Kategorija: Politika

Punjenje penzionog fonda u Bosni i Hercegovini oduvijek je bio nezaobilazna tema koja se posebno aktuelizirala nakon što je odnedavno dozvoljeno penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine da rade, dok je taj model u Republici Srpskoj već odavno uvriježen.

Saša Stevanović, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) Republike Srpske i Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH za N1 su pojasnili zbog čega penzioneri moraju raditi te su naveli da postojanje penzija nikada neće biti upitno, ali su naglasili da se moraju iznalaziti rješenja da one budu veće. Shodno tome, pojasnili su nam na koji način se to može ostvariti.

Nedavno su na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH usvojene izmjene i dopune Zakona o PIO-u po kojima je omogućeno penzionerima da rade.

Čavalić je pojasnio da je riječ o tehničkoj izmjeni koja je morala biti usvojena zbog presuda Ustavnog suda FBiH koja nalaže da penzioneri, s jedne strane, imaju pravo na rad, a s druge, da niko nema pravo da im oduzme ranije stečenu penziju dok su oni u tom radnom odnosu.

“Mislim da je ovo jedna stvar koja je sasvim normalna vani i mi smo imali diskriminatoran zakon koji je imao tu neustavnu odredbu i mi smo morali to uskladiti na oba doma federalnog parlamenta. Nije bez razloga da se bavimo ovim pitanjem. Naime, javlja se sve veća potreba na tržištu rada da se zapošljavaju penzioneri i to po dva osnova. Prvi je zato što nedostaje radne snage i onda penzioneri u skladu sa svojim sposobnostima mogu obavljati poslove i drugi je, nažalost, egzistencija da penzioner dodatno zaradi ukoliko ima mala primanja, odnosno, penziju”, pojasnio je Čavalić.

Više od 8.000 penzionera radi u RS

I u RS penzioneri imaju mogućnost da rade i trenutno ih je u radnom odnosu više od 8.000.

“Demografski trendovi nisu dobri ne samo kod nas nego i u Evropi. Evropa će biti jedini kontinent koji neće imati pozitivan prirodni priraštaj u narednoj deceniji. Kada posmatramo koliko su penzioneri (populacija 65+) uključeni na tržište rada čini mi se da je to ispod jedan do dva posto. Sve veća je potreba da se oni uključe u rad zato što imamo i određena zanimanja koja mlađa populacija ne želi raditi. Pristup mlađe populacije poslu je potpuno drugačiji nego što je generacija očekivala. Mislim da je ovaj model apsolutno održiv, penzija će biti samo njihova visina zavisi od nivoa ekonomske aktivnosti i ekonomska historija ukazuje da se 10 posto ekonomije izdvaja za penzije. To je Bismarcov model nastao prije 150 godina i u tom slučaju treba ići za alternativnim rješenjima. Trebamo vidjeti gdje su resursi naše države, a također, u svijetu nije nepoznat pristup da se formiraju suvereni fondovi i trebamo vidjeti koji to mi resurs imamo kao i to da li javna preduzeća mogu isplaćivati dividende. U RS se zagovara isplata dividendi javnih preduzeća. Imamo dobar hidropotencijal i iskustva iz Norveške – najveći penzioni fond gdje je formiran jedan suvereni fond od punjenja nafte i on se koristi”, dodao je Stevanović.

Ističe da problemi koje BiH nisu svojstveni samo našoj zemlji te da taj problem ima i SAD.

Dobrovoljni penzioni fond kao jedan od alternativnog načina štednje

“Tačno je projektovano kada će njihov Social Security Pump ostati bez novca. I mi trebamo tražiti rješenje. U RS se otišlo korak dalje i formiran je dobrovoljni penzioni fond kao jedan od alternativnog načina štednje. Mislim da građani BiH moraju imati priliku da štede. Kada odlučujete o dobrovoljnom penzionom osiguranju koji je formiran kroz ovaj dobrovoljni fond i u zavisnosti od iznosa novca kojeg budu u njega ulagali ovisit će i visina penzije. Dakle, osoba koja organizuje taj dobrovoljni penzioni fond upravlja sredstvima, a sami odlučujete da li ćete uplaćivati dobrovoljno penziono osiguranje i da nakon određenog perioda imate penziju koja se garantuje budžetom”, naveo je Stevanović.

Kada je riječ o uključenosti ljudi na tržište rada, Stevanović navodi podatak da je BiH tu na neslavnom mjestu na listi.

“Kada saberete zaposlene i nezaposlene i uporedite broj sa radno sposobnim stanovništvom dobijete onda podatak od 50 posto. U Evropi je taj broj na 70 posto što znači da mi tržište rada možemo još pojačati. Kada je riječ o omladini kod nas njih 24 posto niti studira niti radi. Sve su to faktori od kojeg zavisi i penzioni sistem, međutim, imamo dosta građana koji posjeduju svoju nekretninu kao i državljani Švicarske, ali oni ulažu u dobrovoljni fond pa u nekretnine i onda ih izdaju. Sve su to neki razlozi kako da ostvarimo dohodak. Moje je mišljenje da će penzija uvijek biti i da to nije upitno, ali jeste kako da povećamo njihovu visinu i ostvarimo dohodak. I to nije pitanje samo za BiH već i za Evropu gdje je na 60 posto dohodak koji se nakon penzionisanja ostvaruje u odnosu na onaj koji ste imali kada ste radili i o tome moramo razmišljati”, smatra Stevanović.

Treba imati 3,5 posto radnika na jednog penzionera da bi se postigao Bismarcov model

Čavalić je dalje pojasnio da Bismarcov model međugeneracijske solidarnosti postoji širom svijeta, ali da bismo trebali imati 3,5 posto radnika na jednog penzionera da bi se postigao njegov efekat.

“U Federaciji BiH imamo 1,22 posto, a mislim da je 1,18 posto radnika na jednog penzionera u RS. Bitno je naglasiti da neće biti problema sa likvidnošću fonda u BiH, ali je problem to što on iz godine u godinu ima sve manju šansu da percipirano garantuje višu penziju. Zbog toga su penzioneri opravdano nezadovoljni. Naprimjer u FBiH je 6,55 posto redovno usklađivanje i naravno da će neko sa penzijom od 575 KM biti nezadovoljan jer to nije ništa. S druge strane, mlade osobe imaju drugačije navike, a to je što nisu spremni trpjeti da rade dugo na jednom mjestu ako je loš poslodavac. Dakle, brezo mijenjaju poslove pa prave i velike pauze između zaposlenja što nije dobro za naš PIO sistem. Dosta mladih sa kojima ja razgovaram štednje vide u investicijama, a još ne razmišljaju o penzijama. To su dakle dvije strane iste kovanice jer oni govore o kriptovalutama, zlatu, nekretninama tako da oni veoma ekonomski zdravo razmišljaju jer razumiju da će penzije biti niske i onda iznalaze alternativne načine štednje što je opet dobro za njih, ali loš po naš sistem penzionog osiguranja. Moramo nekako ići na trostubni model što podrazumijeva dobrovoljno osiguranje i u tome mora FBiH pratiti RS. U RS ima i rezervni fond i to je dobro, ali mi moramo raditi na trećem stubu i to ne možemo raditi bez paketa reformi. Dakle sada smo na obaveznom osiguranju koji je prvi stub, a onda i na drugom stubu koje je obavezno, ali mogućnost da se može ići i na privatno i javno osiguranje i treći fond je da imamo ovaj dobrovoljni fond. Ta tri stuba su bitna kako bismo imali veće penzije jer njihovo postojanje nije upitno”, naglasio je Čavalić.

S obzirom na to da su prosječne penzije u FBiH niske, sve češće penzionerima ponestaje novca da bi namirili osnovne troškove u koje spadaju režije. Čavalić ističe da je problem što u FBiH ne postoji socijalna kartica na osnovu koje bi institucije identifikovale penzionere koji su u stanju socijalne potrebe.

“To je jedan vrlo bitan problem jer institucionalno FBiH ne može pomoći toj populaciji pa kada ide ova jednokratna pomoć koju iz Udruženja penzionera traže da se skalira, bilo bi teorijski načelno da pomažemo one penzionere koji su u stanju socijalne potrebe, a isto tako i one koji, naprimjer imaju penziju od 3.000 KM i nije im potrebna novčana pomoć”, ustvrdio je Čavalić.

BiH se suočava nezaposlenošću i radno neaktivnom stanovništvu.

“Interesantan mi je bio podatak u vezi sa zaduživanjem i sveobuhvatnu reformu i mislim da trebamo iskoristiti tu šansu da povučemo sredstva iz inostranstva i da se zadužimo jer kada posmatrate fiskalnu poziciju BiH ona je jedna od najboljih na Balkanu gdje je 25 posto BDP-a je javni dug BiH. Zemlje G20 koje imaju iste probleme kao i BiH su na 125 posto BDP-a. Ako bismo se odlučili za ova tri stuba ima nešto što se zove tranzicioni trošak kada pravite reformu jer kada se uvodi drugi stub onda vi trebate na nivou te nekakve kapitalizirane štednje da uskratite prvi stub.

Tako da jednostavno možemo da se zadužimo za te stubove, ali i da identifikujemo te nekakve resurse. Ne znam kolika je tržišna vrijednost uglja u BiH i to može biti resurs kod nas dok ne prijeđemo na tu nekakvu zelenu energiju. Također ne postoji nekakav sveobuhvatan program kako da zaposlimo mlade ljude, ali isto tako ćemo u budućnosti imati situaciju da će posao biti opcija, odnosno, izbor i da će neko željeti da radi, ali naprimjer sat ili dva ili da neće uopće raditi što je nekima i neshvatljivo. Isto tako postoje ljudi koji žele da rade na dva-tri mjeseca u inostranstvu, na brodu i to je ta fluktuacija i trebali bismo razumjeti mlade ljudi koji na neki način razbijaju te nekakve standardne modele. Mislim da trebamo svi zajedno usmjeriti snage i iznalaziti rješenja. Imamo dobar resurs u Centralnoj banci – oko 16 milijardi KM to su devizne rezerve”, istakao je Stevanović navodeći da BiH ima rigidnu monetarnu politiku:

“Mi dobijamo monetarne šokove iz EU preko KM. Ako razgovaramo o tim nekim novim modelima onda treba da vidimo kako da to uradimo jer je 1,6 posto deviznih rezervi u ovom trenutku i ako želimo razvijati dobrovoljne fondove onda trebamo vidjeti da li to možemo uraditi u okviru njih. Da ih podržimo da razvijamo energetsku efikasnost i da radimo na tri fonda koji će to podržati i da vidimo da li možemo u tome sami. Ako bismo govorili o tome da li to može pogoditi KM onda hajde da upravljamo sa 99 posto rezervi na način kao i dosad, a taj jedan posto da probamo da uradimo ne samo kroz obveznice već i kao kroz nekakve startup-ove”, zaključio je, između ostalog, Stevanović.

Opština Srbac pruža značajnu finansijsku podršku iz opštinskog budžeta za rad Udruženja penzionera opštine Srbac i bez pomoći lokalne uprave ne bi se mogle redovno izmirivati obaveze prema najstarijoj populaciji.

Ovo je na 31. redovnoj sjednici Skupštine opštine Srbac, izjavio sekretar Udruženja penzionera Slavko Malešević, koji je obrazložio izvještaj o utrošku novčanih sredstava iz budžeta opštine u 2023. godini za rad njihovog udruženja, a govorio je i o materijalnom i socijalnom položaju srbačkih penzionera.

Malešević je rekao da su u prošloj godini od Opštine Srbac dobili grant u iznosu od 35.928 KM, a jedan dio ovih sredstava, u iznosu od 16.687 KM, isplaćen je u vidu jednokratnih novčanih pomoći penzionerima za nabavku lijekova, zatim kao pomoć socijalno ugroženim, teško bolesnim, nepokretnim i penzionerima u postoperativnim stanjima, kojih je ukupno bilo 333 i kojima je odobreno po 50 KM, a ova aktivnost se vrši svake godine u novembru na prijedlog mjesnih udruženja penzionera.

Kako je raspoređen novac

„Za naknade za sahrane 129 članova našeg udruženja u prošloj godini smo isplatili 64.500 KM od čega smo preko opštine dobili 13.312 KM. Jedno smo od rijetkih udruženja penzionera u Republici Srpskoj koje isplaćuje po 500 KM porodicama za sahranu umrlog člana našeg udruženja, a jedino smo udruženje u Republici Srpskoj koje isplaćuje po 500 KM i za umrlog bračnog druga našeg člana, čak i ako nije bio penzioner“, naglasio je Malešević.

On je dodao da su iz grantovskih sredstava Opštine Srbac izdvojili 5.928 KM za troškove banjskog liječenja i rehabilitacije penzionera, a po ovom osnovu dobijaju i pomoć iz budžeta Republike Srpske, te izdvajaju vlastita sredstva za odlazak u banju njihovih članova.

„Vlada Republike Srpske je u prošloj godini odobrila ovo pravo za 12 penzionera iz srbačkog udruženja a iz vlastitih sredstava smo uputili još 10, te dodatnih osam uz pomoć Opštine Srbac. Ukupno je na besplatno desetodnevno liječenje i rehabilitaciju u banje Republike Srpske u prošloj godini upućeno 30 srbačkih penzionera a ove godine je broj povećan na 32. Takođe posredujemo i u korištenju banjskog liječenja o vlastitom trošku, uz odgođeno plaćanje od šest rata i popust od deset odsto i prošle godine je po ovom osnovu bilo 69 penzionera korisnika banjskih usluga“, istakao je Malešević.

Ogrev za 242 penzionera

Prema njegovim riječima, prošle godine su organizovali upis i snabdijevanje ogrevnim drvetom za 242 penzionerske porodice u ukupnoj količini od 1765 prostornih metara, a omogućeno je odloženo plaćanje u šest jednakih rata po cijeni od 59,74 KM, dok je cijena na slobodnom tržištu, kako kaže, veća dva i više puta.

„Prosječna penzija na kraju 2023. godine u Republici Srpskoj je iznosila 541 KM, a u Srpcu 492 KM, ali je povećana u januaru ove godine. Penzije su iz Trezora Republike Srpske redovno isplaćivane, uz redovno usklađivanje rasta prema koeficijentu rasta potrošačkih cijena na malo i procentu rasta prosječne plate u Republici Srpskoj“, rekao je Malešević.

On je istakao dobru saradnju i sa republičkim udruženjem penzionera i dodao da su i ove godine dva srbačka penzionera putovala u Banju Vrućicu kod Teslića na šahovsko prvenstvo penzionera Republike Srpske.

„U saradnji sa trgovinskim preduzećem „Dijana tekstil“ omogućili smo našim penzionerima pogodnost da u prostorijama ove firme u robnoj kući mogu kupiti robu u ratama do 12 mjeseci, bez kamata i žiranata“, istakao je Malešević.

Na kraju 2023. godine Udruženje penzionera opštine Srbac je imalo 2541 člana što iznosi 93 odsto od ukupnog broja penzionera na području opštine Srbac.

(izvor i foto: radiosrbac.com)

Da je u Federaciji BiH sve više penzionera, ističe podatak da je u posljednjih devet mjeseci ta populacija porasla za njih čak 7.535! Tako je svoja primanja za septembar primio 452.201 penzioner, dok je ukupan broj na kraju prošle godine iznosio 444.666.

Penzioneri su, prema makroekonomskim pokazateljima po kantonima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, činili 20,7 posto ukupnog stanovništva BiH.

S druge strane, zaključno s 31. avgustom, bila su evidentirana 545.192 zaposlena. To pokazuje da su za jednog penzionera radila 1,2 zaposlena, što je, praktično, neodrživo.

Kaže to i Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera, ističući da svakodnevno svjedočimo odlasku iz zemlje, uglavnom radno sposobnog stanovništva.

– Postavlja se opravdano pitanje šta nas čeka, kao i, uopšte, održivost penzionog sistema – govori Mehić.

Starost i iseljavanje glavni problem

Ekonomski stručnjak i analitičar Faruk Hadžić kaže da tu imamo dva izražena faktora.

“Prvo je, generalno, starenje populacije i zbog toga imamo veći porast neto broja penzionera, a, s druge strane, demografski trendovi, iseljavanje populacije, posebno mlađih osoba, u dobnoj skupini od 25 do 45 godina, koji su noseći sloj društva, izgrađuju neke druge sisteme, umjesto sistema BiH. Nažalost, ono što će se desiti jeste da će do 2032. godine, prema projekcijama koje su rađene za Strategiju demografskog razvoja FBiH, stanje biti daleko teže i gore”, kaže Hadžić za „Avaz“.

Naglašava kako više nije pitanje ni samog broja penzionera, koji će, nesumnjivo, rasti, već i nivoa penzija koje će se morati usklađivati svake godine. Ako to bude, kako kaže, u nekom rangu od sedam posto, što i nije neki nivo povećanja za penzionere, to će, iznosi, do kraja pri ovakvom poreznom sistemu urušiti javne finansije u FBiH.

“Do 2032. godine ćemo, prema sadašnjim parametrima, zaposliti 360.000 radnika da bi samo mogli isplaćivati ovaj nivo penzija, rastući broj i usklađivanje. To je potpuno nemoguće za FBiH pri ovakvom poreznom sistemu i ekonomskom uređenju i ovo je apel struke da se napokon ekonomske teme stave u fokus umjesto političkih” – podvlači Hadžić.

Lani se broj korisnika starosne penzije povećao za 11.801 ili 4,6 posto više u odnosu na 2022. godine. Najviši broj penzionera zabilježen je u Kantonu Sarajevo s učešćem od 19,9 posto, Tuzlanskom sa 16,6 posto i Zeničko-dobojskom s 14,2 posto, dok je najniži u Posavskom kantonu s učešćem od jedan posto u ukupnom broju penzionera u FBiH.

Predstavnici Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske, od 28. do 31. oktobra, borave u Beču gdje će sa Austrijskim penzijskim fondom potpisati sporazum o elektronskoj razmjeni podataka neophodnih za vođenje upravnog postupka.

Sporazum će omogućiti brže i efikasnije ostvarivanje prava korisnika i olakšati posao službama Fonda.

– Više od 2.200 korisnika prava Fonda PIO Republike Srpske koji žive na teritoriji Austrije i više od 10.000 korisnika prava austrijskog penzijskog fonda koji žive na teritoriji Republike Srpske, neće više morati da do decembra tekuće godine lično ili putem pošte dostavljaju potvrdu o životu da bi im se nastavila isplata penzija. To će sada moći da učine elektronski što im štedi i vrijeme i novac – kaže direktor Fonda PiO Republike Srpske, Mladen Milić.

On dodaje da će već početkom iduće godine biti potpisan sporazum i sa Penzionim fondom Njemačke.

Sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u Srpskoj je stabilan, a redovnost isplate penzija neće biti dovedena u pitanje, poručuju iz Fonda. Prema njihovoj evidenciji, pravo na penziju ostvaruje 287.779 korisnika, od kojih 230.000 živi u Srpskoj, a blizu 57.000 u 32 države svijeta. Sredstva za isplatu obezbjeđuju Fond i Vlada Republike Srpske, podsjeća Milić.

– Mjesečno je za isplatu penzija potrebno više od 150 miliona ili na godišnjem nivou 1,8 milijardi KM. Fond obezbjeđuje 84 odsto sredstava iz izvornih prihoda odnosno doprinosa, a ostalo nam subvencioniše Vlada Srpske – kaže Milić za portal InfoBijeljina.

Iz Fonda PIO najavljuju i redovno usklađivanje penzija od 1. januara iduće godine, pa korisnici mogu očekivati povećanje penzija za oko 5 odsto.

Slika društva koju naša djeca gledaju dok odrastaju su i penzioneri sa mizernim primanjima.

Poruka koju primaju je: budi odgovoran, pošten, radi vrijedno, na kraju ćeš jedva preživljavati. Međutim, do bilo kakvog iznosa penzije teško se stiže kada u priču uđe domaća i regionalna birokratija.

Pojedini penzioneri iz BiH, koji su dio radnog vijeka proveli u susjednim zemljama, muku muče da dobiju “papir koji fali” o potvrdi radnog staža. Neki, ganjajući ga, provedu i po više od godinu dana, preživljavajući, ko zna kako, bez ikakvih primanja.

“Mora postojati saradnja između osiguranika i službi fonda PIO, to su filijale gdje se donose akti. Najveći broj korisnika koji ima staž, imao je staž u drugim državama, ne pribavi taj podatak o ostvaranom stažu u inostranstvu, nego ga pribavi onda kada ostvari pravo za penziju. Radi se o ključnim činjenicama”, navodi Tihomir Joksimović, šef Kabineta direktora Fonda PIO RS.

PIO je primio od 137 država potvrdu o zahtjevu staža, dodaje Joksimović, te ističe da će ih riješiti brzo, ali oni potražuju od 22 nosioca osiguranja 1871 potvrdu staža.

“Osiguranik može imati 65 godina života i 40 godina staža osiguranja, nikada neće biti pokrenut zahtjeva, dok on sam ne pokrene zahtjev, nema greške nema ničega osim najbolje namjere da se dođe do tih staževa osiguranja ostvarenih u inostranstvu“, kaže Joksimović.

Antonija Krolo Vasilj, pomoćnica direktora za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, navodi da u Hrvatskoj vrlo ekspeditivno rješavaju te zahtjeve, svjesni često da vrlo često staž navršen u Hrvatskoj je uvijet za ostvarivanje prava na mirovinu u BiH.

“Imamo jako dobru saradnju. Zahjev podnosi osiguranik sam, onog trenutka kad je protokuliran, naša matična evidencija prima te podatke, doista pričamo da se radi od nekoliko tjedana, sve skupa”, ističe Vasilj.

(Izvor: N1)

Dan penzionera u Federaciji BiH obilježava se 25. oktobra svake godine. I svake godine penzioneri ukazuju na loš položaj u društvu. U Federaciji živi više od 460.000 penzionera, a samo pedeset hiljada njih ima penziju dostojnu čovjeka. Svi ostali su odavno prešli granicu siromaštva.

Dan penzionera za većinu ove populacije nije dan za proslavu. Kažu, moraju i u poznim godinama da se bore za svoja prava. A sve su stvorili, izgradili. Penzionerka Nađa Bajić kaže da nikada nije bilo teže.

– Raditi četrdeset godina i imati nešto mizerne penzije od čega ne može ni dovoljno hljeba da se kupi, ni jedno mlijeko, to je žalosno. Baš ono, srozan je na najnižu ljestvicu. Ali, takva nam je država, takva nam je vlast, kaže Nađa.

Anđelka Marjanović govori da je pošteno radila cijeli radni vijek. Nije mislila da će penzioneri biti tako poniženi kao što su danas.

– Imate penzije od dvije hiljade, a imate minimalce. Ja sam tu podnošljiva što bi se reklo, ali nijedan penzioner bez hiljadu maraka ne može, baš ne može. Od svega je najgore to što, evo, naprimjer, moj muž i ja smo radili do zadnjeg radnog dana, zaradili, gradili, izgradili Sarajevo, sada moram da platim neku uslugu za ljekara… To govorim jer sam teži bolesnik, onkološki, i stvarno imala sam velikih problema, kaže Anđelka.

Protesti u svim gradovima FBiH

Prijedlog je da se protesti održavaju u svim gradovima FBiH, a da najbrojniji budu u Sarajevu, kaže Mustafa Trakić

Iz Saveza udruženja penzionera Federacije kažu da ne odustaju od borbe za prava ove populacije. Zahtjevi penzionera odnose se na izmjenu i dopunu člana 80. Zakona o PIO, s ciljem vanrednog povećanja penzija, isplatu jednokratne pomoći – za penzionere s minimalnom penzijom od 200 KM, a za ostale 100 KM, izuzev penzionera s najvišim penzijama, te nacrt izmjena i dopuna Zakona o PIO. Vlada FBiH prihvatila je zahtjeve, međutim, do njihove realizacije još nije došlo.

– Protesti nisu otkazani. Vlada Federacije BiH je prihvatila sva tri naša zahtjeva. Međutim, nije ispunila nijedan i na vidiku nije nijedan za ispunjavanje. Imam donekle nepotvrđenu informaciju da bi se jednokratna pomoć mogla isplatiti do kraja novembra, ali u kojem iznosu, to još nije definisano, rekao nam je Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Dodaje kako protestima žele podsjetiti vlast da postoje…

Mi smo otpisani

– Da je teško živjeti, jer penzioneri su zaista u teškoj situaciji. Iznosim svoje skromno mišljenje. Samo 50.000 penzionera živi od njih ukupno 461.000. Samo deset posto penzionera može živjeti od svoje penzije. Sve ovo dolje su jad, čemer i socijala. Znači, sve ispod hiljadu maraka danas je socijala, ističe Trakić.

A čekanja je dosta, poručuju penzioneri.

– Svi se moramo za sebe boriti. Što se tiče ove vlasti i države, oni bi najradije da nas nestane s lica zemlje i zato bismo se trebali malo više boriti za sebe, kaže Nađa i dodaje kako su možda i sami penzioneri krivi.

25. oktobar obilježava se od 1997, kada su penzioneri ukazali na težak materijalni, socijalni i zdravstveni položaj protestima pred zgradom Vlade FBiH

– Bilo je nekih protesta mnogo, za penzije, za naše uslove, ali je mali odaziv samih penzionera. Ne znam kako da kažem, isto da im je savršeno dobro, sjede kod kuće i čekaju da neko drugi riješi njihov problem, a to nije dobro, zaključuje Nađa.
– Mi smo otpisani, isto ko ona serija što se zvala, tačno smo otpisani, razočarana je Anđelka.

U Bosni i Hercegovini ima oko 738.000 penzionera, a vladama Federacije BiH i Republike Srpske u prosjeku nedostaje više od 400 miliona maraka godišnje za isplatu penzija. Umjesto da uživaju u zarađenim primanjima, penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem.

(Izvor: Avaz; foto: Fena)

Sve je izvjesnije da bi penzioneri u većem BH entitetu mogli aktivirati odluku o protestu, koji su prolongirani, jer nije ispunjen nijedan od zahtjeva ove populacije, potvrdio je danas Mustafa Trakić, predsjednik Udruženja penzionera ZDK i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Do prolongiranja protesta došlo je nakon što je Vlada FBiH sredinom septembra prihvatila zaključke Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera za poboljšanje materijalnog statusa penzionera, osim vanrednog usklađivanja penzija.

Jedan od zahtjeva bio je isplata jednokratne pomoći i to u iznosu od 200 KM za penzionere čija je penzija do 1.000 maraka i 100 KM za penzije veće od 1.000 maraka, pri čemu je uslov da se usvoji rebalans ovogodišnjeg federalnog budžeta.

Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je zakazana za 22. i 23. oktobar, zasad nema rebalansa budžeta, ukazao je Trakić.

“Protesti nisu odgođeni, nego je samo datum prolongiran ukoliko se ne ispune naši zahtjevi. Prvi naš zahtjev bio je izmjena i dopuna člana 80. Zakona o PIO s ciljem vanrednog povećanja penzija do kraja godine. Koliko vidim, od toga još ništa. Drugi naš zahtjev bio je jednokratna pomoć do kraja oktobra, znači nećemo ni nju imati, jer nema rebalansa. I treći naš zahtjev bio je nacrt izmjena i dopuna Zakona o PIO. Ni na njemu se nije počelo raditi. Sačekat ćemo sjednicu Upravnog odbora Saveza, koja je planirana za 25. oktobar, da vidimo kakve će odluke biti donesene”, kazao je Trakić.

(Izvor: Zenica info)

Osiguranici koji su zaposleni na području FBiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili pravo na penziju.
Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu penziju.

Muškarci u Federaciji BiH ovo će pravo moći koristiti do 2026., a žene do 2036. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije.

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,33 posto.

Dakle, ako se osiguranica odluči na penziju kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobivati za 8 posto manju mirovinu nego što bi joj bila da se za ovaj potez odlučila s napunjenih 65 godina života, piše portal Večernjeg lista.

Prema važećem zakonu koji je na snazi u Federaciji BiH, muškarci koji, unatoč trajnom umanjenju penzije, ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine, trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iduće godine muškarci će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja 2024. u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Starosni prag penje se 2025. na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tokom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tokom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Postupno povećanje

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tokom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja, piše Večernji list.