Kategorija: Politika

Almedin Aliefendić, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBIH uputio je Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike inicijativu za izmjene i dopune uredbe o jednokratnoj novčanoj pomoći penzionerima.

Razlog je što uredbom nisu bili obuhvaćeni penzioneri sa srazmjernim penzijama koje su niže od najnižih.

Jednokratnu pomoć, od 100 KM do 250 KM, zavisno o visini penzije, dobili su penzioneri u FBiH sa julskim penzijama.

“Danas sam uputio Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike inicijativu za izmjenu i dopunu Uredbe o jednokratnom novčanom dodatku na penzije. Ova inicijativa je nužna jer trenutna uredba diskriminira veliki broj penzionera koji imaju niska ukupna primanja samo zato što dio penzije primaju iz inostranstva, iako su ta sredstva često simbolična i nedovoljna ni za najosnovnije životne potrebe. Vlada FBiH nema pravo dijeliti penzionere na “domaće” i “strane” svi koji žive sa niskim primanjima zaslužuju jednaku pomoć”, naveo je Aliefendić.

Dodaje kako je takav pristup nepravičan, socijalno neosjetljiv i protivustavan.

“Država ne smije zatvarati oči pred činjenicom da danas mnogi naši penzioneri žive ispod granice dostojanstva, a dio njih se svjesno izostavlja iz prava na pomoć. Tražim da se pravo na dodatak omogući svim penzionerima sa prebivalištem na teritoriji Federacije BiH, bez obzira na izvor njihove penzije. Ovo je pitanje elementarne pravde i jednakosti. Penzionerima ne trebaju lažna obećanja i selektivna prava, nego konkretna i poštena podrška države. Zato očekujem da Vlada Federacije BiH i resorno ministarstvo hitno i bez odlaganja pristupe izmjenama uredbe, jer svako odgađanje znači nastavak nepravde”, poručio je Aliefendić.

(Izvor vijesti: Tuzlainfo)

Put do ostvarivanja prava na penziju u Federaciji BiH podrazumijeva niz koraka i ispunjavanje tačno definisanih uslova. Bilo da je riječ o starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj penziji, procedura se pokreće na lični zahtjev, a od pravilnog podnošenja dokumentacije zavisi i brzina rješavanja postupka.

Kako podnijeti zahtjev za penziju?

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju podnosi se prema mjestu posljednjeg osiguranja, u najbližoj poslovnici Federalnog zavoda PIO/MIO. Moguće ga je predati lično, poslati poštom ili predati posredstvom drugog nosioca osiguranja. Kod starosne i invalidske penzije zahtjev podnosi sam osiguranik, dok kod porodične penzije to čini član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije.

Starosna penzija – osnovni uslovi

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na starosnu penziju može se ostvariti ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija:

65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina penzijskog staža,
40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života,
40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.

Kada počinje isplata starosne penzije

Osiguranik stiče pravo na isplatu penzije od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od prestanka osiguranja. Ako se zahtjev podnese kasnije, penzija se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, a može se obračunati i do tri mjeseca unazad, pod uslovom da su tada ispunjeni svi kriteriji.

Invalidska penzija – ko je može dobiti

Invalidska penzija pripada osiguraniku kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti. Ako je invalidnost posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na penziju postoji bez obzira na dužinu staža.
U slučajevima kada je invalidnost nastala van rada ili zbog bolesti, potrebno je da osiguranik ima navršen penzijski staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka od navršenih 20 godina života do dana invalidnosti. Za mlađe od 30 godina uslov je da staž pokriva trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine.

Porodična penzija – pravo članova porodice

Članovi porodice umrlog osiguranika mogu ostvariti pravo na porodičnu penziju od dana kada su ispunjeni uslovi, ako zahtjev podnesu u roku od tri mjeseca. Kada je riječ o korisniku penzije koji je preminuo, pravo se priznaje od prvog dana narednog mjeseca nakon smrti. U oba slučaja, ako se zahtjev preda kasnije, penzija se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, uz mogućnost obračuna do tri mjeseca unazad.

Kako se određuje iznos penzije?

Visina penzije u Federaciji BiH zavisi od ukupnog penzijskog staža i visine prosječnih plata koje je osiguranik ostvario tokom radnog vijeka. Obračun se vrši po bod sistemu, a u složenijim slučajevima moguće je angažovati pravnu pomoć kako bi se izbjegle greške u postupku.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da od avgusta slijedi povećanje penzija i boračkog dodatka.

Ukoliko se obistine ove najave to će biti 23. usklađivanje penzija u proteklih 12 godina. Do sada penzije su redovno rasle devet puta i 13 puta vanredno.

Još ranije u Udruženju penzionera Republike Srpske, ali i Vladi Republike Srpske rekli su da bi usklađivanje, odnosno rast penzija mogao biti do 3 posto.

Od 2013. godine penzije u Republici Srpskoj rasle su efektivno više od 100 posto.

Još nije zakazana vanredna sjednica Upravnog odbora Sveza udruženja penzionera FBiH koju su tražili predstavnici kantonalnih udruženja, a zbog, kako kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK, užarene situacije među penzionerima.

“Čekamo tu vanrednu sjednicu koju treba da pripremi i sazove predsjednik Upravnog odbora Saveza Redžo Mehić. Poziv do sada nisam dobio kao član Upravnog odbora. Podjela jednokratne pomoći Vlade Federacije BiH, odnosno, izostavljanje iz nje jednog većeg broja penzionera, izazvalo je revolt kod naše populacije. Osim toga, mi tražimo vanredno povećanje penzija i zaključak Skupštine Saveza jeste da ukoliko ne bude vanrednog povećanja da se ide u masovne proteste”,  govori nam Trakić.

Dodaje kako bi se u tom slučaju protesti održali do kraja septembra.

“Sve to treba dogovoriti na vanrednoj sjednici Upravnog odbora, ali ona se ne zakazuje. Veliko je nezadovoljstvo penzionera širom Federacije BiH. Moje mišljenje je da bez jakih, dobro organizovanih, masovnih, mirnih protesta, penzioneri ne mogu ništa više postići. Naglašavam, penzija je radom stečeno i zakonom zagarantovano pravo. Međutim, to sve više gubi smisao i penzija postaje socijala”, rekao je Trakić.

Upitali smo da li će protesti biti u svim gradovima ili samo u Sarajevu.

“Protesti se moraju dobro pripremiti. Mislim da bi nabolje bilo da se održe u svim gradivima sa centralnim događajem u Sarajevu – rekao je Trakić.

Penzioneri već duže vrijeme od Vlade FBiH traže da se izmijene parametri za usklađivanje penzija. Sada se penzije uvećavaju na osnovu 50 posto od rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od indeksa potrošačkih cijena. Oni traže da se penzije povećavaju na osnovu 60 posto od rasta prosječne neto plaće u FBiH i 40 posto od rasta troškova života.

Iz Vlade FBiH, tačnije resornog ministarstva rada i socijalne politike se može sporadično čuti da se radi na izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, međutim, šta se konkretno mijenja nikada nije rečeno, niti su izmjene došla na Vladu FBiH, a kamoli na Parlament FBiH.

(Izvor vijesti: Faktor)

Znate kakve samo probleme imamo na terenu! Dolaze nam ljudi nasekirani zbog nepravde. Oni ne mogu otići Nerminu Nikšiću niti Adnanu Deliću, ali mogu nama koji nemamo apsolutno ništa sa uredbom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći, govori Mustafa Trakić

Penzioneri koji imaju srazmjerene penzije i to one koje su ispod najniže penzije nisu dobili jednokratnu novčanu pomoć Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Kako je moguće da su ih isključili iz pomoći

Pomoć je iznosila od 100 KM do 250 KM, ovisno o visini penzije.

“Moji roditelji koji primaju tzv. srazmjernu penziju i to u iznosu od 596,00 KM, dakle ispod minimalne u Federaciji BiH i dvije KM iz Republike Srpske, zbog ostvarenog radnog staža prije rata, nisu dobili jednokratnu pomoć. Dakle, ukupna penzija je 596, plus dvije KM, jeste 598 KM, što ukazuje da iznos penzije nije čak ni ona minimalna od 599 KM.

Svi znaju pa i oni u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kao i Vlada Federacije BiH da ono što RS isplaćuje kroz srazmjernu penziju ljudima koji su imali prijeratni staž nije veliki iznos pa stoga je za nepovjerovati kako je moguće da su ove penzionere isključili iz ove uredbe.

Na ličnom primjeru se pokazalo da ljudi, moji roditelji, u ukupnom iznosu njihova penzija ne iznosi ni 600 KM, a nisu dobili jednokratnu pomoć. Pa kome je ova pomoć potrebna ako ne ovakvim slučajevima. Vjerujem da nije mali broj ovih penzionera jer se uglavnom radi o osobama koje su čitav radni vijek provele u BiH – ispričao je jedan od čitalaca.

“I ove godine Vlada FBiH je donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322. Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako”, rekao je ranije Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM. Mislim da je to čista diskriminacija – kazao je tada  Haso Halilović.

Traže objašnjenje od udruženja

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona Mustafa Trakić kaže da zbog ovakve doskriminacije penzionera Vlade FBiH imaju velikih problema na terenu.

“Znate kakve samo probleme imamo na terenu! Dolaze nam ljudi nasekirani zbog nepravde. Oni ne mogu otići Nerminu Nikšiću niti Adnanu Deliću, ali mogu nama koji nemamo apsolutno ništa sa uredbom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći.

Znao sam da ćemo imati probleme i to sam izjavio prije ove podjele.

Vlada FBiH svojom uredbom je izostavila te ljude iz jednokratne pomoći, ne mi! Zato smo tražili da se tih 74 miliona KM od jednokratne pomoći usmjeri na vanredno povećanje penzija. Je li mi sada treba da se bijemo sa ljudima koji nam dolaze na vrata puni bijesa i nemoći? Ja znam da su oštećeni, ali šta smo mi krivi – govori ogorčeno Trakić.

Kaže da samo u Zeničko-dobojskom kantonu ima 7.000 penzionera koji nisu dobili jednokratnu pomoć.

“Teško nam je zbog ljudi koji imaju srazmjerne penzije koje ne prelaze 400 KM, odnosno, 460 KM. Imam čovjeka koji je radio u Minelu, (firma koja je prije rata bila u okviru Željezare, a koja je iz Srbije) pa prešao u Željezaru i njegova penzija iznosi 460 KM, ima 41 godinu staža. Šta reći tom čovjeku koji nije dobio jednokratnu pomoć? Mi ne možemo ništa tu popraviti. Molio sam federalne parlamentarce da traže od Vlade FBiH da ispravi ovu nepravdu” kazao je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Federacija BiH, odnosno Fond PIO/MIO isplatio je penzije za jul uz dodatak jednokratne pomoći u iznosu od 100 do 250 KM. Iako dobro došla pomoć, penzioneri ističu da ona predstavlja tek privremeno ublažavanje svkaodnevnice.

Jednokratna pomoć penzonerima, iako dobrodošla, uglavnom se doživljava kao privremeno krpljenje rupa u kućnom budžetu.

Troškovi života rastu, a penzije ostaju nedovoljne za dostojanstven život. Penzioneri su, kažu, genijalci za preživljavanje.

“Čovjek koji živi u Sarajevu i nema nikakva druga primanja osim penzije, pa da je i dvočlana porodica – kad se poplaćaju režije, ostane mu 200 do 250 KM da živi mjesec dana. Dnevno nema ni 10 KM za potrošiti. Ovo što smo dobili, ja kažem – kao socijalna pomoć, vi ste rekli sadaka, ali nekome je i to dobro došlo”, kaže Ahmet Bešić iz Udruženja penzionera Novi Grad Sarajevo.

Na ulicama – slični odgovori. Cijela penzija, kažu, često ode na hranu, lijekove i režije. Bez dodatne pomoći, mnogi ne bi mogli izdržati.

Građani ističu:

“To nije ni kao kap vode u moru, to je smiješno. Smiješna je pomoć, a smiješni su i oni koji to daju kao takvu pomoć.”

“Meni ne znači puno, imamo djecu koja me pripaze. Da li bih mogao živjeti bez njihove pomoći? Ne bih sigurno. A ima ih puno koji ni sa ovom pomoći ne mogu izdržati ove cijene i sve.”

“Kako se može. Onako kako se može. Uklapa se čovjek koliko može. Da je više, bilo bi bolje – ali koliko para, toliko muzike.”

Iznosi jednokratne pomoći su raspoređeni prema visini penzije:

• Penzioneri s minimalnom penzijom (599,28 KM) dobili su 250 KM,
• Penzioneri sa penzijom od 599,29 do 800,00 KM – 200 KM,
• Penzije od 800,01 do 1.000,00 KM – dodatak od 150 KM,
• Penzioneri čije penzije iznose od 1.000,01 do 1.500,00 KM dobili su 100 KM.

Udruženja penzionera godinama upozoravaju da ovakve mjere nisu dugoročno rješenje. Potrebna je reforma penzionog sistema i usklađivanje penzija sa rastom cijena.

“Mi smo tražili – i nadam se da će udovoljiti – da se članovi 79. i 80. Pravilnika koji regulišu način obračuna penzija promijene. Da to bude rast ličnih dohodaka i rast troškova života”, dodaje Ahmet Bešić.

Bez stabilnog i održivog rasta penzija, jednokratne pomoći ostaju samo privremena olakšica. Penzioneri, i dalje na društvenoj margini, nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život.

(Izvor vijesti: N1)