Kategorija: Politika

Fond PIO Republike Srpske na podatke o radnom stažu iz Srbije čeka po nekoliko mjeseci do preko godinu dana.

“Prema aktuelnim evidencijama Fonda, od Republičkog fonda za penziojsko i invalidsko osiguranje Srbije se trenutno potražuje 618 potvrda staža. To predstavlja najveći dio svih nedostavljenih potvrda staža iz inostranstva. Na dostavljanje potvrda čeka se i po nekoliko mjeseci, a u određenim slučajevima i više od godinu dana. To zavisi od obima predmeta i stepena složenosti provjere arhivskih evidencija kod inostranih nosilaca osiguranja”, kažu u Fondu PIO Republike Srpske.

Kako su rekli, rokovi dostavljanja potvrda zavise isključivo od postupanja nadležnih organa druge države, na koje Fond nije u mogućnosti da utiče.

S druge strane, Fond PIO Srbije trenutno od Fonda PIO Republike Srpske potražuje 27 potvrda staža- Te potvrde se u prosjeku dostavljaju u roku od šest do osam dana. To ukazuje da se predmeti koji zavise od postupanja institucija Republike Srpske okončavaju blagovremeno i bez zastoja.

“Organi rješavanja Fonda redovno i na mjesečnom nivou upučuju urgenciju Fondu PIO Srbije. Urgencije se odnose na predmetne u kojima se čeka dostavljanje potvrda staža iz Srbije,”, kažu u Fondu PIO Republike Srpske.

Fond PIO Republike Srpske podsjeća da u okviru redovnih godišnjih susreta direktora penzijskih fonodva država nastalnih na području bivše SFRJ ukazuju na problem produženih rokova za potvrđivanje staža u Republici Srpskoji.

“Na ovim skupovima više puta su predložene mjere za unapređenje saradnje i skraćivanje rokova. Pojedini nosioci osiguranja već unaprijedili svoje procedure. Međutim, kod Srbije rokovi i dalje ostaju značajno duži od optimalnih”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

U Fondu naglašavaju da redovno informišu osiguranike o potrebi blagovremenog pokretanja postupka potvrde staža u inostranstvu. To se radi iz razloga kako bi se postupak mogao okončati u najkraćem roku.

Više o ovoj temi:

Koji dokumenti su potrebni za ostvarivanje starosne penzije?

Fond PIO Republike Srpske pozvao je korisnike prava na penziju koji imaju prebivalište van Srpske da do kraja 2025. godine dostave potvrdu o životu. Ova potvrda je neophodna, kako bi se isplata penzije u 2026. godini mogla nesmetano nastaviti.

Oni podsjećaju da su penzioneri dužni/obavezni da to urade.

6.200 korisnika van Republike Srpske

Evidencije Fonda PIO kažu da 6.200 korisnika koji trenutno borave u inostranstvu ima pravo na penziju iz Republike Srpske, a da je do sad potvrdu dostavilo nešto više od trećine.

“Do sada je potvrdu o životu dostavilo 2.438 ili 39 odsto korisnika, dok tu obavezu najkasnije do kraja ove godine ima još 3.762 ili 61 odsto korisnika”, naveli su iz Fonda.

Ko nije dužan dostaviti potvrdu o životu?

Inače, prema podacima Fonda, korisnici prava na penziju sa prebivalištem van Republike Srpske, pored Federacije BiH žive u još 30 država.

Obaveza dostavljanja potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i Federaciji BiH. Fond te podatke pribavlja putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

“Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Bez potvrde, nema penzije

Iz Fonda upozoravaju da ukoliko korisnik ne dostavi potvrdu o životu u predviđenom roku, isplata penzije biće obustavljena.

U Fondu pojašnjavaju da je potvrda o životu važeća ako je ovjerena. Tu ovjeru treba da uradi nosilac penzijskog osiguranja, opštinski organ, notar, sud ili diplomatsko konzularno predstavništvo BiH u državi.

Nadalje navode da se dostavljanje potvrde o životu vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Potvrda se dostavlja filijali Fonda koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije”, dodaju iz Fonda PIO.

Najviše penzionera iz Srpske u Austriji, Njemačkoj, Australiji…

Najveći broj korisnika prava na penziju živi u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Australiji i Holandiji.

“Samim tim iz ovih država očekujemo da do kraja godine pristigne preostali broj potvrda o životu. Od ukupno do sada 3.762 nedostavljene potvrde o životu, 3.244 ili 86,2 odsto odnosi se na korisnike koji žive u ovih pet država.

Tako, 1.462 ili 61 odsto korisnika koji žive u Austriji još uvijek nije dostavilo potvrdu o životu, slijede Njemačka sa 899 ili 56 odsto, Švedska 363 ili 59 odsto, Australija 375 ili 73 odsto, Holandija 145 ili 58 odsto. Preostalih 518 ili 13,8 odsto korisnika živi u još 25 država širom svijeta”, naveli su iz Fonda PIO.

Obrazac potvrde o životu dostupan je na internet stranici Fonda i možeta ga pronaći OVDJE.

Više o ovoj temi:

Fond poziva penzionere van FBiH da dostave potvrde o životu

Nedovršeni Dom penzionera u Bihaću trebalo je da postane siguran smještaj za najstarije članove društva. Poslije rata radovi su prekinuti, a objekat je do danas ostao podsjetnik na neostvarene planove.

S obzirom na to da Unsko-sanski kanton i dalje nema dom penzionera kao javnu ustanovu, starijim osobama brigu pružaju isključivo privatne ustanove, čiji su kapaciteti uglavnom popunjeni, a cijene često previsoke za većinu penzionera.

Djeca su otišla u inostranstvo, roditelji ostali, pa ih smještaju u privatne domove.

Zgrada poznata kao Dom penzionera u Bihaću, u vlasništvu Federalnog zavoda za PIO, ni danas nije u funkciji.

Godinama opterećena imovinsko-pravnim problemima, ostala je nedovršena i neiskorištena.

U kantonu u kojem većina penzionera zbog malih primanja ne može da priušti smještaj u privatnim domovima, ovakav javni objekat imao bi izuzetnu važnost.

“Mislim da ni gradska ni kantonalna vlast nema interes za ovaj objekat. On je veoma devastiran i potrebna su ogromna sredstva. Velik broj penzionera ima potrebu za smještajem, do toga je došlo naglo zbog odlaska djece u inostranstvo – roditelji su ostali ovdje, nemoćni, smještaju ih u ove privatne ustanove, sadašnji kapaciteti su mali, ali je cijena izuzetno visoka”, navodi Mirsad Terzić, predsjednik Udruženja penzionera USK-a.

2.000 maraka mjesečno

U međuvremenu, starijim osobama podršku pružaju privatni starački domovi. Cijena smještaja u jednom od njih u Bihaću iznosi oko 2.000 maraka mjesečno, a varira u zavisnosti od zdravstvenog stanja korisnika. Iz doma “Villa Adriana” ističu da rade punim kapacitetom, kao i da tim od 35 zaposlenih, pretežno medicinskog osoblja i njegovatelja, pruža kontinuiranu njegu uz 24-časovni nadzor.

“S obzirom na to da se radi o kategoriji korisnika koji su najugroženiji i najzahtjevniji, treba im pristupiti sa mnogo pažnje. Uvijek ima prostora za poboljšanje. Imamo čitav sistem protivpožarne zaštite”, ističe Ines Alagić, direktorica ovog doma za starije i nemoćne, a prenosi FTV.

Smještaj je skup

Korisnici bihaćkog doma „Villa Adriana“ zadovoljni su, kako kažu, uslugama koje imaju na raspolaganju.

Pored svakodnevne njege i stručnog osoblja, organizuju se i zajednička putovanja te obilazak lokalnih i udaljenijih destinacija. Ipak, većini korisnika najveću finansijsku podršku pruža porodica.

Privatni starački domovi često su preskupi za budžete mnogih penzionera, a čak 60 posto njih u Unsko-sanskom kantonu prima minimalnu penziju.

Dok se neki mogu osloniti na pomoć porodice, drugi tu podršku, nažalost, nemaju.

Iz Udruženja penzionera poručuju da je generalno teško pronaći adekvatan i pristupačan smještaj. Pored troškova smještaja penzioneri moraju da obezbijede i sredstva za hranu, lijekove i ogrev.

Pročitajte više na ovu temu:

Cijene rastu, potražnja nikad veća, evo koliko košta smještaj u domovima

Domovi za stare u Banjaluci: Kvalitetan život za najstariju populaciju

Porasle cijene smještaja u domovima za starije u BiH, sve duže liste čekanja

BiH je među evropskim zemljama koje bilježe najveći pad broja stanovništva, a po ovoj statistici, prva je u regiji.

Iz BiH odlaze porodice, visokoobrazovani ljudi, kvalifikovan kadar i radna snaga.

Demografska situacija je alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave. Za to vrijeme, konkretna strategija, izostaje, upozoravaju demografi.

Statistika negativna već deceniju

Za 2,79 posto manji je natalitet u poređenju sa posljednje dvije godine. Istovremeno povećan je broj umrlih za 5,14 posto. To je kontinuitet negativne statistike u posljednjoj deceniji.

“Najveći pad zabilježen je u periodu od 2018-2022., kada je broj rođenih opadao za oko 3 do 4 posto. U posljednjim godinama pad je blaži. Broj rođenih svake godine smanjuje se za otprilike 1 do 2 posto, u odnosu na godinu prije. Istovremeno, broj umrlih je stabilno veći od broja rođenih, i to u prosjeku za oko 11 hiljada osoba godišnje u protekloj deceniji”, objašnjava Lejla Aganović, portparol Agencije za statistiku BiH.

Od 1991. do 2024. godine, BiH je izgubila više od trećine svog stanovništva, a prema mišljenju demografa, Amera Osmića, prognoze nisu optimistične.

“Nažalost, trenutno stanje i negativan prirodni priraštaj, negativan migracioni saldo zapravo potvrđuju tu prognozu ili ove crne prognoze da će bh. društvo biti jedno od najstarijih ukoliko se ovi trendovi nastave”, kaže Osmić za FTV.

U prošloj godini BiH napustilo 32.080 stanovnika

Na početku devedesetih BiH je imala oko 5 miliona stanovnika, na popisu iz 2013. godine evidentirano je da u zemlji živi oko 3,5 miliona.

Prema procjenama baziranim na statističkim podatcima iz 2024. godine, u BiH živi oko 2 miliona 800 hiljada stanovnika. Samo u prošloj godini BiH napustilo je 32.080 stanovnika.

“Problem stanovništva i odlaska i negativnog priraštaja zapravo vuče za sobom mnoge društvene probleme kao što je tržište rada, zdravstveni sektor, obrazovanja odnosno da ćemo u dogledno vrijeme imati dosta tehnološkog viska u obrazovanom sistemu misleći na nastavnike i profesore jer škole neće imati potrebu da egzistiraju posebno u područnim školama ili selima i ruralnim područjima“, dodaje Osmić.

Padu nataliteta osim masovnih migracija, doprinosi i ekonomska situacija, ali u velikom procentu i odgađanje roditeljstva te povećan broj razvoda brakova.

Prema mišljenju struke, u BiH ne postoje populacione politike koje donose promptna rješenja. Mjere koje se u manjem procentu primjenjuju uglavnom su socijalne. Za to vrijeme, negativna statistika nameće samo jedno pitanje: Postaje li BiH zemlja staraca?

Pročitajte još na ovu temu:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Za šest godina 33.704 penzionera više u BiH

Savez udruženja penzionera FBiH uputio je još prošle sedmice Vladi FBiH urgenciju da se izmjene i dopune Zakona o PIO dostave u parlamentarnu proceduru.

Zahtjev je da to ide po hitnom postupku i da se do kraja godine usvoje u oba doma Parlamenta FBiH

Ako ne bude sastanka tokom naredne sedmice sa Vladom FBiH rukovodstvo Saveza udruženja penzionera FBiH održa će konsultacije i utvrditi buduće korake.

“U suprotnom čeka nas katastrofa”, rekao je Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, a prenosi Slobodna Bosna.

On je naveo kako je krajnje vrijeme da se izmjene i dopune Zakona o PIO FBiH upute u parlamentarnu proceduru.

Izmjenama i dopunama Zakona o PIO FBiH inače, uvodi se usklađivanje penzija u dva navrata u toku godine 1. januara i 1. jula.

Takođe, utvrđuje se i novi model za usklađivanje penzija.  To će se raditi po omjeru 60:40 u segmentima rasta prosječne plate u FBiH i troškova života, odnosno cijena (inflacije).  Uzimaće se povoljniji parametar za penzionere uzima u većem obimu.

Vlast obećala zakon do 1. januara

Inače, vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine u nekoliko navrata do sada su obećali da će Zakon o PIO biti izmjenjen do kraja godine.

S obzirom da je do kraja godine ostalo svega 30 dana veliko je pitanje da li će se to postići. Poseban problem je što u Parlamentu FBiH može doći do zastoja.

Da će novi zakon o PIO biti na snazi od 1. januara obećao je i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH. Zanimljivo, taj zakon još uvijek nije došao ni pred Vladu, tako da ga nije usvojila ni Vlada.

Više na ovu temu:

Raguž: Vlast nema iskrene namjere sa Zakonom o PIO

Penzioneri sve nervozniji, nema zakona iz Vlade FBiH