim otkako je došao na tu funkciju. On to sve izbjegava”, govori Halilović.

Halil Subašić, direktor Federalnog zavoda za MIO/PIO razgovarao je sa Esadom Čengićem, članom Upravnog odbora ovog zavoda ispred Saveza udruženja penzionera.

Na sastanku je razgovarano o potencijalnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, s posebnim osvrtom na izmjenu formule za usklađivanje penzija, a za čiju izradu je formirana radna grupa od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Takođe se raspravljalo o različitim modelima i mogućim rješenjima koja bi mogla doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Federaciji BiH.

Učesnici sastanka složili su se o važnosti kontinuiranog dijaloga i saradnje između institucija i predstavnika penzionera s ciljem osiguranja pravednijeg i održivog penzijskog sistema.

Nezadovoljstvo penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine ne jenjava, posebno nakon što su korisnici srazmjernih penzija izostavljeni iz jednokratne novčane pomoći koja je isplaćena uz julske penzije. Među njima se nalazi veliki broj penzionera čije su penzije ispod minimalne, koja trenutno iznosi 599 KM.

Šta je srazmjerna penzija?

To je penzija koja se ostvaruje kada osiguranik nema dovoljno radnog staža u Federaciji BiH da bi ostvario punu penziju, pa se ukupni staž „sabira“ s onim iz drugih sistema socijalnog osiguranja (entiteti, bivše republike itd.). Upravo su ovi korisnici, iako često s najmanjim primanjima, ostali bez pomoći koja se kretala od 100 do 250 KM.

Reakcije iz Saveza udruženja penzionera:

Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona, izražava nezadovoljstvo što je uredba o raspodjeli 70 miliona KM donesena bez konsultacija s penzionerima, iako je ranije bio najavljen zajednički dogovor.

„Svaki dan mi dolaze penzioneri, ljuti, psuju. Pitam ih što meni psuju, ja sam najmanje kriv“, kaže Halilović za Faktor, dodajući da je revolt ogroman, ali opravdan.

Šta slijedi?

Najavljena je redovna sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH krajem avgusta, gdje će se raspravljati o ovoj i drugim temama, uključujući informacije sa sjednice Parlamenta FBiH od 23. jula.

Protesti na vidiku?

Halilović kaže da podržava proteste, ali samo ako se ozbiljno organizuju i ako zahtjevi budu jasno definisani i nepromjenjivi. Posebno naglašava da bi penzioneri iz Sarajeva, kao najbrojniji (85.000), trebalo da predvode te proteste, jer su – kako navodi – 2017. godine upravo oni iznevjerili ostatak penzionerske populacije.

(Izvor vijesti: Faktor)

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković uputio je inicijativu za izmjene Zakona o policijskim službenicima koje se tiču starosne dobi za odlazak u penziju. On predlaže da se ta granica pomjeri na 55 godina života, jer trenutno policajci mogu u penziju kada ostvare 40 godina radnog staža, što u nekim slučajevima znači i sa samo 52 godine života.

“Ima policajaca koji će napuniti 40 godina staža, a rođeni su 1974. godine, zahvaljujući beneficiranom radnom stažu. Oni praktično još mladi odu u penziju, a zatim nastave da rade na crno, najčešće u zaštitarskim agencijama. Intencija je da im se omogući, ukoliko žele, da mogu da rade do 55. godine”,  izjavio je Čolaković.

On ističe da pomjeranje granice iznad 55 godina nije realno u slučaju policijskih službenika.

“Čuo sam da postoji neka radna verzija zakona u kojoj se planira pomjeranje granice i iznad 55 godina, ali smatram da je to pretjerano. Policijski službenici su kroz svoj radni vijek dali mnogo za bezbjednost, iscrpljeni su i “izraubovani”, i vjerujem da ne bi mogli efikasno raditi poslije 55. godine. Do tada, smatram da mogu”, rekao je.

Čolaković je upozorio i na zabrinjavajuće stanje kada je riječ o broju policajaca u Federaciji BiH.

“Brojke su poražavajuće. Samo u Policijskoj upravi Olovo, tokom 2026. i 2027. godine, čak 40 posto policijskih službenika će se penzionisati. Postavlja se pitanje imamo li dovoljno kadra da popunimo ta mjesta. Slična je situacija i u većini drugih policijskih uprava u FBiH”, upozorio je Čolaković.

(Izvor vijesti: Faktor.ba)

Tokom 2024. godine evidentirani su prilivi penzija iz ukupno 54 zemlje, potvrdili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako navode, nešto više od 91,8 odsto ukupnog priliva potiče iz Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Austrije, Luksemburga, Hongkonga, Irske, Francuske, Crne Gore, Danske, Nizozemske, Australije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Italije i Norveška, dok na ostale zemlje otpada 8,2 odsto.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan priliv u 2024. godini iznosio je 1,39 milijardi KM.

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), osim za penzionere u BiH, penzije isplaćuje i u inostranstvo.

Te penzije se isplaćuju u oko 35 zemalja širom svijeta.

Tako je na ime redovne isplate za inostrane penzije za jul ove godine isplaćeno oko 19 miliona KM, tačnije 19.038.440,38 KM za 66.448 korisnika, rečeno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Najveći broj korisnika ovih penzija nalazi se u Hrvatskoj, gdje ih je ukupno 25.735. Na drugom mjestu je Srbija, u kojoj je ukupan broj korisnika koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO/MIO 21.000.

Nakon toga slijedi Njemačka, u kojoj se nalaze 4.887 korisnika. Na četvrtom mjestu je Austrija,k gdje se nalazi ukupno 3.618 korisnika. Peta zemlja s najviše naših penzija je Crna Gora, u kojoj se nalazi 2.476 korisnika. U Sloveniji se nalazi 2.121 korisnik, a u Australiji njih 1.184.

Nakon Švedske, gdje je 1.031 korisnik, slijede SAD, gdje našu penziju prima 896 korisnika. S trocifrenim brojem korisnika naših penzija su Nizozemska, Kanada, Švajcarska, Norveška, Italija, Francuska, Danska, Češka Republika, Sjeverna Makedonija…

Prema vrsti penzija, a prema svim zemljama, najviše je isplaćeno starosnih, i to 47.999, u iznosu od 13,3 miliona KM. Zatim slijede porodične, kojih je 11.395, a za koje su isplaćena 3,5 miliona KM, dok je 7.054 invalidskih s iznosom od 2,1 milion KM

Penzioneri sa najnižom penzijom životare. Dodatak koji su dobili doživljavaju kao sadaku. Podsjećamo, Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO. Po 200 KM dobili su oni sa najnižom penzijom. Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina od 800,01 KM do 1.000 KM dobili su dodatak od 150 maraka, dok su korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 do 1.500 KM primili po stotinu maraka.

Mirjana Basta penziju je zaradila u fabrici KTK. Kaže, sa njom se dizala i padala. Živjela je u svom radnom vijeku skromno, ali zadovoljno. Stvarala čekajući penziju da odmori. Zbog male penzije i ona je korisnik javne kuhinje.

Čuvam živce

“Uspijem da platim račune i moram da kažem, koliko sam god ulagala u ovu državu, ipak mi je ta država dala da imam kuhinju ovdje na Baščaršiji, šta da vam kažem. Pogađa me ta nepravda, ali pokušavam sebe da obuzdam u tim stvarima, jer to sve ide na živce, protiv same sebe, da ne bi došlo do lijekova – govori nam sugrađanka Mirjana Basta.

Zrinka Sandžak se obradovala dodatku. Kaže, kad bi penzije bile povećane za toliko, penzionerima bi bilo lakše.

Ukoliko ne dođe do promjena, penzioneri u Tuzli i Tuzlanskom kantonu najavljuju moguće proteste kako bi ostvarili osnovna prava.

“Svaki penzioner bi uživao kad bi se to ostvarilo, ali sumnjam, ne misle oni na nas da i mi moramo živjeti. Jesam li u pravu? Ne misli niko na nas, pogotovo na nas koji živimo sami. Oni koji sami žive k’o, vele, otići će, voda će ih odnijeti i ne trebaju im, ali mi se borimo i borba je stalna”, dodaje.

Isto nam je rekao i Damir Kulenović, koji je penziju zaradio na Radio-televiziji Sarajevo. Ogorčen je na vlast koja je penzionere dovela do prosjačkog štapa.

“Šta im čovjek može poručiti, jedino da penzije prate njihove plate i njihova povišenja. Oni dobiju povišenja koliko ja nemam penzije nakon četrdeset godina posla. Nekako izađem nakraj, nije to problem, ali generalno su penzioneri totalno, ali baš totalno ugroženi. Davati im ovako na kapljicu, to ništa ne znači. Ovih dvjesto maraka što je dobio, potrošit će za petnaest dana na povećanje režija. Evo, voda, plin, struja… katastrofa” kaže Damir.

Penzioneri nisu zadovoljni

Smatraju da je ovo samo bacanje prašine u oči. Troškovi života rastu iz dana u dan i ova pomoć nije dovoljna. Nisu zadovoljni ni dinamikom ispunjenja njihovog narednog zahtjeva – izmjene Zakona o PIO FBiH u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija. Smatraju da je do krajnjeg roka, marta iduće godine, vremena sve manje, a komisija koja se treba baviti tim pitanjem još nije počela raditi, kažu iz Sindikata.

Sada se čekaju potezi Saveza udruženja penzionera Federacije, rekao nam je predsjednik Udruženja penzionera/umirovljenika Unsko-sanskog kantona Mirsad Terzić.

“Kao predsjednik Udruženja penzionera USK-a nisam za proteste, jer trebamo sačekati da Vlada odradi svoje. Ona je dala obećanja da će doći do izmjene i dopune Zakona, koju mi tražimo, da se uskladi sa prosječnom platom na nivou Federacije. Ako do toga dođe, mi ćemo očekivati bolja vremena za narednu godinu”, rekao nam je Terzić.

Nismo mi đaci

Ipak, iz Udruženja Tuzlanskog kantona su za proteste. Kažu da je i ove godine Vlada FBiH donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, “kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi” i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322.

“Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako. Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM – istakao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je rekao da Vlada Federacije pokazuje odgovornost i osjećaj prema ranjivim kategorijama stanovništva.

“Slažem se da to nije dovoljno i da treba da tražimo načina kako ćemo pravičnije i pravednije to raspodijeliti. Zbog toga sa predstavnicima penzionera radimo na usvajanju novog zakona o PIO”, poručio je premijer Nikšić.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Ključni faktori razlike uključuju penzione sisteme, diskriminaciju po osnovu starosti i organizaciju brige o starijima.

Prosječna starosna granica za penzionisanje u EU se očekuje da bude blizu 67 godina do 2060. godine.

Očekivani radni vijek u državama Evropske unije (EU) u stalnom je porastu posljednjih decenija, što znači da ljudi provode sve više godina na poslu.

Prema podacima Evrostata, u 2024. godini prosječno očekivano trajanje radnog vijeka u EU bilo je 37,2 godine, što je povećanje od 2,4 godine, ili 7%, u poređenju sa 2014. godinom, kada je bilo 34,8 godina.

Unutar EU, očekivani životni vijek kreće se od 32,7 godina u Rumuniji do 43,8 godina u Holandiji.

Kada se u proračun uključe zemlje kandidati za EU i zemlje EFTA, raspon se kreće od 30,2 godine u Turskoj do 46,3 godine na Islandu.

Ko radi najduže?

Geografski obrasci su jasni: zemlje sjeverne Evrope, posebno nordijske zemlje, prednjače. Island je na vrhu sa 46,3 godine, a slede Holandija (43,8), Švedska (43), Danska (42,5), Norveška (41,2) i Finska (39,8).

Zapadna Evropa takođe ima visoke proseke – Švajcarska (42,8), Irska (40,4) i Njemačka (40) su među vodećima. Međutim, Francuska (37,3), Belgija (35) i Luksemburg (35,6) su oko ili ispod prosjeka EU.

Južna Evropa bilježi različite rezultate – Portugal (39,3) i Malta (39) su iznad prosjeka, dok su Italija (32,8), Grčka (34,8) i Španija (36,5) znatno niže.

Istočna Evropa je uglavnom oko prosjeka – Mađarska (37,4) čvrsto stoji, dok Rumunija (32,7) i Bugarska (34,8) zaostaju.

Jugoistočna Evropa i Balkan, uključujući Tursku (30,2), Sjevernu Makedoniju (31,5) i Crnu Goru (32,1), imaju najkraći radni vijek – podaci za Makedoniju i Crnu Goru su iz 2018. godine.

Zašto su razlike toliko velike?

Prema riječima profesora Morica Hesa sa Univerziteta primjenjenih nauka Niderajn, ključni faktori su:

Institucionalni okvir – pravila o penzionisanju i tržištu rada, uključujući starosnu granicu za penzionisanje.

Diskriminacija po osnovu starosti (ejdžizam) – u zemljama u kojima stariji radnici nisu diskriminisani, oni duže ostaju u radnoj snazi.

Profesor Timo Antila sa Univerziteta u Jiveskili ističe da porodični modeli, penzioni sistemi i organizacija brige o starijima utiču na dužinu radnog vijeka.

Evrostat navodi da se čak 81,5% razlike u očekivanom životnom vijeku može objasniti stopom učešća u radnoj snazi – zemlje sa nižom stopom imaju kraći radni vijek.

Budućnost: Penzija do kraja

Nekoliko zemalja je već podiglo starosnu granicu za penzionisanje. OECD proćenjuje da će do 2060. godine prosječna starosna granica za penzionisanje u EU biti blizu 67 godina, a u nekim zemljama čak i preko 70 godina Euronews.

(Izvor vijesti: Euronews)