Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uputio je medijima dodatna pojašnjenja povodom najava da će penzioneri koji su penzije stekli u inostranstvu morati plaćati zdravstveno osiguranje u Srpskoj. Naveli su da se obaveza odnosi samo na određene kategorije osiguranika.

“Penzioneri Republike Srpske koji su cijeli ili većinski radni vijek proveli u Republici Srpskoj i BiH nemaju nikakvu dodatnu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Osim one obaveze koju za njih već uplaćuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Dakle ništa dodatno”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Takođe, kako ističu, penzioneri drugih zemalja koji su cjelokupan radni staž proveli u zemljama sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju takođe nemaju obavezu dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, jer za njih to plaća osiguranje zemlje iz koje primaju penziju.

Ko ima obavezu plaćanja doprinosa?

Obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Republici Srpskoj,
  • primaju penziju iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provele većinski radni vijek i imaju prebivalište u Republici Srpskoj

Ova obaveza, podsjećaju iz Fonda, postoji bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.  Kako kažu, radi se o licima koja većinski prihod ostvaruju izvan Republike Srpske.

“Dakle, obavezu o kojoj se u javnosti najčešće pogrešno govori imaju samo oni koji su većinski radni vijek proveli u inostranstvu i po tom osnovu primaju većinski dio svoje penzije”, dodaju iz Fonda.

Možda vas zanima i ovo:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Ističu kako su tokom svog radnog vijeka, ta lica, u inostranstvu radila, tamo ostvarivala prihode, tamo uplaćivala doprinose i tamo koristila zdravstveni sistem.

“Kada danas žive u Republici Srpskoj i ovdje koriste zdravstvenu zaštitu, ne plaćaju doprinose u državama iz kojih primaju penziju. U pravilu taj dio primanja im ostaje, dok zdravstvenu zaštitu koriste u Republici Srpskoj u punom obimu. Zato je prirodno i logično da učestvuju u finansiranju sistema koji koriste u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

Naglašava se kako takav pristup nije u skladu sa principom pravičnosti i solidarnosti na kojem počiva sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti je logičan ni moralan.

Fond poručuje: Budžet štiti najugroženije

“Kada je riječ o ustavnoj zaštiti djece, trudnica i starih, koja se u javnosti pogrešno i tendenciozno tumači, podsjećamo da je Republika Srpska još 2019. godine donijela zakonsko rješenje kojim je obezbijeđena zdravstvena zaštita za sve socijalno osjetljive kategorije stanovništva”, stoji u saopštenju Fonda.

Takođe se ističe da je Zakonom  propisano da se, ukoliko lice nema drugi osnov osiguranja, osiguranim licem smatraju, između ostalih:

  • djeca
  • učenici
  • studenti
  • trudnice i porodilje
  • lica starija od 65 godina
  • lica sa invaliditetom
  • lica oboljela od malignih, hroničnih i drugih teških bolesti
  • lica bez prihoda, kao i druge posebno osjetljive kategorije

“Za ova lica doprinose ne plaćaju sami građani, već ih obezbjeđuje Republika Srpska iz budžeta. To je jasno propisano zakonom. To znači da se ustavna zaštita ovih kategorija ne ogleda u tome da doprinosi ne postoje. Već u tome da država preuzima obavezu njihovog plaćanja, kako bi se zaštitili najugroženiji”, dodaje se u saopštenju.

S druge strane, ističe se kako lica koja većinski prihod ostvaruju iz inostranstva ne spadaju u kategorije za koje država preuzima tu obavezu, već su zakonom prepoznata kao poseban osnov osiguranja i u skladu s tim imaju obavezu učešća u finansiranju sistema koji koriste.

“Zato se ova dva pitanja ne mogu izjednačavati. Jedno je socijalna zaštita najugroženijih, koju finansira Republika Srpska iz budžeta, a drugo je uređenje sistema tako da svi koji koriste zdravstvenu zaštitu učestvuju u njenom finansiranju.

Zdravstveni sistem može biti pravičan samo ako ga koriste svi, a isti finansiraju u skladu sa svojom ekonomskom snagom”, saopštio je Fond.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija putem punomoći od 1.maja neće biti moguća

Od 1. maja ove godine ukida se isplata penzije putem punomoći date Fondu za penziono i invalidsko osiguranje Srpske.

Kako su ranije saopštili iz ovog fonda, korisnicima koji do 30. aprila 2026. ne promijene način isplate penzije, isplata će biti privremeno obustavljena. Tako će biti sve do regulisanja načina isplate i usklađivanja podataka sa važećim propisima, piše Srpskainfo.

Iz Fonda PIO su ranije saopštili da je, u okviru akcije arhiviranja punomoći, sprovedene tokom 20 dana, a početkom februara, evidentirano ukupno 2.339 korisnika prava.

One koji nisu promijenili način isplate penzije, pozvali su da to urade najkasnije do 30. aprila 2026. godine. Tačnije, da regulišu način isplate penzije otvaranjem računa u poslovnoj banci ili opredjeljenjem za isplatu putem pošte, u kom slučaju će lično regulisati poslovni odnos sa nadležnim poštanskim operatorom.

Možda vas zanima i ovo:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

“Apelujemo na korisnike koji imaju prijavljeno boravište u Republici Srpskoj, a žive u inostranstvu, da svoj status usklade sa odredbama člana Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH”, poručili su ranije iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Zašto penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje?

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a upitao je Vladu Republike Srpske zbog čega penzioneri plaćaju doprinose.

On tvrdi da je to neustavno i da penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje.

“Da li je pošteno da penzioner sa srazmjernom penzijom plaća doprinose za zdravstvo po stopi od 10,2 odsto, isto kao i milijarder? Da bi zakrpila budžetske rupe, vlast ne štedi ni novčanike penzionera”, rekao je Kresojević.

On je naveo da je, umjesto oslobađanja penzionera od ove obaveze, vlast povećala doprinose za određene kategorije.

“Umjesto da sve penzionere oslobodi doprinosa za zdravstvo, vlast je penzionerima sa srazmjernim penzijama povećala doprinose čak pet puta”, istakao je Kresojević.

Pozvao je predsjednika Vlade da se, kako kaže, upozna sa članom 37, stav 3 Ustava Republike Srpske. Tim članom djeci, trudnicama i starim licima garantuje liječenje iz budžeta.

“Uputiću inicijativu Vladi Republike Srpske i Fondu zdravstvenog osiguranja da odmah odustanu od, po mom mišljenju, neustavnog opterećenja penzionera”, zaključio je Kresojević.

Podsjećanja radi, FZO nedavno je donio odluku da srazmjerni penzioneri moraju plaćati doprinose. To se odnosi na penzionere koji su većinu staža stekli u inostranstvu. Oni će morati plaćati 10,2 posto na penziju koju primaju u inostranstvu. Oni koji u Republici Srpskoj imaju više od 15 godina staža neće morati plaćati doprinose.

Više o ovoj temi:

Srazmjerni penzioneri: Šta uraditi da ne ostanete bez zdravstvenog osiguranja

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomjeranje starosne granice za penziju aktuelno u cijelom svijetu

Evropljan žive sve duže, a prosječan očekivani životni vijek u Evropskoj uniji dostigao je 81,5 godinu.
Iako je to generalno sjajna vijest, ona predstavlja ogroman pritisak za održivost postojećih penzionih sistema. Sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera, zbog čega se mnoge države okreću neizbježnom, ali nepopularnom rješenju – produžetku radnog vijeka.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine starosna granica u Evropskoj uniji približiti 67. godini. Više zemalja će preći granicu od 70 godina, piše Blic.

Evo kako izgleda mapa penzionih reformi širom svijeta i šta nas očekuje u narednom periodu.

Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže

  • Danska (70 godina): Apsolutni rekorder u Evropi. Danski parlament je usvojio propis kojim se starosna granica za osobe rođene poslije 31. decembra 1970. godine podiže na 70 godina. Danski sistem je vezan za očekivani životni vijek i revidira se svakih pet godina.
  • Grčka (68,5 godina): Zbog strogih reformi, očekuje se da će Grci do 2030. godine u penziju ići sa 68,5 godina, što će u tom trenutku biti pola godine duže nego u Danskoj.
  • Irska (68 godina): Planira postepeno povećanje starosne granice na 68 godina do 2028. godine.
  • Njemačka (67 godina): Standardna granica se svake godine postepeno povećava i dostići će 67 godina do 2031. godine. Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe nedavno je predložila da bi granica u budućnosti trebalo da bude obavezno vezana za rast očekivanog životnog vijeka, što bi značilo još duži radni vijek za mlađe generacije.

Svijet isprobava nove modele

Mađarska: Od 1. januara 2026. godine ukida se dosadašnja stroga starosna granica za penziju. Više neće biti obavezno da osoba napuni 65 godina. Moći će slobodno da odluči kada će se penzionisati u zavisnosti od svog zdravlja i finansija. To će moći pod uslovom da ima minimalno 20 godina staža za ostvarivanje pune penzije.

Japan: Iako je japansko društvo jedno od najstarijih, zakonska starosna granica za penziju je ostala 60 godina. Međutim, japanske kompanije su razvile sistem “ponovnog zapošljavanja nakon penzionisanja”. Tu radnici nakon 60. godine potpisuju nove ugovore, omogućavajući im rad do 65. godine. Time se obezbjeđuju manji troškovi za kompaniju, a da se pritom ne ugrožava zapošljavanje mladih.

Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske

Sa druge strane, neke zemlje se suočavaju sa ogromnim otporom javnosti. U Francuskoj je Nacionalna skupština nedavno izglasala suspenziju kontroverznog zakona o penzijskoj reformi koji je trebalo da podigne granicu sa 62 na 64 godine. Ovaj potez efektivno zamrzava francusku starosnu granicu na 62 godine i devet mjeseci, i to najmanje do poslije predsjedničkih izbora 2027. godine.

Šta to znači za građane

Iako ekonomisti objašnjavaju da podizanje granice za penzionisanje direktno spasava javne finansije i rasterećuje državne budžete, radnici upozoravaju da sistem nije pravedan. Činjenica da Evropljani žive duže, ne znači nužno da su duže zdravi i sposobni za rad. Radnici na fizički zahtjevnim poslovima ističu da je nemoguće obavljati teške poslove do 70. godine bez ozbiljnih posljedica po zdravlje, te se sve više apeluje na uvođenje diferenciranih penzionih modela i granica u zavisnosti od vrste profesije.

Možda vas intereusje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Podijeli tekst sa drugima na:

Srazmjerni penzioneri: Šta uraditi da ne ostanete bez zdravstvenog osiguranja

Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.

Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje

Kako navode iz FZO RS za, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.

Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila

“Kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja,treba da se jave u Poresku upravu. Odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100). Potom treba da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu. Tu će im bitiutvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju u Fondu.

Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.

“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Sve zasnovano na principu pravičnosti

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.

“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj i plaćali doprinose. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj. To Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni.

Možda vas interesuje i ovo:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama FZO obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.

“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova. Uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.

Gdje se penzioneri mogu informisati

Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.

“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji: Crnogorci će, ako žele, moći raditi do 67. godine

Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o radu kojima se starosna granica za prestanak radnog odnosa povećava sa 66 na 67 godina života.

Izmjenama se, međutim, ne mijenja starosna granica za odlazak u penziju. Ona je definisana Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i iznosi 65 godina života uz minimum 15 godina staža, prenose podgoričke Vijesti.

Nova odredba omogućava zaposlenima da, ukoliko to žele, mogu da rade do 67. godine. Ipak, ukoliko žele i ranije mogu da odu u penziju ako ispune uslove.

Za razliku od Crne Gore u Republici Srpskoj, po sili zakona, sa napunjenih 65. godina života prestaje radni odnos.17

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore saopšteno je da pozdravljaju vraćanje starosne granice. Navodeći da je prethodna izmjena iz 2021. godine nanijela štetu hiljadama radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Sindikat je ranije ukazivao da je snižavanje granice izazvalo probleme zaposlenima.  Posebno onima sa kreditima koji su prelaskom sa zarade na nižu penziju imali poteškoće u otplati. Probleme su imali i oni kojima je nedostajala jedna godina staža za povoljniji obračun penzije.

Prema novim izmjenama, moguće je produženje radnog odnosa i nakon 67. godine života ukoliko zaposleni nema navršenih 15 godina staža, i to do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi su i u prethodnom periodu, po posebnom zakonu, mogli da rade do 67. godine. Ograničenje od 66 godina u praksi odnosilo uglavnom na privatni sektor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Potvrda o stažu: Tražite je na vrijeme da ne kasni penzija

Potvrda staža jedan je od razloga zbog kojih se postupci za ostvarivanje prava na penziju dugo vode.

Recimo, ukoliko ste imali dio staža u Srbiji, najbolje je da odete u najbližu poslovnicu Fonda PIO. Tu treba da uz pomoć službenika Fonda PIO popunite zahtjev za potvrdu staža. Nakon što potpišete taj popunjen zahtjev, Fond PIO Republike Srpske službenim putem traži potvrdu staža.

“Po prijemu potvrde o stažu, ona će biti kopirana i upućena uz propratni dopis na adresu koju ste naveli. To što bude potvrđeno kao staž biće uračnuta kada dođe do rješavanja zahtjeva za penziju”, rekla je Tatjana Vanovac, načelnik Odjeljenja za ostvarivanje prava primjenom međunarodnih ugovora.

Ona navodi da Fond PIO trenutno ima 1906 zahtjeva za potvrdu staža na koje nema odgovor. To se odnosi na sve države sa kojima Fond PIO ima potpisan međunarodni sporazum.

“Veoma je važno i korisno za osiguranike koji su se primakli penziji da se što prije obrate najbližoj poslovnici Fonda ako su imali staža bilo gdje u inostranstvu. Procedura je vrlo jednostavna, potrebno je donijeti dokaz o stažu u toj drugoj državi, najčešće je to radna knjižica. Kada dobijemo potvrdu staža, onda će pitanje penzije biti vrlo lako rješivo i u roku od nekoliko dana od podnošenja zahtjeva biće urađeno rješenje i pokrenut postupak prema toj drugoj državi u kojoj je bio staž”, rekla je Vanovac.

Možda vas zanima i ovo:

Nepotpuna dokumentacija najveći problem u radu Fonda PIO RS

Podijeli tekst sa drugima na:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj moglo bi ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o domaćim penzionerima koji pored domaće penzije primaju i penzije iz inostranstva. S tim da su većinski radni staž ostvarili van Republike Srpse. Oni će od 1. maja biti u obavezi da sami uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje. To će morati uraditi kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu, rekao je Slobodan Kelečević iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Od ove obaveze izuzeti su samo osiguranici koji su starosnu penziju stekli sa najmanje 15 godina radnog staža u Srpskoj”, istakao je on, a prenosi RTRS.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da će korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imati rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na: