Kategorija: Politika

Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju neće se više mijenjati po Zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju Republike Srpske, koji se primjenjuje od 2012. godine. Pravo na penziju stiče se s najmanje 15 godina staža i 65 godina života ili sa 60 godina života i minimalno 40 godina radnog staža. Žene imaju pravo i na prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 58 godina života.

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske ima blizu 290.000 korisnika od čega je manje od sedam procenata penziju ostvarilo sa 40 godina uplaćenog radnog staža. Ipak, odnos starosnih, invalidskih i porodičnih penzija kreće se u pozitivnom pravcu.

– Ono što je dobro jeste da procenat korisnika prava na starosnu penziju iz mjeseca u mjesec raste. On je na nivou 2023. godine bio preko 70 odsto i to nas svrstava u sam vrh penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti – rekao je Mladen Milić direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske.

Prosječna penzija za puni staž osiguranja sada iznosi 886 maraka, ili 63 odsto prosječne plate u prošloj godini. Najveći broj penzionera penziju je stekao radeći manje od punog staža osiguranja. Zakonom je od 2012. godine smanjeno najniže trajanje staža osiguranja sa 20 na 15 godina, čime je povećan obuhvat korisnika prava na penziju. To pravo iskoristilo je oko 40.000 ljudi od kojih su mnogi zbog ratnih dešavanja ostali bez posla.

Žene mogu u penziju sa 58 godina života. Potrebni radni staž za ostvarivanje starosne penzije, ako žele, mogu da smanje za po jednu godinu za svako rođeno dijete.

Svi penzijski sistemi koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, zbog nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja, idu ka produženju trajanja radnog vijeka osiguranika, ali za sada se u Republici Srpskoj starosna granica neće pomjerati dalje od navršenih 65 godina života kako je predviđeno Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.

(Izvor vijesti: RTRS)

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se s Dževahidom Sokićem, poslanikom u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i predsjednikom Stranke penzionera/umirovljenika BiH, kako bi razgovarali o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO/MIO), s posebnim fokusom na formulu za usklađivanje penzija.

Na poziv Sokića, ministar Delić prisustvovao je i sjednici Predsjedništva Stranke penzionera/umirovljenika, gdje je predstavio dosadašnje aktivnosti Ministarstva u pripremi zakonskih izmjena koje se odnose na korekciju formule za usklađivanje penzija, ali i na potrebu za uvođenjem pravičnijeg modela obračuna minimalnih penzija.

“S obzirom na to da godišnje za isplatu penzija u Federaciji BiH treba obezbijediti oko četiri milijarde maraka, moramo biti realni u očekivanjima i pronaći model koji će biti održiv, ali i pravedniji za sve korisnike penzija,” kazao je ministar Delić, dodajući da je dosadašnji sistem ostavljao prostor za ozbiljne zloupotrebe.

Izjednačene različite kategorije

Prema važećem Zakonu, minimalnu penziju u iznosu od 599,28 KM primaju svi koji su ostvarili pravo na penziju, bez obzira na to da li imaju 15 ili 40 godina radnog staža.

Ovakva praksa, istakao je ministar, vodi ka izjednačavanju onih koji su godinama uplaćivali doprinose i onih koji su samo ispunili osnovni uslov.

“Imamo situaciju da neko sa 40 godina rada i neko sa 15 godina dobija istu penziju. To nije pravedno, a nije ni stimulativno. Udruženja penzionera su s pravom ukazala da se mora prepoznati razlika u dužini staža, i mi smo već počeli raditi na prijedlogu da se uvedu različiti nivoi najniže penzije – u zavisnosti od dužine osiguranja,” rekao je Delić.

Jedna od najosjetljivijih populacija u našem društvu traži da im se obezbijedi ono minimalno – da dostojanstveno provode svoje penzionerske dane

Hoće li jedna od najosjetljivijih kategorija društva imati priliku da pred najvišom zakonodavnom vlašću u Federaciji BiH – Zastupničkim domom – govori o problemima i zatraži pomoć, znat će se u narednim danima.

