Smailbegović: BiH ima najnepovoljniji odnos radnik-penzioner

U Federaciji BiH  za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika.

Stručnjaci napominju da je za očuvanje sistema penzionog osiguranja potrebno još oko 200.000 radnika.

Adnan Smailbegović privrednik i član Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH ukazao je na problem nedostatka radne snage. Naglasio je da više nije isključivo pitanje privrede, nego pitanje funkcionisanja kompletnog društvenog sistema, uključujući penzioni i zdravstveni sektor, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“Ako nemamo dovoljno zaposlenih, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, istakao je Smailbegović.

Možda vas interesuje i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U saopštenju se naglašava da FBiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i penzionera u Evropi, jer, prema dostupnim podacima, na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine evropske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog penzionera.

Smailbegović je upozorio i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju BiH.

Prema njegovim riječima, iskazana je potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.

On je naglasio da industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

“Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, poručio je Smailbegović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”,  objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za  rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Granica penzionisanja u Njemačkoj se diže na 70 godina?

Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca planira da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 67 na 70 godina, piše “Bild”.

List navodi da će starosna granica biti povećana na 68 godina tokom 40-ih godina ovog vijeka. Dalje će ići na 69 godina u 50-im godinama ovog vijeka, A konačnu granicu od 70 godina trebalo bi da dostigne u 60-im godinama ovog vijeka.

Bild” navodi da odbor od 13 članova koji radi na prijedlozima reformi takođe želi da malo smanji stopu isplata penzija kako bi sistem ostao održiv.

Sa dugo stagnirajućom stopom nataliteta, podrška starijim generacijama je decenijama predmet debate u Nemačkoj. Stručnjaci su upozorili da će se bez imigracije penzioni sistem urušiti.

Možda vas interesuje i ovo:

Treba li Srpska podići starosnu granicu za odlazak u penziju?

U kojim evropskim zemljama se najranije ide u penziju

U međuvremenu, opozicione stranke žestoko su kritikovale ovaj prijedlog. Kritika je uslijedila i od sindikata. Čak je i ogranak za prava radnika Hrišćansko-demokratske unije, čiji je lider njemački kancelar Fridrih Merc negodovao.

Međutim, kasnije je portparol kabineta kancelara odbacio izvještaj “Bilda” kao spekulaciju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Vlada brine o položaju penzionera

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske  rekao je da Vlada Srpske i druge institucije brinu o materijalnom položaju najstarije populacije.

Kako je rekao, to govori i najava novog povećanja penzija.

Trifunović je naveo da je riječ o vanrednom povećanju pored redovnog usklađivanja primanja svake godine. To redovno usklađivanje vrši se sa rastom cijena na malo i prosječnom platom u Srpskoj.

“Penzije se povećavaju 1. januara. Posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske u avgustu donosi odluku o vanrednom povećanju penzija. To penzionerima mnogo znači”, naglasio je Trifunović.

On je ukazao da će novo povećanje penzija unaprijediti materijalni položaj najstarije populacije. Naveo je da svako povećanje u uslovima rasta cijena znači.

“Osim povećanja penzija, najavljena je isplata jednokratne pomoći penzionerima”, rekao je Trifunović i dodao da je redovno i povećanje penzija od 10 odsto u skladu sa povećanjem plata u Srpskoj.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je nedavno da će penzije u Republici Srpskoj ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima. <<<Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage.

Ona je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja rekla da ima informacija da ima problema u vezi sa tim. Naglasila je da to nije direktno njena nadležnost, ali da smatra da će to biti stavljeno van snage.

Podsjećanja radi, nedavno su iz FZO saopštili da bi srazmjerni penzioneri mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o penzionerima koji su penziju zaradili u inostranstvu, ali žive u Republici Srpskoj.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Ipak, i ovdje su postojala izuzeća pa tako penzioneri koji su ovdje imali 15 godina staža nisu morali plaćati zdravstveno.

Koji penzioneri su trebali plaćati zdravstveno, pročitajte OVDJE. 

 

Podijeli tekst sa drugima na: