U šta će biti utrošeno odobrenih 120.000 KM za rad penzionerskih saveza?

Za finanasiranje rada penzionerskih udruženja u Federaciji BiH iz budžeta Federacije BiH izdvojeno je 120.000 KM za razliku od dosadašnjih 80.000 KM, a ugovore sa predstavnicima dva saveza potpisao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Ugovor je potpisan sa Redžom Mehićem, predsjednikom Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, i Ivanom Kožulom, predsjednikom Saveza kantonalnih udruga umirovljenika u FBiH.

Postavlja se pitanje gdje ide novac iz budžeta FBIH dodijeljen penzionerskim savezima.

Po 100 KM dobili najugoženiji penzioneri

– Prošle godine od novca iz budžeta FBiH išlo je 30 posto za rad saveza, a 70 posto prema krajnim korisnicima. Nije išlo nikome “na ruke”, pa pretpostavljam da će tako biti i ove godine i da će novac ići penzionerima sa najnižim penzijama. Mi znamo da imamo mnogo tih sa srazmjernim penzijama do 300 KM. Konačna odluka će biti donesena 19. juna na sjednici Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH – govori nam Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Federalnog saveza i predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Kaže kako se spisak od prošle godine ne može ponoviti.

– Dostavljaju ih udruženja sa imenima, prezimenima, matičnim i brojem lične karte, kao i brojem bankovnog računa. Nema nikome “na ruke”. Prošle godine su najugroženiji dobili jednokratnu pomoć od po 100 KM pa vjerujem da će tako biti i ove godine. U ZDK za ovu godinu sam pripremio podatke za pomoć za oko 270 penzionera. Imamo ovdje 300 penzionera kojima moramo pomoći jer imaju penzije 295 KM, a ljudi imaju više od 40 godina radnog staža, samo njihov problem je što su dio zaradili u Federaciji, a dio u Srbiji ili RS-u – govori Trakić.

Ako 70 posto ide penzionerima, upitali smo gdje se konkretno potroši 30 posto od novca koji se dobije iz budžeta FBiH.
Kantonalnim savezima ide po tri feninga od članarina

– Tih 30 posto ide za rad saveza, naknade, putne troškove, skupštine, upravne odbore, komisije i ponovo ne može to biti, tražimo donatore, sponzore . Da bi moj čovjek iz Tešnja otišao za Sarajevo, minimalno putnih troškova mu treba 50 KM. Uredu je raditi honorarno, ali niko nije lud da radi od svojih para. A mi imamo finansijskim planom, godišnjim planom rada, predviđene sjednice upravnih odbora, ja imam osam sjednica. Međutim, uvijek moramo još dvije-tri vanredne održati – kaže Trakić i dodaje:
– Evo sada poslije 19. juna ako se donese odluka, a vjerujem da hoće, za potpisivanje peticije i vanredne proteste, to nije planirano. Meni treba najmanje 5.000 KM da bih otišao sa tri-četiri autobusa u Sarajevo na proteste koji se tiču ispunjavanja naših zahtjeva koji su utvrđeni na prošloj Skupštini Saveza udruženja penzionera FBiH – govori Trakić.

Osvrnuo se i na pitanje koliko dobiju od članarina koje uplaćuju penzioneri pri opištnskim udruženjima.

– Kantonalnim savezima, kao i Federalnom ide po tri feninga od svakog penzionera. Godišnje mi u ZDK dobijemo 16.000 KM. Sa tim novcem možemo ključ u ruke i kući da ne hodamo i ne molimo za pomoć. Troškovi Federalnog saveza su daleko veći. Kada je Skupština, Mehić ima najmanje šest-sedam delegata iz Unsko-sanskog kantona kojima mora platiti konak da bi prisustvovali – ispričao nam je Trakić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima u FBiH dozvoljeno da rade: Benefit ili dokaz nesposobnosti sistema

Penzioneri u Federaciji BiH ubuduće će moći legalno raditi i istodobno primati penziju. Omogućeno im je to izmjenama zakona, u skladu s presudom Ustavnog suda. Iako je ovo, za predstavnike vlasti, unaprjeđenje prava penzionera, predstavnici treće životne dobi traže sistemska rješenja. Ovo, kažu mnogi, neće riješiti njihove goruće probleme.

“Od 573 KM živjeti? Imate ratu od kredita, sama osoba, penzioner, radio je 37-38 godina, moj slučaj”, rekla je jedna penzionerka.

I nažalost, ne jedini. Građani treće životne dobi trebalo bi da uživaju u plodovima svog dugogodišnjeg rada. U BiH, međutim, rijetki su penzioneri koji mogu da žive od penzije. Zbog toga su mnogi prinuđeni da traže dodatne izvore prihoda. Izuzev onih koji su ovo pravo ostvarili radom u inostranstvu, ili na visokim političkim funkcijama.

“Ko mene sada može natjerati da radim, kad ja ne mogu da radim. Nije džaba otišao u penziju, nego je, ili bolestan, ili… Čim pređe 65 godina, sine…”, kazao je jedan od penzionera.

Savez udruženja penzionera pozdravio ovu odluku

No, alat u ruke, sada im se daje i legalno, bez uskraćivanja ili obustavljanja prava na penziju.

“Ove odredbe su već u primjeni, u praksi. Primjenjuju se odavno. Mi sad praksu usklađujemo s presudom Ustavnog suda. Tržište rada je takvo da trenutno imamo manjak radne snage, imamo ogromnu potrebu za radnom snagom i ne vidim razlog kako bi to moglo da utiče na tržište rada”, rekao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Ispravljanje ove, kako ocjenjuju, diskriminatorne odredbe, pozdravili su i predstavnici Saveza udruženja penzionera FBiH, koji su navedene izmjene i inicirali.

“Poučeni iskustvom drugih zemalja u svijetu, svi penzioneri u svijetu rade, odnosno, mogu da rade, a da im se starosna penzija ne obustavlja, iako su je zaradili. Ogromna korist za penzionera. S druge strane, izuzetno velika prednost i korist za društvo, jer se već naše društvo suočava sa problemom radne stručne snage jer mladi odoše za boljim životom, boljim platama”, rekao je Redžo Mehić, iz Saveza udruženja penzionera FBiH.

S druge strane, ove izmjene ne tretiraju, niti definišu granicu iznosa penzije, do koje penzioneri mogu biti radno angažovani, što ide na ruku onima koji su, kao penzioneri, i dalje angažovani na visokim, nerijetko, političkim funkcijama.

“Postavilo bi se pitanje da sutra opet neko uputi apelaciju Ustavnom sudu i kaže da je to diskriminatorno i da primjena zakona ne može zavisiti od toga koliko neko ima primanja”, rekao je Arman Zalihić, delegat Doma naroda PFBiH.

“Zakon za njihove”

“Ovaj zakon je naštiman za one njihove, da oni mogu da rade”, jedan je od komentara.

Sličnog stava i dio struke. Zakonom se pokušava opravdati nesposobnost sistema da ovoj, najugroženijoj kategoriji, obezbijedi uslove za dostojanstven život.

“Sam sistem najavljuje da, u principu, penzije koje trenutno ljudi imaju nisu dovoljne, da će morati da rade i to je neminovnost. Sem toga, samo tržište rada je u jednom izuzetnom minusu, da će penzioneri čak morati popunjavati neka radna mjesta, za koje, trenutno, nema kadra. To je jedna klasična prepiska iz Amerike, gdje se gdje se ljudima dozvoljava da rade dok ne umru”, rekao je Sanel Halilbegović, stručnjak za finansije.

Gotovo polovina od 700.000 penzionera u BiH prima penziju u iznosu do 700 KM, što je, prema riječima struke na granici siromaštva i tjera ih na dodatnu zaradu. Prema podacima državne Agencije za statistiku, 11.000 penzionera, uporedo radi i ostvaruje ovo pravo.

(Izvor: N1)

Podijeli tekst sa drugima na:

Usvojen prijedlog zakona: Penzioneri ostvaruju pravo na penziju i ako povremeno rade

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas je usvojio izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, čime se nastavlja rad na unaprjeđenju prava penzionera i osiguravanju pravednog i transparentnog penzijskog sistema.

Kako je saopšteno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, usvojene izmjene prvenstveno imaju za cilj usklađivanje postojećih praksi sa pravnim okvirom, te formalno priznanje prava penzionera u skladu sa odlukom Ustavnog suda.

– Te izmjene zakona uključuju prepoznavanje i formalno priznavanje presude Ustavnog suda koja je već godinu dana u primjeni, te u praktičnom smislu ne donose nove promjene. Osim toga, obustava invalidskih i porodičnih penzija, o čemu se u medijima pokrenula diskusija, važno je istaknuti da ova obustava postoji već najmanje 40 godina, praktično od samog početka penzijskog sistema, te ostaje nepromijenjena usvajanjem ovih izmjena i dopuna, pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, javlja Fena.

Jedna od značajnijih novina, kako je kazao ministar, koju donose ove izmjene odnosi se na mogućnost rada penzionera.

Naime, iako je penzionerima i ranije bilo omogućeno da rade na privremenim i povremenim poslovima bez obustave penzije, ovom izmjenom Zakona, penzioneri koji su redovno otišli u penziju, sada mogu zasnovati radni odnos bez obustave penzije, a što je omogućeno presudom Ustavnog suda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija plan Vlade Srpske

Plan Vlade Republike Srpske je da posredstvom Fonda PIO, penzije svake godine budu povećavane, a životni standard penzionera poboljšan, poručeno je iz Teslića sa Kongresa fondova penzijsko-invalidskog osiguranja iz regiona.

Fond PIO omogućiće svim korisnica olakšice u podnošenju zahtjeva za ostvarivanje prava. Uskoro bi trebalo da imaju i elektronsku razmjenu podataka sa fondovima u Austriji i Njemačkoj.

Fond PIO Srpske prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka potpisao je 2012. godine sa Makedonijom. Od tada potvrdu o životu penzioneri više ne šalju poštom. Јoš jedna takva pojednostavljena procedura za desetine hiljada penzionera od oktobra biće uspostavljena i sa Austrijom.

– Želimo je da unaprijedimo dalju elektronsku razmjenu podataka.Izuzetna je saradnja sa Republikom Srpskom i posljednjih godina se do te mjere razvila da smo prezadovoljni što smo našli zajednički format saradnje – kaže Inhen Figela, direktor Austrijskog penzijskog osiguranja.

Direktor Fonda PIO Mladen Milić rekao je da će inicirati da se sva neophodna dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na penziju ubuduće elektronski razmjenjuje.

– Želimo da svi zajedno, našim korisnicima usluga pružimo pravovremenu kvalitetnu uslugu i da oni na svoje radno stečeno pravo, u ovom slučaju to je penzija, čekaju što kraće, odnosno da od momenta prekidanja radnog odnosa usljed ispunjavanja uslova za ostvarivanja prava na penziju do konačnog dobijanja rješenja i uvođenja u penzijski sistem i isplatu protekne u što kraćem periodu – rekao je Milić.

(Izvor i foto: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri razočarani sastankom, Vlada FBiH bez konkretne ponude

Predstavnici Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH Redžo Mehić i Ivan Kožul sastali su se jučer sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem i zamjenicima Tonijem Kraljevićem i Vojinom Mijatovićem, te federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem, kako bi razgovarali o ispunjavanju ranije upućenih zahtjeva penzionera.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog zavoda PIO/MIO. Na nedavnoj sjednici Skupštine Saveza jednoglasno su usvojeni zaključci i zatraženo povećanje penzija kroz izmjene Zakona o PIO/MIO, ali i isplata jednokratne novčane pomoći od po 100 i 200 KM. Izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju član 79 i promjenu parametara na osnovu kojih se vrši usklađivanje, a penzioneri zahtijevaju da se usklađivanje penzija veže za prosječnu plaću u FBiH.

Zaključak jučerašnjeg sastanka je da će Vlada Federacije BiH raditi na iznalaženju najboljih mogućih rješenja s ciljem da se u federalnom budžetu za ovu godinu osiguraju sredstva za isplatu jednokratne finansijske podrške.

– Takođe, poduzeće se aktivnosti na povećanju sredstava namijenjenih za banjsko liječenje penzionera. Kada je riječ o izmjenama zakonskih rješenja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, zaključeno je da će se o ovom pitanju nastaviti razgovarati između predstavnika penzionera, te resornog federalnog ministarstva i Federalnog zavoda PIO/MIO, a s ciljem sagledavanja svih mogućnosti radi poboljšanja cjelokupnog sistema PIO, saopćeno je iz Vlade FBiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fondovi elektronski da razmjenjuju dokumentaciju za penziju

Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić ukazao je na potrebu da se sva neophodna dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na penziju, bilo da se radi o starosnoj, porodičnoj ili invalidskoj, ubuduće elektronski razmjenjuje sa fondovim za penzijsko i invalidsko osiguranje država nastalih na području bivše Jugoslavije.

Milić, koji je danas u Tesliću domaćin 14. susreta direktora fondova za penzijsko i invalidsko osiguranje zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije, rekao je novinarima da je glavna tema dvodnevnog skupa upravo digitalizacija i elektronska razmjena svih podataka koji se operativno koriste u fondovima, prenosi Srna.

Svu dokumentaciju slati elektronski

On je najavio da će na skupu inicirati da se sva neophodna dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na penziju ubuduće elektronski razmjenjuje.

“Želimo da svi zajedno, našim korisnicima usluga pružimo pravovremenu kvalitetnu uslugu i da oni na svoje radno stečeno pravo, u ovom slučaju to je penzija, čekaju što kraće, odnosno da od momenta prekidanja radnog odnosa usljed ispunjavanja uslova za ostvarivanja prava na penziju do konačnog dobijanja rješenja i uvođenja u penzijski sistem i isplatu protekne u što kraćem periodu”, poručio je Milić.

On je podsjetio da Fond PIO Republike Srpske, ali i većina fondova nastalih na području bivše Jugoslavije, već imaju potpisane bilateralne sporzume o elektronskoj razmjeni činjenice nastupa smrti za korisnike prava koji žive van države, a kojih je više od 53.000 koji žive na teritoriji 26 zemalja na četiri kontinenta.

“U ranijem periodu svi oni su bili u obavezi da do kraja tekuće godine dostave potvrdu o životu da bi im uredno nastavili isplaćivati penziju za narednu godinu. Već unazad osam godina naši korisnici prava koji žive van Republike Srpske ne moraju da dostavljaju potvrde o životu”, izjavio je Milić.

Bolje razumijevanje penzionera

Direktor federalnog Zavoda PIO/MIO Halid Subašić kaže da ovakvi skupovi doprinose boljem razumijevanju i boljem korisničkom iskustvu penzionera ma u kojoj zemlji bivše Jugoslavije oni ostvarili to pravo.

“Od prošle godine intenzivirali smo saradnju sa svim fondovima posebno sa Fondom Republike Srspke, formmirali smo i jednu radnu grupu koja će se baviti tehničkim pitanjima kao bi što prije riješili određene nesuglasice koje postoje”, izjavio je Subašić.

Direktor Zavoda za socijalno osiguranje Srbije Zoran Panović ukazao je na odličnu bilateralnu saradnju sa Republikom Srpskom, istakavši da susreti u ovom formatu pomažu da se lakše riješe otvorena pitanja među fondovima.

On navodi da će digitalizacijom korisnici lakše ostvariti svoja prava, što je i osnovni cilj, a zaposlenim u fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja bržu i bolju razmjenu i komunikaciju što će podići efikasnost rada.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najmoćniji u Srpskoj po mišljenju penzionera

Najmoćniji su političari i njima bliski bogataši, oni nam kapu kroje, a kako su je skrojili vidi se već po tome što je isplata mizernih penzija vijest dana, kažu uglas penzioneri.

Pri tome, neki veterani socijalističkog rada spominju konkretna imena, a neki se, iskusno, služe eufemizmima u stilu „znate vi na koga mislim“.

Za razliku od mnogih njegovih vršnjaka, koji na čelo liste stavljaju aktuelnog Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, Ratko Trifunović, ima drugačiji rezon.

– Jedno je sigurno, među penzionerima nema moćnika. Mi smo najzaslužniji, a najnemoćniji. I da napravite listu hiljadu najmoćnijih, ne bi tu bilo mjesta ni za koga od nas – veli Trifunović.

A glavni u Srpskoj su, tvrdi, oni koji su najbogatiji.

– Ovo je surovi kapitalizam, u ovakvoj, kobajagi demokratiji, koja više liči na fašizam, caruju vlasnici kapitala. Novcem se ovdje kupuje sve: i fotelja u Vladi i mjesto u crkvi. U ovakvim državama vlade su samo paravan za njihovu neograničenu moć – tvrdi prvi penzioner Srpske.

Mada izbjegava da spominje imena, ipak je saglasan da je na vrhu te piramide Mladen Milanović Kaja.

– On ima ogroman kapital, od njega mnogi zavise, pa preko kapitala vlada i ljudima i gradovima i državom. Vidite da on uzima i komunalne poslove, njegova je banjalučka „Čistoća“, dakle čak i odvoz smeća zavisi od njega – kaže Trifunović.

Slično misli i Banjalučanka Stevka (90), ali neće da se javno izjašnjava.

– Pustite vi mene kraju. Pitajte te bogataše i političare! Oni sve znaju, a ja niti koga znam, niti poznajem, gledam samo kako da preživim, dosta mi je i moje muke – veli Stevka.

Njena nešto mlađa sugrađanka, Mara Makivić (81), spremnija je da razveže jezik.

– Kome da ćutim i kome da se sklanjam! Radila sam pošteno tolike godine, vodila bife u jednoj velikoj firmi u Sarajevu, nikad na posao nisam zakasnila. U ratu sam izgubila jedino dijete, preživjela izbjeglištvo i koga sad da se bojim!? Nekih hohštaplera – kaže Mara.

Zna se, veli ova penzionerka, ko upravlja životima ljudi u Srpskoj.

-Najmoćniji su bogataši, a najbogatiji političari i sa njima povezani privatnici. Koji političari? Pa pogledajte TV, pročitajte na portalima ko to kaže da je nama dobro, jer se ovdje voze dobra kola. Oni voze skupe limuzine, a ja vozim ovu torbu za kupovinu i zagledam koji je šampon najjeftiniji, da uštedim – veli Mara.

Penzioneri, koji dane provode igrajući šah i bistreći politiku, kažu da su najmoćniji „izdajnici, prevaranti i lopovi“. A kako se oni zovu? Zini, da ti kažem!

Veselko Pejić (91), penzionisani magistar ekonomije i nekadašnji direktor u velikoj socijalističkoj trgovačkoj firmi, mnogo je konkretniji.

– Na vrhu piramide moći, broj jedan je Milorad Dodik, onda slijedi njegova pomoćnica Željka Cvijanović, pa predsjednik Skupštine Nenad Stevandić – smatra Pejić.

Na primjedbu da neki misle da su najmoćniji oni koji su najbogatiji, spremno odgovara: nisu ti bogataši stekli kapital na tržištu.

– Ovdje uz politiku ide i bogatstvo i uticaj u društvu. Političari su, ipak, najmoćniji. Oni svima nama kapu kroje. E sad, nije ta kapa dobra, nakrivila se opasno, hoće da spadne, ili kapa ili glava – veli stari ekonomista.

I Nada Golubović, penzionisana inženjerka biohemije, javnosti poznatija kao osnivačica Fondacije „Udružene žene“, saglasna je da je Milorad Dodik najmoćniji čovjek u Srpskoj.

– Dodik je na vrhu, njega se sve pita, pa onda 10 praznih mjesta, pa njegovi politički poslušnici. Među istinski moćnim osobama u Srpskoj nema žena, iako ih ima u politici i vlasti – kaže ona.

I drugi političari, dodaje, rade isto što i Dodik, ili se trude da se dokopaju moći, pa da budu “sultan umjesto sultana“.

– Moram priznati da i stav gospodina Trifunovića i te kako ima osnova. Možda su, ipak, suštinski, najmoćniji bogataši poput Kaje. Jer, oni mogu da rade šta hoće, pa i da upravljaju politikom i političarima, koji su im, vjerovatno, omogućili da postanu to što jesu. Sve je to jako, jako povezano – zaključuje Nada Golubović.

(Izvor: Srpskainfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri neće odustati: Hoće li Vlada FBiH povećati penzije?

Delegacija Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH sastat će se sutra sa predstavnicima federalne Vlade kako bi razgovarali o ispunjavanju ranije upućenih zahtjeva penzionera.

Naime, na nedavno održanoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera/umirovljenika jednoglasno su usvojeni zaključci prema kojim se traži povećanje penzija kroz izmjene Zakona o PIO/MIO, ali i isplata jednokratne novčane pomoći od po 100 i 200 KM.

Izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju član 79. i promjenu parametara na osnovu kojih se vrši usklađivanje, a ono što penzioneri zahtijevaju jeste da se usklađivanje penzija veže za prosječnu platu u FBiH.

Predstavnici udruženja penzionera su u više navrata poručili da neće odustati od zahtjeva koje su nakon sjednice Skupštine Saveza uputili federalnom ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću i federalnom premijeru Nerminu Nikšiću. Oni očekuju da se Vlada na sastanku očituje o navedenim zahtjevima, da li ih prihvata ili ne.

– Mi nismo ucjenjivali niti prijetili, ali smo zauzeli stav da damo razumne rokove i vidimo kako će to ići. Zadnji rok je septembar. Ako ne bude bilo baš nikakvog razumijevanja, onda ćemo održati demokratske mirne proteste, s ciljem ne da rušimo ovu zemlju, jer smo je mi stvarali i branili, nego da upoznamo našu javnost s tim da smo na margini društva, ranije je izjavio Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH.

(Izvor: Oslobođenje; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH samo petog u mjesecu kupuju više i kvalitetnije: Na pomolu protesti?

Gužve ispred banaka znak je da su penzioneri podigli svoje penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Potom tradicionalno slijedi odlazak do pijace i apoteke, kako bi kupili sve što im je potrebno. Takva slika vidljiva je samo nekoliko dana. Ostatak mjeseca provode uglavnom u svojim domovima, iščekujući narednu penziju.

Svaki peti u mjesecu isti je, kaže 83-godišnja Advija Sinanagić. Preuzme svoju minimalnu penziju od 570 KM, plati račune, kupi lijekove i namirnice. Svi ostali dani prolaze u borbi sa egzistencijom.

“Šta ja znam, dođe režija oko 250 KM mislim, i ono što ti ostane razvuci kako znaš i umiješ. Juče sam skuhala buraniju, nisam je jela, ješću je danas i sutra, šta ću. Tako uvijek, nešto dodaš ili oduzmeš”, ispričala nam je Sinanagić.

Sličnu sudbinu dijele i oni sa prosječnom penzijom, koja je od minimalne veća za oko 150 KM. Kažu, kada shvate koliko brzo potroše svoju, pomisle koliko je lakši život onima koji primaju najvišu penziju, od 2.860 KM. A onda se ponovo vrate svojim svakodnevnim problemima.

Mišljenja nekih od anketiranih građana:

  • “Baš gledam neki dan i pitam se ko može da odobri nekome da svaki dan po 10 feninga podižu cijene, ima li ikakav razlog za tih pet ili 10 feninga. A to su ogromne pare u toku godine”
  • “Ja mogu, hvala Bogu imam, bolje nego uz rat što je bilo, onda sam imao 10 KM, sad imam 500/600 KM, meni je ovako, meni ne treba, ali evo radim”,
  •  “Mislim da je to dobro kome ne treba ni da jede, ni da pije vodu, ni da plati režije, to je dobro, te penzije su dobre, da ništa ne potroši čovjek. To je strašno. To ne može biti nekome ni da jede, ne nekome, nego osobi ne može biti ni da jede pet dana, a gdje su režije. To je strašno, u ovoj zemlji je to sve strašno”. mišljenja su nekih od građana koje smo anketirali.

Ali ipak hrana se mora kupiti. Više i kvalitetnije samo petog u mjesecu.

  • “Danas su svi kupili više nego ovih dana, po kilo, po dva i svašta kupuju. Ostalim danima kupuju po komad – dva, pola kile, kad nemaju šta će, a kad je penzija dobro kupuju. Žale se ponekad, ali ne toliko koliko bi se trebali žaliti”, istakla je prodavačica Muratka Banda.

Bunt je sve veći i i ukoliko ne dođe do izmjena Zakona o penzionom osiguranju Federacije Bosne i Heregovine izvjesni su protesti krajem mjeseca. Glavni zahtjev se odnosi na izmjenu člana koji se odnosi na redovno usklađivanje penzija.

“Zato tražimo da se taj član mijenja, da se umjesto stope rasta bruto domaćeg proizvoda ide na stopu rasta prosječne plate u Federaciji BiH, kako imaju i sve druge zemlje, jer bi to bilo puno povoljnije za penzionere i na taj način bi se omogućilo da bi nama i sada i ubuduće usklađivanje penzija bilo u većem procentu”, pojasnio je Redžo Mehić iz Udruženja penzionera FBiH.

Penzioneri u FBiH traže od nadležnih jednokratnu novčanu pomoć. Neće to riješiti sve njihove probleme, ali će barem ublažiti tešku finansijsku situaciju u kojoj se nalaze. No, još uvijek nije sigurno da li će njihov zahtjev biti ispunjen.

(Izvor: N1; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Evropi su samo u Bugarskoj i Albaniji penzije niže nego u Bosni i Hercegovini

Značajne su razlike u iznosu penzija širom Evrope. Manje od polovine Evropljana vjeruje da će imati dovoljno novca za život u penzionerskim danima, što je zabrinjavajući podatak.

Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) iz 2021. godine, najviša prosječna mjesečna penzija je u Islandu u odnosu na ostatak Evrope, a iznosi 2.762 eura.

Među deset država s najvišom prosječnom mjesečnom penzijom su Luksemburg (2.575 eura), Norveška (2.438 eura), Danska (2.417 eura), Švicarska (2.138 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 euro), Irska (1.906 eura), Švedska (1.838 eura) i Belgija (1.737 eura).

Bosna i Hercegovina je među evropskim državama s najnižom prosječnom mjesečnom penzijom (237 eura ili 474 KM), a samo su Bugarska s 226 eura i Albanija sa 131 eurom zemlje u kojima su prosječne mjesečne penzije niže nego u Bosni i Hercegovini.

Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, najviša prosječna mjesečna penzija je u Sloveniji (692 eura), a zatim slijede Hrvatska (388 eura), Crna Gora (291 euro) i Srbija (276 eura). Izostali su Eurostatovi podaci za Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Prosječna mjesečna penzija na nivou Evropske unije iznosi 1.294 eura, prenosi Euronews.

Podijeli tekst sa drugima na: