Kategorija: Zabava

Uprkos lošim vremenskim prilikama, 17. Dani glamočkog krompira okupili su više od 1.000 posjetilaca i rekordan broj izlagača – njih 70. Generalni pokrovitelj i organizator manifestacije je opština Glamoč.

Pobjednik takmičenja je Luka Ubović iz Glamoča čiji je krompir težio 2.193 grama.

Drugo mjesto osvojio je Ahmet Kovačević sa krompirom od 1.982 grama, dok je treće mjesto pripalo Јasminu Vidimliću čiji je krompir imao 1.942 grama.

Nagrade od 300 za prvo, 200 za drugo i 100 KM za treće mjesto obezbijedila je Opština Glamoč.

Posjetiocima je priređen i kulturno-umjetnički program u kojem je učestvovao KUD “Budućnost” iz Glamoča.

Mrkonjićanka Stana Mitrić danas je u svom gradu, gdje je rođena i živi, proslavila 100. rođendan u društvu porodice, prijatelja i komšija.

Baka Stana rekla je novinarima da nije mislila da proslavlja rođendan, ali da su proslavu osmislila i organizovala njena djeca, unuci i praunuci.

“Za ovo života sam se ispatila i izmučila. Sad mi je najbolje, najljepše, ali ipak patim što sam sahranila svoju djecu. Gledam njihove fotografije, plačem i razgovaram s njima, jer živa u zemlju ne mogu”, ispričala je baka Stana.
Najviše se, kaže, namučila u vrijeme ratnih dešavanja, kada je bila gladna i žedna.

Sa tri godine ostala bez majke

Stana /Višekruna/ Mitrić rođena je 20. oktobra 1925. u selu Brdo kod Mrkonjić Grada, a sa tri godine ostala je bez majke.

Rodila sedmoro djece

Rodila je sedmoro djece i bez muža ostala 2018. godine, kada je umro u 91. godini.

Ima 14 unuka, 13 praunuka i jednog čukununuka.

Velika žena koja se mnogo napatila

Unuk Duško Lazić iz Banjaluke rekao je da rado dolazi kod bake Stane, za koju kaže da je velika žena koja se mnogo napatila u životu.

Lazić je naglasio da se rado sjeća svog djetinjstva i dolazaka kod bake, kada su joj pomagali oko seoskih poslova, ali da ih ona i danas dočekuje sa osmijehom i radošću.

Ispunjena želja

Najmlađa Stanina unuka Stanislava Zorić iz Banjaluke kaže da su se ona i njena sestra prije nekoliko godina dogovorile da će ako dočekaju da baka doživi stotu godinu, upravo na ovakav način proslaviti njen rođendan, što se danas i ispunilo.

Zorićeva je rekla da ih je baka uvijek dočekivala domaćinski i s ljubavlju, te da i dan-danas tako dočekuje svoju rodbinu i goste, ustajući i pitajući ih da li su gladni i žedni.

Krupa na Vrbasu uvrštena je na listu najboljih turističkih sela svijeta za 2025. godinu.

Iz Turističke organizacije grada Banjaluke saopštili su da je ovaj jedinstveni prirodni i kulturni biser zvanično postao dio prestižnog programa Best Tourism Villages (BTV) 2025, koji dodjeljuje UN Tourism (bivši UNWTO).
Svečana ceremonija održana je u kineskom gradu Hužou, gdje je nagradu primila direktorica Turističke organizacije Banjaluka, Minja Šurlan.

Priznanje su joj uručili Gao Dženg, ministar kulture i turizma Narodne Republike Kine, te Zurab Pololikašvili, generalni sekretar UN-a za turizam.

“Ovo globalno priznanje potvrđuje izuzetan turistički potencijal Krupe na Vrbasu, kao i našu posvećenost održivom razvoju, očuvanju kulturne baštine i prirodnih resursa. Krupa na Vrbasu sada je zvanično dio globalne mreže najboljih ruralnih destinacija. Čestitamo cijeloj zajednici i svima koji su doprinijeli ovom izvanrednom uspjehu”, poručili su iz Turističke organizacije grada Banjaluke.

Kako doći u Krupu na Vrbasu

Krupa na Vrbasu se nalazi na 25 km od Banjaluke. Smještena je u dolini Vrbasa u Krupskoj kotlini, na putu ka Jajcu ili Mrkonjić Gradu.

Najbolji način dolaska je sopstvenim autom, biciklom, motorom ili nekim drugim ličnim prevoznim sredstvom. Javni prevoz ne nudi adekvatan red vožnje i trasu u skladu sa kojom biste mogli na efikasan način obići sve znamenitosti koje mjesto nudi.

U centru Krupe na Vrbasu, na magistralnom putu, postoje oznake za skretanje ka slapovima, crkvi brvnari i manastiru. Ne morate brinuti da ih nećete uočiti.
Posjetu je najbolje započeti od slapova Krupe.

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić prisustvovao je “Susretima penzionera“ koje je organizovalo Udruženje penzionera Brčko distrikta, korisnika PIO Republike Srpske, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana starijih lica.

Tokom obraćanja prisutnima, gradonačelnik je istakao važnost podrške starijoj populaciji i podsjetio na značajnu ulogu koju penzioneri imaju u izgradnji i razvoju zajednice, saopšteno je iz Vlade Brčkog.

“Brčko distrikt ostaje opredijeljen da kroz institucionalnu podršku obezbijedi bolji kvalitet života za naše najstarije sugrađane. Vlada Brčko distrikta je i ove godine obezbijedila značajna finansijska sredstva za rad naših udruženja penzionera. Obezbijeđeno je oko 100.000 KM za redovan rad Udruženja penzionera, isto toliko za banjsko-klimatsko liječenje, kao i oko 1.450.000 KM za subvencionisanje cijena komunalnih usluga. Sve je to u prijedlogu budžeta i siguran sam da će to podržati i poslanici“, rekao je gradonačelnik Milić.

On je dodao da će i ubuduće, u saradnji sa udruženjima penzionera, nastojati da se na adekvatan način odgovori na rast životnih troškova.

Susret je organizovan s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava. Tim povodom u Brčko su stigli penzioneri iz beogradske opštine Mirijevo, predstavnici Udruženja penzionera regije Bijeljina, Lopara i Pelagićeva, kao i predstavnici udruženja penzionera iz Federacije BiH, te rukovodstvo Udruženja penzionera Republike Srpske.

Povodom nadolazećeg Dana penzionera iznenađenje i pokloni za više od 300 penzionera koji su na liječenju u Kantonalnoj bolnici Zenica i Opštoj bolnici u Tešnju.

Posjetu i podjelu paketa organizovao je Savez penzionera Zeničko-dobojskog kantona. Iznad tih susreta ključno pitanje – mogu li izmjene Zakona o PIO-u donijeti i povoljniji status penzionerima?

Više od materijalne podrške penzionerima koji se nalaze na liječenju, kažu, znači lijepa riječ i saznanje da nisu zaboravljeni.

“Narastem još ovoliko. Drago mi”, govori penzionerka iz Maglaja Mira Nalić.

“Lijepu riječ, a ne drugo šta. Još i više”, kaže penzionerka iz Zavidovića Saliha Kalabić.

“Da ti donese žvaku, to je veliko”, kaže penzionerka iz Breze Maida Hajduković.

Ovakve akcije u Opštoj bolnici u Tešnju organiziraju se već nekoliko godina.

Penzionerima posjeta znači mnogo

“To je, svakako, lijepa akcija koja umnogome podiže i nivo zdravstvenog segmenta jer kad pacijent, koji je uz to i penzioner, star i iznemogao, ima podršku zajednice i svog udruženja na ovakav način, svakako da ta komunikacija i liječenje, uz psihički status su, svakako, na visokom nivou“, ističe Omer Bedak, direktor Opšte bolnice u Tešnju.

Posjeta bolesnim penzionerima znači mnogo. Ipak, materijalnim statusom, kažu, ne mogu biti zadovoljni.

Od izmjena Zakona o PIO-u, koje će stupiti na snagu prvog januara naredne godine, penzioneri očekuju rast penzija.

“Do sada je to bio rast BDP-a i prodsječan rast cijena, a sada je to rast prosječne plate i rast cijena osnovnih životnih namirnica u odnosu 60:40, odnosno, primjenjivat će se faktor koji u tom momentu bude povoljniji za penzionere. I bit će dva redovne uskađivanja penzije – 1. januara i 1. jula”, pojašnjava Hajrudin Alić, predsjednik NO Saveza penzionera FBiH.

Na pitanje da li vjeruju da će donosioci odluka poštovati nove zakonske odredbe, s obzirom da će zahvatanja iz budžeta zbog ovoga biti uvećana, u Federalnom savezu penzionera ističu da imaju uvjeravanja vlasti. U protivnom najavljuju radikalne mjere uključujući i proteste.

youtube.com/watch?reload=9&v=I4N6Cbl_tOU 

(Izvor vijesti: FTV)

Penzioneri u svojoj svakodnevici imaju mnogo slobodnog vremena. Uz malo podsticaja za fizičku aktivnost i društvene veze, njihovi dani su vedriji, a postignuća vidljivija.

Biti penzioner u Bosni i Hercegovini nije nimalo lako, brojni su problemi s kojima se ova populacija svakodnevno susreće. Male penzije, iako su nešto više nego ranije, a dobili su i jednokratnu pomoć – nedovoljno je to za pristojan život u vrijeme inflacije.

A da ovoj populaciji malo treba da bude zadovoljna, pokazuju i kadrovi koje smo zabilježili na treningu.

Brojni su benefiti sportskih aktivnosti i doktori se manje posjećuju kada se vodi zdraviji život.

“Ponedjeljak, petak i srijeda ujutro osam sati mi smo već na trenignu. Poslije treninga idemo u Klub penzionera”, priča Nevenka Mazul.

“Što će nam doktor i fizijatrija, sve odrađujemo uz pomoć naše Nejle i Luke”, dodaje Milka Talić.

Zbilježen veliki napredak

A treneri zapažaju već veliki napredak kod mnogih, zbog čega naglašavaju da bi aktivnosti bilo dobro produžiti tokom cijele godine.

“Prvo se fokusiramo na mobilnost samog tijela, na mišiće stabilizatore trupa”, ističe trener Luka Posavac.

“Recimo, ako rade čučanj na klupu i ako odmaknu klupu i rade samostalno, onda vidimo da su spremni, da su napredovali”, kaže trenerica Nejla Graho.

Apeluju penzioneri da se što prije provedu reforme koje će dodatno poboljšati njihov materijalni status. I dalje čekaju na ispunjenje obećanja o 13. penziji i usklađivnje s troškovima života dva puta godišnje. Protestni skup su odgodili jer žele vjerovati u obećanje da s Novom godinom idu izmjene zakona. Upozoravaju i na previsoke cijene lijekova koje moraju koristiti.

“Kod nas su tri puta skuplji lijekovi nego u državama u okruženju. Naši penzioneri prelaze da stanuju u Zapadnohercegovački kanton, gdje su im lijekovi jeftiniji”, ističe Tomislav Primorac, predsjednik Udruženja penzionera Neretva.
Bijeg od problema penzioneri nalaze kroz aktivnosti, ali i razgovor i druženje.

“Podijelimo iskustva s treninga i sretni i veseli idemo kući i čitav dan je nama ko bombona”, poručuje Milka Talić.

Iz ovoga bi svi ponešto mogli naučiti.

(Izvor vijesti: Federalna)

Marko Jurešić iz Busovače, živi od šume i za šumu.

Šumski plodovi njegov su glavni izvor prihoda ali zna on raditi i druge poslove.

Kada je riječ o branju gljiva, Marko je osmislio i onvi styling, i umjesto plastičnih kanti na leđima nosi sepet ispleten od ljeske.

“Lakše je nositi spet na leđima nego dvije kante u rukama jer često se spuštam niz strmine pa se kante znaju i prevrnuti, a vrganji završiti u potoku”, priča Marko, a prenosi novinar Srećko Stipović.

Ne žali se Marko nikada a s ponosom nam je pokazao i auto kombi koji je nedavno kupio od prodaje šumskih plodova.

Istina nije nov iz prodavnice ali dobro očuvan a može s njim i u šumu.

Kako je cijena otkupa niska, Marko svoje vrganje nosi kući i kiseli u buradima. U zimu ih prodaje jer je cijena kiselog vrganja daleko veća od ove koja se danas plaća za sirovi vrganj.

Proveli smo dva tri sata s Markom u berbi vrganja pa pogledaje što smo zabilježili.