Kategorija: Politika

Demografski nazadak Bosne i Hercegovine, kojem svjedočimo kroz brojne primjere odavno je trebao da izazove alarm za uzbunu nadležnih.

Međutim, propuštene prilike, neaktivnost, kao i inertnost često birokratski glomaznih sistema, uz dobro poznatu političku krizu koja je permanentno stanje društva, doveli su do situacije u kojoj, ako je suditi prema određenim procjenama, Bosni i Hercegovini nedostaje milion ljudi u odnosu na stanje iz 1991. godine.

Starost stanovništva

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, navodi kako se iz podataka može zaključiti da BiH u navedenom periodu nedostaje 25% stanovništva, a da stvar bude gora, to je tek najava onoga što bi nam se moglo dogoditi u pogledu socioekonomske situacije.

Naime, osim odliva stanovništva, očito je da postajemo sve starije društvo, a Čavalić je u tom kontekstu potvrdio kako je prosječna starost u BiH čak 43 godine. Dalje, postoji i nedovoljno izražen napredak kada je riječ o tržištu rada, a sve ide ka scenariju u kojem ćemo imati jednog zaposlenog na jednog penzionera.

Održivost penzionog sistema, treba naglasiti, ipak je osigurana jer se penzije u FBiH isplaćuju iz budžeta. Međutim, odnos 1:1 nije dobar zbog brojnih drugih posljedica po ekonomsku situaciju. Čavalić stoga ističe važnost jačanja tržišne ekonomije.

Demografsku sliku u Bosni i Hercegovini treba posmatrati iz dvije perspektive – ekonomske, koja dominira, i sociološke.

Veliki dio građana napušta zemlju jer ne može osigurati egzistenciju za sebe i svoju porodicu, pa bolju budućnost traži u zemljama Evropske unije. Takav tip migracija bio je prisutan i prije rata i u poratnom periodu, ali današnji trendovi pokazuju da BiH u velikom broju slučajeva napuštaju cijele porodice.

To stvara dodatni strah – da će nakon druge ili treće generacije veza s domovinom u potpunosti oslabiti. Posljedice toga bile bi pogubne, kako sociološki tako i ekonomski. Dijaspora još uvijek čini snažan oslonac domaćoj ekonomiji.

Rastu doznake iz inostranstva

Podaci Centralne banke BiH govore da su lični transferi iz inostranstva prošle godine iznosili 4 milijarde i 166,98 miliona KM, dok su godinu ranije bili 3 milijarde i 787 miliona KM. Rast je dijelom uslovljen inflacijom, ali i željom dijaspore da pomogne porodicama u domovini.

Sociolozi upozoravaju da je pitanje koliko će taj rast biti dugoročno održiv, posebno imajući u vidu da mlađe generacije sve više gube kulturološku vezu s domovinom i postaju integralni dio zapadnoevropskih društava.

O tome se mora voditi računa u svim strategijama saradnje s iseljeništvom.

Naravno, pitanje migracija ne može se posmatrati odvojeno od rata i etničkog čišćenja devedesetih godina. Mnogi se nikada nisu vratili u svoje domove, a život su nastavili u inostranstvu, dolazeći u BiH uglavnom tokom godišnjih odmora.

Zapadnohercegovački kanton je, zahvaljujući dobro postavljenim mjerama, praktično jedini kanton s pozitivnim prirodnim priraštajem. Slične modele morale bi usvojiti i druge regije, dok se na višim nivoima vlasti mora ozbiljno pristupiti reformama koje će podstaći ekonomski rast – kao preduslov svake demografske politike.

Dugoročno, demografija se mora posmatrati kroz prizmu socioekonomske realnosti – dostupnosti dobro plaćenih i sigurnih poslova, kao i sposobnosti društva da se prilagodi tehnološkim i tržišnim promjenama.

Uloga države i entiteta je da stvore zakonski okvir i omoguće jača ulaganja, lakše otvaranje radnih mjesta, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad i podizanje fiskalne discipline.

Na kraju, ponovo se vraćamo pitanju odnosa s dijasporom. Savjet ministara BiH nedavno je donio odluku o formiranju međuresorne radne grupe za izradu okvirnog zakona o saradnji s iseljeništvom. Taj potez se tumači kao pokušaj jačanja veza s dijasporom – što bi u vremenu koje dolazi moglo imati ključnu ulogu.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Bosnu i Hercegovinu tek očekuje inflacija, a mogućnosti Centralne banke da je suzbije su vrlo ograničene.

Poručila je ovo prije nekoliko dana Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, na panelu “Geopolitička fragmentacija i carinski pritisci: Inflacioni rizici i izazovi monetarne politike na zapadnom Balkanu” tokom 12. samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja zapadnog Balkana koji je održan u Bečićima u Crnoj Gori.

“Bosna i Hercegovina, zbog aranžmana valutnog odbora, ima izuzetno ograničene instrumente monetarne politike, među kojima je ključna obavezna rezerva. U proljećnoj rundi projekcija revidirali smo prognoze inflacije i revidirali ih naviše u srednjem roku u odnosu na jesenju rundu. Kada je riječ o putanji inflacije, očekujemo sličnu dinamiku kao i ranije, ali sa nešto višim vrijednostima. Za period od 2025. do 2027. godine prognoziramo inflaciju od 3,5% u 2025, 2,4% u 2026. i 1,9% u 2027. godini. Međutim, brojni su faktori koji mogu poremetiti ove prognoze – od cijena hrane i energije, preko rasta izdataka za odbranu, do internih problema kao što su demografski pad i rast plata usljed nedostatka radne snage”, kazala je Selimovićeva.

Dodala je da je početkom 2025. godine u jednom entitetu zabilježen skok minimalne zarade od čak 60%, što je šok koji nijedan makroekonomski model ne može precizno obraditi.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu u sebe uključuju djelovanje kako internih, tako i eksternih faktora.

Hitno ojačati status penzionera

“Kada govorimo o eksternim faktorima, treba istaći da inflacija utvrđena indeksom cijena na malo ima dominantno karakter uvezene inflacije. U tom smislu rast cijena uvoznih proizvoda usljed šokova ponude oličenih u rastu cijena energije i hrane na svjetskom tržištu (kao posljedice geopolitičkih tenzija i prekinutih lanaca snabdijevanja) će biti ključni generator inflacije u BiH”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, od internih faktora inflacionog rizika treba istaći daljnju dinamiku rasta zarada podsticanu kako nedostatkom radne snage, tako i odlukama o povećanju minimalne zarade bez fiskalnog rasterećenja poslodavaca.

“Ipak, imajući u vidu projekcije, sama inflacija neće imati neki naglašeniji trend koji bi poremetio makroekonomsku stabilnost. Za neutralizaciju negativnih efekata na životni standard najugroženijih slojeva potrebno je jačati socijalni status penzionera kroz rezanje neproduktivnih rashoda budžeta i njihovo preusmjeravanje na rast penzija. Za radničku populaciju je potrebno kroz strukturne promjene nastojati osigurati bolje plaćena radna mjesta u djelatnostima veće dodane vrijednosti, što treba biti ultimativni cilj ekonomske politike”, zaključio je Mlinarević.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Građani Sarajeva koji su proteklih dana krenuli da podignu svoje lijekove u apotekama dočekala je blago rečeno neugodnost. Naime, u apoteci su im kazali da lijekove, iako su im puštene terapije, ne mogu podići. A ne mogu jer su im rekli da su neosigurani.

Građani su bili šokirani jer imaju uredno zdravstveno osiguranje, a posebno su se iznenadili penzioneri kojima nije bilo jasno šta to uopće znači i šta da rade kako bi dobili svoje lijekove.
Važeći dokument

Ni apotekarke nisu znale šta da im odgovore već su im samo kazale da nije do njih i da je vjerovatno problem sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja kažu da je određen broj osiguranika evidentiran kao neosiguran jeste taj što nisu posjedovali važeći dokument kojim se potvrđuje status osiguranja.

“Svako osigurano lice dužno je da posjeduje važeću zdravstvenu legitimaciju s važećom ovjerom (1 do 3 mjeseca), važeću elektronsku zdravstvenu legitimaciju (preuzetu iz nadležne poslovnice) ili potvrdu koja za period od jednog mjeseca zamjenjuje elektronsku zdravstvenu legitimaciju do njenog preuzimanja”, rekli su u Zavodu zdravstvenog osiguranja.
U sistem je 12. juna puštena dorada aplikacije Zavoda koja je, između ostalog, korigovala nedostatke u kontroli potrebne dokumentacije.

Istekla ovjera

U praksi je to značilo da su korisnici koji nisu preuzeli naručenu elektronsku zdravstvenu legitimaciju nakon isteka potvrde ili oni kojima je istekla ovjera u papirnoj legitimaciji, automatski evidentirani kao neosigurani.

“Pozivamo sve osiguranike da blagovremeno obnavljaju potrebnu dokumentaciju kako bi izbjegli ovakve situacije”, kažu u Zavodu.

Također, obavještavamo građane da će Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo do kraja godine izvršiti potpunu zamjenu zdravstvenih legitimacija za sveosiguranike.

(Izvor vijesti: Faktor)

Kolegijum direktora Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje u širem sastavu održao je 136. redovnu sjednicu.

Na sjednici je usvojen zapisnik sa 135. redovne sjednice Kolegijuma direktora Fonda u širem sastavu koja je održana u maju ove godine.

Takođe usvojen je i pregled realizacije zaključaka sa te sjednice, a osim toga Kolegijum je upoznat i sa analizom realizacije plana rješavanja zadataka za maj ove godine.

“Kolegijum se upoznao i sa Informacijom o razlozima nastanka preplaćenih iznosa novčanih primanja za maj 2025. godine”, saopšteno je iz Fonda PIO Republike Srpske.

Ukoliko planirate da ovo ljeto, ili u bilo koje doba godine otputujete van Bosne i Hercegovine potrudite se da obezbjedite “ino-obrazac” koji omogućava besplatnu hitnu medicinsku pomoć u stranim zemljama.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske saopštio je da za vrijeme boravka u inostranstvu osiguranici mogu da koriste zdravstvenu zaštitu o trošku Fonda u slučaju da im zatreba hitna medicinska pomoć i to u onim zemljama sa kojima BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju.

U Fondu su istakli da je važno da prije polaska na put osigurano lice od svog porodičnog doktora dobije uvjerenje o zdravstvenom stanju, odnosno o sposobnosti za put na osnovu kojeg nadležne poslovnice Fonda izdaju odgovarajući ino-obrazac, koji se ne naplaćuje.

“Potvrde o zdravstvenom stanju koje porodični doktori izdaju radi dobijanja ino-obrazaca se daju u okviru pregleda i od osiguranih lica može da se naplati samo participacija koja za prvi pregled doktora medicine iznosi 1,5 KM, odnosno dvije KM za prvi pregled doktora specijaliste”, pojasnili su u Fondu.

Ino-obrazac se, kada je u pitanju privremeni boravak u inostranstvu iz privatnih razloga, može izdati za period do 60 dana u toku jedne godine, sa kojim se osiguranik treba javiti zdravstvenom osiguranju zemlje u koju putuje, gdje će na osnovu njega dobiti odgovarajuću potvrdu koju će koristiti u slučaju da mu za vrijeme boravka u inostranstvu zatreba neodložna zdravstvena zaštita.

U slučaju plaćanja usluge moguća refundacija troškova

Sa ino-obrascem osiguranici Fonda za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ne bi trebalo da plaćaju zdravstvenu uslugu ako im zatreba hitna, neodložna medicinska pomoć, a u slučaju da im se i pored ino-obrasca naplati hitna zdravstvena zaštita, osiguranici po povratku kući mogu da podnesu zahtjev za refundaciju troškova, uz prilog ino-obrasca.

Iz Fonda napominju da se ino-obrascem ne mogu pokriti troškovi ciljanog odlaska u inostranstvo radi liječenja, te da važi u onim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, odnosno koje imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem zemlje u kojoj se boravi.

Sa kojim zemljama BiH ima sporazume

BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, NJemačkom, Italijom, Rumunijom, Belgijom, Češkom i Luksemburgom.

Osiguranici koji putuju u Poljsku, Slovačku i Veliku Britaniju imaju pokrivene troškove hitne medicinske pomoći, ali za ove zemlje Fond zdravstvenog osiguranja Srpske ne izdaje obrasce, jer je međunarodnim sporazumima drugačije regulisano.