Savez penzionera Federacije BiH uputit će zahtjev Draganu Miokoviću, predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, da zakaže tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o mogućnostima da se penzionerima u ovom entitetu omogući dostojanstveniji život.

Inflacija je “pojela” penzije, a odluka Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu na 1.000 KM ostavila je većinu penzionera da razmišljaju da li da kupe hljeb ili lijek.

Jedna od najosjetljivijih populacija u našem društvu traži da im se obezbijedi ono minimalno – da dostojanstveno provode svoje penzionerske dane, da imaju za ono osnovno.

“U srijedu imamo sastanak u Vladi FBiH s resornim ministarstvom. Tražimo vanredno povećanje, inflacija nam je pojela penziju, ovako više ne može”,  kaže Mustafa Trakić, član Saveza penzionera FBiH i predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.ž

Borba za dostojanstvo

Ističe da je rok za redovno usklađivanje penzija Vladi FBiH bio kraj marta, te da se ništa nije desilo i da je Vlada zanemarila taj rok.

“Iako su nam obećali, nikada ništa nisu uradili, samo su nam dali onu “sadaku” od redovnog usklađivanja. Na Skupštini Saveza penzionera donijeli smo zaključak da se što prije traži sastanak s Vladom FBiH, da se hitno mijenja član 80 koji je vezan za vanredno povećanje penzija, kako bi u ovoj godini mogli ostvariti barem vanredno povećanje penzija, što bi donekle ublažilo ovaj inflatorni udar na „džepove“ penzionera. Dat je rok do kraja šestog mjeseca, a znamo da bi odluka o vanrednom povećanju trebala biti krajem jula, pa bi to trebali dobiti u augustu ili septembru”, objašnjava Trakić.

Tvrdi da prijedloge penzionera nikada niko iz Vlade FBiH nije delegirao u Parlament, pa su pomoć zatražili od zastupnika Admira Čavalića iz Naše stranke, koji je ujedno i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, te Almedina Aliefendića, zastupnika.

“Na tom sastanku s parlamentarcima donijeli smo zajednički zaključak da se obratimo predsjedavajućem Zastupničkog doma FBiH Draganu Miokoviću sa zahtjevom za organizaciju tematske sjednice po pitanju izmjena i dopuna Zakona PIO/MIO. Također, donijeli smo zaključak da ne tražimo onaj drugi parametar – potrošačku korpu – nego da idemo na indeks povećanja prehrambenih proizvoda, režijskih troškova i lijekova, tako da ni njima procenat ne bi bio nedostižan, a nama bi to dobro došlo – objasnio je Trakić.

Hljeb ili lijek

Kaže da vjeruje da će tematska sjednica biti uskoro.

Almedin Aliefendić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH kaže da je penzionerska populacija trenutno u najtežoj ekonomskoj situaciji, a razlog je to što je odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati proizvela hiperinflaciju, a Vlada nije adekvatnim mjerama pružila podršku penzionerima.

“Minimalna penzija je s 31. decembrom ili zadnjim danom prošle godine bila na nivou minimalne plaće u FBiH. Vlada je povećala minimalnu plaću na 1.000 KM, a zadržala minimalnu penziju skoro na istom nivou kao što je i bila. To najbolje oslikava trenutnu situaciju kada su u pitanju penzioneri. Znači, oni su sada u kategoriji socijalnih slučajeva, gdje biraju između kupovine hljeba i lijeka – i to je svima jasno “,  kazao je Aliefendić.

Ideja je, kaže on, da se održi tematska sjednica na kojoj bi se govorilo o tome šta treba uraditi da bi se stanje popravilo.

“Traži ćemo od predsjedavajućeg Doma da zakaže tematsku sjednicu, a ukoliko to ne želi – jer je u prethodnom periodu pokazao da nije želio razgovarati ni o fiskalnoj reformi – mi imamo mogućnost da sa potpisom 20 zastupnika zakažemo sjednicu – zaključuje Aliefendić, dodavši da se zalažu za povećanje penzija ili njihovo usklađivanje s ekonomskim rastom, te da minimalna penzija treba biti najmanje 80 posto od prosječne federalne plaće kako bi penzioneri mogli zadovoljiti svoje osnovne potrebe.

(Izvor vijesti: Faktor)

Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH rekao je da penzioni sistem nije održiv jer je trezorski.

“Prešao je na trezor jer je bio u problemima. Dolaskom PIO fonda na budžet, penzioneri mogu mirno spavati jer budžet garantuje stabilnost”, rekao je Čavalić.

Govoreći o alternativama penzionom sistemu, objasnio je i pojam dobrovoljnih penzionih osiguranja.

“To tržište je kičma svake ekonomije. Na primjer, kada gledamo u Americi da kuće sruše uragan, naši ljudi kažu ‘kako će sada’. Nema ‘kako će sada’, kuća je bila osigurana. To nama treba, ali zbog političke situacije, nepovjerenja, nemamo razvijeno tržište osiguranja. Apsolutno preporučujem dobrovoljna osiguranja”, smatra Čavalić.

Generalno, ističe, preporučuje alterative i dobrovoljna osiguranja. Naveo je i kako sam plaća takvo osiguranje.

“Morate sami procijeniti šta se isplati, a šta ne. Otac sam tri djevojčice i suprug i mirno spavam”, naveo je on.

Čavalić pojašnjava da, na primjer u inostranstvu, poslodavac uz uplaćivanje dobrovoljnog osiguranja privlači radnike.
“Bilo bi dobro da kreiramo fiskalne zakone koji stimulišu ne toliko radnika, već poslodavca da to uradi”, dodao je on.

Republika Srpska, na primjer, ima olakšice za ovu vrstu osiguranja dok Federacija BiH nema.

“Ako ostvarite pozitivan ishod, recite hvala, a ako ne, ne preuzimam odgovornost”, naveo je Čavalić.

(Izvor vijesti: Klix)

U Ljubuškom je nedavno održana četvrta redovna sjednica Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, na kojoj su usvojeni Godišnji izvještaj o radu za 2024. godinu, te izvještaj o finansijskom poslovanju Zavoda za prva tri mjeseca ove godine.

Iz Zavoda su saopštili da je u uvodnom dijelu sjednice izraženo zadovoljstvo rastom prihoda od doprinosa u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, usvojen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Zavoda.

Na inicijativu predstavnika Saveza udruženja penzionera Esada Čengića, dogovoreno je da se za narednu sjednicu pripremi detaljna informacija o radu radne grupe koja priprema izmjene Zakona o PIO, posebno u dijelu koji se odnosi na formulu usklađivanja penzija.

Penzije povećane za april – rast nedovoljan u odnosu na troškove života

Penzioneri u Federaciji BiH za april su primili uvećane penzije, usklađene redovnim putem za 4,49 posto. Minimalna penzija povećana je za 25,70 KM, zagarantovana za 30,70 KM, a najviša za 128,70 KM. Najniža penzija sada iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša ograničena na 2996,40 KM.

Iz Zavoda su naveli da je prosječna samostalna penzija, koja je u aprilu isplaćena za 370.273 korisnika, iznosila 759,36 KM. S obzirom na to da se usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima je isplaćena i razlika za prva tri mjeseca.

Ipak, uprkos nominalnom povećanju, u Savezu udruženja penzionera upozoravaju da takav rast teško može pratiti rast troškova života.

Pritisak na Vladu zbog novog modela usklađivanja

Savez penzionera FBiH već duže zagovara izmjenu formule usklađivanja penzija. Novi prijedlog predviđa da 70% povećanja penzije bude zasnovano na rastu prosječne plate, a 30% na rastu troškova života. To zahtijeva izmjenu člana 79. Zakona o PIO.

“Vlada FBiH je načelno uvažila prijedlog, ali konkretni koraci prema Parlamentu još nisu napravljeni. Zbog toga ćemo i dalje insistirati na zakonskim izmjenama koje bi omogućile pravednije usklađivanje penzija”, izjavio je Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza, dodao je da se traže direktni pregovori s Vladom te da je Skupština Saveza dala rok do kraja juna da se izmijeni i član 80. Zakona kako bi se omogućilo vanredno povećanje penzija tokom ove godine.

Prema procjenama Saveza, primjena predložene formule mogla bi najnižu penziju povećati na 800 do 850 KM. No, takav potez bi zahtijevao i veća izdvajanja iz budžeta, pa je moguće da će konačni procenat rasta ipak biti nešto niži.

(Izvor vijesti:Tuzlainfo.ba)

Vijest da je Danska produžila granicu za odlazak u starosnu penziju na 70 godina izazvala je veliku pažnju u našoj javnosti, jer su mnogi u tome vidjeli i našu budućnost.

Doduše, za sada to djeluje kao daleka budućnost, pošto za Dance stupa na snagu tek 2040. godine. Do 2035. godine starosna granica za odlazak Danaca u penziju je 69 godina.

S ovom promjenom Danska je postala zemlja s najvišom granicom za odlazak u penziju u Evropi, mada su i Italijani blizu.

Kako je u zemljama EU

U Italiji je granica 67 godina, ali za one kojima je penzijsko osiguranje započelo poslije 1. januara 1996. godine starosna granica za odlazak u penziju je čak 71 godina i tri mjeseca, prema podacima baze Missoc, ali uz ispunjavanje odgovarajućih uslova i oni će moći da se penzionišu sa 67 godina.

U Srbiji je granica za odlazak u penziju za muškarce 65 godina, a za žene je ove godine 63 godine i 10 mjeseci. Međutim, kao i u većini evropskih zemalja, u toku je proces izjednačavanja granice za penziju žena i muškaraca, pa će u Srbiji 2032. godine granica za žene biti podignuta na 65 godina.

U nekim zemljama, kao što je Francuska, granice su manje, pa je granica trenutno 62 godine, s tim da se postepeno povećava do 64 godine.

S druge strane, starosna granica u Njemačkoj biće povećavana svake godine za po jedan mjesec do 67 godina do 2031. godine.

U Rumuniji, u starosnu penziju muškarci idu sa 65 godina, a žene idu ka granici od 63 godine do 2030. godine.

S druge strane, u Holandiji je granica 67 godina, kao i u Norveškoj ili Grčkoj za one koji nemaju 40 godina staža, u suprotnom mogu da idu u penziju sa 62 godine.

U BiH granica i dalje 65 godina

U Bosni i Hercegovini, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili 40 godina staža bez obzira na godine života. Osiguranik žena koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

(Izvor vijesti: Agencije)

Ako se zakonska penzija nastavi usklađivati sa platama, to će značiti ogromno povećanje penzijskih doprinosa na duži rok, međutim, postavlja se pitanje: “Koliko će to biti politički isplativo kako za radnike tako i za poslodavce”?

Gotovo sve zemlje u svijetu suočavaju se sa ozbiljnim problemima, a na nivou Evropske unije izdvajaju se stotine milijardi evra kako bi penzioni fondovi mogli nastaviti svoju misiju i isplaćivati penzije.

Glavni cilj gotovo svih evropskih zemalja je da nivo penzije ne padne ispod 48 posto od prosječne plate.

Penzija za rani početak

Recimo, Njemačka razmatra model “penzija za rani početak”. Radi se vladinom program kojim se uvodi državno subvencionisani penzijski plan zasnovan na akcijama.

Ovaj program namijenjen je maloljetnicima koji bi akumulirali kapital putem mjesečnih uplata, a koji se može nastaviti dopunjavati nakon što dostignu punoljetstvo.

Prema pisanju njemačkih medija, jedan od planova je uplata početnog kapitala od 10.000 evra za novorođene bebe.

Primjer proračuna

Prosječan godišnji rast vrijednosti njemačkih akcija između 1955. i 2024. godine iznosio je 8,8 procenata.

Ulaganje u akcije od 10.000 evra, pod pretpostavkom prinosa od 8 procenata godišnje (umanjeno za administrativne troškove od 0,5 procenata i porez na kapitalnu dobit od 25 procenata), moglo bi generisati kapital od 550.000 evra u 70. godini života.

Prilagođeno inflaciji, to je i dalje 138.000 evra. Ovo bi bilo pogodno, na primjer, za babe i dede koji bi bili spremni da ulože određenu sumu za svoje unuke ili praunuke.

Za ovaj oblik privatnog penzionog osiguranja, jedina opcija isplate trebalo bi da bude doživotna penzija.

Do danas, u Njemačkoj postoje modeli sa garantovanim doživotnim penzijskim isplatama, koji često imaju nedostatak visokih troškova zaključenja i niskih kamatnih stopa.

Model alternativnog penzionog plana ima manu što proces isplate može biti „konačan“, što znači da može isteći godinama pre kraja života.

Ovaj problem postoji, na primer, i kod popularnih ETF portfolija sa jednostavnim planom isplate koji nisu zasnovani na maksimalno dostižnom životnom vijeku.

Kanada može poslužiti kao primjer

Za Njemačku se stoga isplati pogledati izvan sopstvenih granica: na primjer, u Kanadu. Dinamički penzioni fond je baziran na takozvanoj tontini i funkcioniše na sljedeći način: Tokom faze isplate, tj. u penzionim godinama, vaša imovina može ostati uložena u akcije doživotno – za razliku od garantovane penzije. Dobijaćete doživotnu penziju (anuitet), iako iznos nije zagarantovan.

Zašto bi ovo trebalo da bude privlačnije? S jedne strane, rizik prodaje penzijske imovine po niskim cijenama akcija nakon penzionisanja se eliminiše, jer kapital ostaje uložen u akcije.

S druge strane, efekat složene kamate pri ulaganju u akcije može se koristiti mnogo duže nego u slučaju garantovane anuitete.

Isplata od 10.000 evra po rođenju, primjer

Ponovo pretpostavljamo da je pri rođenju isplaćeno 10.000 evra. Ovo bi isplaćivalo doživotnu penziju od približno 43.000 evra godišnje (prilagođeno inflaciji, približno 11.000 evra godišnje).

Nasuprot tome, doživotna penzija zagarantovana u svom iznosu – kao što je uobičajeno kod mnogih osiguravača života – bila bi skoro 40 procenata niža, jer se penziona imovina ulaže (skoro) isključivo u hartije od vrijednosti sa fiksnom kamatom od trenutka penzionisanja.

Rani modeli podsticaja i isplate su ključni

Novi oblik privatnog penzionog osiguranja „penzija za rani početak“ ili „penzija za bebe“ putem ulaganja u kapital je najpogodniji ako počne odmah nakon rođenja djeteta.

Jednokratni doprinosi su perspektivniji od mjesečnih uplata: s jedne strane u smislu prinosa zbog efekta složene kamate, a sa druge strane sa ciljem značajnog smanjenja administrativnih troškova.

Ako je kapitalna dobit oslobođena poreza tokom faze štednje, penzija može biti oko 50% veća.

Penzionerima “Zraka” su, nakon 20 godina čekanja, konačno isplaćena njihova zarađena potraživanja.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije navode da su obespravljenim penzionerima “Zraka”, koji su 20 godina slušali prazna obećanja o isplati svojih zarađenih potraživanja, tek sada, zahvaljujući zajedničkom trudu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića i direktora BNT-a Besima Belegića, obećanja konačno ispunjena, jer će dobiti sve što im pripada.

Predstavnik penzionera “Zraka” Šahin Salkić istakao je da su, nakon dugih 20 godina, konačno dobili priliku da ostvare svoja prava zahvaljujući ovom sastavu Vlade Federacije BiH s premijerom Nikšićem na čelu.

“Pored premijera, za ovo su zaslužni i ministar Lakić i direktor BNT-a Besim Belegić. ‘Zrak’ je spasen, a obaveze prema penzionerima ‘Zraka’ su ispunjene. Godinama su nam obećavali svašta, ali su ta obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru. Ova vlada je održala riječ i zbog toga smo im neizmjerno zahvalni”, kazao je ranije Salkić.

Penzioner koji je ostvario 15 godina staža u Federaciji BiH ima skoro dvostruko veću penziju od onoga koji je isti period radio u Republici Srpskoj

Iako su penzije u Federaciji BiH više s obzirom na niske životne troškove, penzioneri u ovom entitetu su u znatno boljem položaju u poređenju s onima iz Republike Srpske.

Penzioneri koji su korisnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i dalje su u značajno boljoj poziciji u poređenju s osobama koje su svoj radni vijek provele radeći na teritoriji Republike Srpske.

Posljednja povećanja i iznosi

Naime, u Federaciji BiH, nakon posljednjeg povećanja, najniža penzija iznosi 599,28 KM, dok je najniža penzija za one s 40 godina radnog staža povećana na 715,21 KM (zajamčena penzija).

Dakle, penzioner koji je radio 15 godina, kao i onaj koji je u penziju otišao nakon 30 godina radnog staža, neće primati penziju manju od 599,28 KMt.

S druge strane, u Republici Srpskoj važe potpuno drugačija pravila – visina minimalne penzije zavisi od broja godina koje je osiguranik proveo na radnom mjestu.

Tako najniža penzija u ovom entitetu ne može biti manja od 50% prosječne penzije isplaćene iz budžeta Republike Srpske za decembar prethodne godine.

Najniža starosna ili invalidska penzija iz Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske određuje se procentualno prema dužini penzijskog staža.

Prema posljednjim statističkim podacima, iznos najniže penzije u Republici Srpskoj za staž do 15 godina je 318,61 KM, za staž od 15 do 20 godina 382,40 KM, za staž od 20 do 30 godina 446,15 KM, za staž od 30 do 40 godina 509,94

KM. Za staž od 40 i više godina, najniža penzija ove godine iznosi 637,43 KM.

Iz navedenog se vidi da penzioner koji je ostvario 15 godina staža u Federaciji BiH ima skoro dvostruko veću penziju od onoga koji je isti period radio u Republici Srpskoj.

U Federaciji BiH ostvaruju se i veće penzije za puni radni staž (kada nije riječ o minimalnim penzijama).

Prema podacima Federalnog zavoda, osoba koja je imala 40 godina radnog staža uz prosječnu platu tokom cijelog tog vremena ostvaruje po jedan lični bod godišnje.

Ukupan broj bodova množi se s vrijednošću općeg boda, koji se usklađuje svake godine 15. aprila prema rastu prosječne plate.

Teoretski, neko ko je ostvario 40 bodova i lani otišao u penziju, imao bi penziju od 829,60 KM – naveli su nedavno iz Zavoda.

S druge strane, u Republici Srpskoj, ako je plata tokom svih 40 godina bila ista – recimo 1.000 KM – i ako doprinosi i sistem obračuna nisu mijenjani, starosna penzija bi iznosila 630 KM.

Poređenje uslova u entitetima

Kada je riječ o poređenju uslova u dva entiteta, jedino penzioneri koji primaju najvišu penziju su u povoljnijoj situaciji u Republici Srpskoj, jer tamo ona iznosi 3.422,36 KM, dok je u Federaciji BiH iznos 2.996,40 KM.

Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na starosnu penziju ima osiguranik koji je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, ili 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U Republici Srpskoj, osiguranik – bilo muškarac ili žena – ostvaruje pravo na starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

(Izvor:Večernji list)

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje održao je sjednicu na kojoj je usvojio Godišnji izvještaj o radu za 2024. godinu, kao i Izvještaj o finansiranju poslovanja Zavoda u prva tri mjeseca 2025. godine.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO, naglašeno je zadovoljstvo činjenicom da je u prva tri mjeseca, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen rast prihoda od doprinosa.

Upravni je odbor usvojio i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Federalnog zavoda MIO/PIO.

Takođe, na inicijativu Esada Čengića, člana Upravnog odbora u ime Saveza udruženja penzionera, zaključeno je da će za sljedeću sjednicu biti pripremljena detaljna informacija o aktivnostima radne grupe zadužene za pripremu izmjena Zakona o MIO u vezi s formulom usklađivanja penzija.