Kategorija: Zabava

Prema podacima UN-a, devet posto svjetske populacije danas čine penzioneri, a ovaj postotak bi do 2070. godine trebao porasti na 20 posto.

Ovaj značajan rast predstavlja izazov za penzione sisteme mnogih zemalja, koji će se suočiti s pritiskom usljed demografskih promjena.
Prema Globalnom penzionom indeksu (MMGPI), koji ocjenjuje penzione sisteme 37 zemalja, Nizozemska i Danska imaju najbolje sisteme na svijetu.

Ove zemlje pružaju visok nivo finansijske podrške svojim penzionerima. U Nizozemskoj, penzioni sistem se sastoji od nekoliko segmenata: državne penzije, profesionalne penzije i privatne penzije. Više od 90 posto poslodavaca nudi svojim zaposlenicima penzijske šeme koje upravljaju privatni fondovi, što omogućava visoke penzije koje su blizu plata.

Zbog visokog standarda života, Nizozemci rado uplaćuju dio svojih primanja u ove fondove, što im garantuje sigurnu budućnost.

U Švicarskoj, obavezni penzioni fond poznat kao drugi stub osiguranja dopunjuje državni sistem, dok u Velikoj Britaniji privatni penzioni fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), omogućavaju veću kontrolu nad penzionim štednjama.

Turski penzioni sistem oslanja se na prihode, a minimalna državna penzija bi se mogla povećati kako bi se poboljšao položaj najsiromašnijih penzionera.

Na Filipinima, penzioneri ostvaruju malu osnovnu penziju, a pravo na doživotnu penziju imaju oni koji su uplaćivali doprinose najmanje 120 mjeseci.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mnogi penzioneri se ponovo zapošljavaju, bilo iz želje za aktivnošću ili zbog finansijske nužde. U Federaciji BiH, najniža penzija iznosi 573 KM, dok najviša dostiže 2,867 KM. U Republici Srpskoj, prosječna penzija iznosi 593 KM, a najviša 3,228 KM.

Ova situacija ukazuje na potrebu za reformama koje bi osigurale bolji položaj penzionera i održivost penzionog sistema u Bosni i Hercegovini.

Izbor modela i tipa automobila mijenja se sa godinama. Ali koji modeli automobila pobeđuju u trci za stare, a koji za mlade vozače?

Njemački portal za poređenje cijena osiguranja anonimno je procijenio starost svih vozača koji su upoređivali cijene i sklopili osiguranje automobila i analizirao popularnost 100 najčešćih modela među različitim starosnim grupama kupaca.

Prema ovom istraživanju, vozač Mercedesa B klase najvjerovatnije će biti osoba od 65 i više godina. U ovu grupu spada čak 41,1 odsto vlasnika B klase.

Nasuprot tome, samo 1,9 odsto mladih vozača posjeduje B-klasu. Sa prosječnom starošću od 59,1 godina, model Mercedes ima najstarije vozače od svih 100 ocijenjenih modela.

Na drugom mjestu slijedi Škoda yeti sa prosječnom starošću od 58,9 godina i 38,5 odsto starijeg stanovništva. Na trećem mjestu u starosnoj rang-listi je Toyota RAV 4 (57,1 godina). Audi K3 i Opel Meriva takođe imaju udio starijih vozača iznad 30 odsto.

U top 10 modela automobila sa najstarijim vozačima dominiraju terenci, koje tradicionalno preferiraju stariji vozači zbog lakoće ulaska.

Zbog toga SUV vozila u prosjeku imaju najstarije vozače. U manjim SUV modelima udio starijih ljudi dostiže 25 odsto. S druge strane, samo 11,9 odsto starijih vozi automobile kompaktne klase.

U prosjeku, kompakt klasa ima najmlađe vlasnike sa 46,5 godina, mlađe čak i od vozača gradskih automobila koji u prosjeku imaju 47,5 godina. Prosjek svih vlasnika je 48,3 godine, 14,2 odsto ima 65 ili više godina, a 11,2 odsto 30 ili manje.

Magazin International Living prikuplja informacije o troškovima života, smještaju, kvalitetu zdravstvene zaštite, viznom režimu, klimi i infrastrukturi i rangira zemlje prema njihovoj privlačnosti za strane penzionere.

Na prvom mjestu je Kostarika, a slijede Portugal i Meksiko, objavio je Internešenel lajving.

Kostarika

Časopis opisuje Kostariku kao centralnoamerički dragulj koji krase netaknute tropske plaže, vječno proljećno vreme u centralnoj dolini, bogata i raznovrsna flora i fauna i zadivljujući tirkizni vodopadi.

Pored toga, Kostarika je rangirana kao jedna od najsrećnijih zemalja.

Međutim, ono što može biti posebno privlačno penzionerima su vrhunske opcije zdravstvene zaštite i pristupačni troškovi života.

Ova država je poznata kao Švajcarska Centralne Amerike, a vojsku je ukinula 1948. godine i preusmjerila finansije na zdravstvo i obrazovanje.

U Kostariki postoje dva zdravstvena sistema, javni i privatni. Javna, La Caja, dostupna je legalnim stanovnicima bez plaćanja, postojećih isključenja ili starosnih diskvalifikacija.

Međutim, kada postanete stanovnik, morate uplatiti između 13 i 15 procenata vašeg prijavljenog mjesečnog prihoda u zdravstveni sistem.

Visok kvalitet zdravstvene zaštite u Kostariki je jedan od razloga zašto ljudi dolaze ovde.

Portugal

Zdravstvo u Portugalu je jedno od najboljih na svijetu po pristupačnim cijenama, a mnogi mještani, posebno mlađe generacije, govore engleski.

Pored prirodnih ljepota i raznih aktivnosti koje Portugal nudi, mnogi koji tamo dođu zadovoljni su kvalitetom života i sporijim tempom.

Većina iseljenika ima privatno zdravstveno osiguranje, što je uslov za boravišnu vizu, ali više vole da koriste jeftin privatni zdravstveni sistem.

Prema Globalnom indeksu mira, Portugal se kontinuirano rangira kao jedna od najbezbjednijih zemalja na svijetu.

Stopa kriminala je niska, kao i nasilje oružjem, a čak i stariji stanovnici žive bez automobila i hodaju noću bez straha.

Takođe, Portugal svojim starijim građanima nudi popuste na neke vrste javnog prevoza, kao i u nekim turističkim destinacijama.

Meksiko

Meksiko takođe krase zadivljujuća prirodna ljepota, ali i uspješna i srećna zajednica iseljenika, topla i gostoljubiva kultura i niz drugih karakteristika.

U Meksiku visok procenat lokalnog stanovništva govori i engleski.

Troškovi života su tamo nešto niži. Pored toga, ova zemlja je idealan izbor za gurmane jer je gastronomska scena u većini velikih turističkih mjesta takva da ćete naći kuvare sa pet zvjezdica specijalizovanih za gotovo sve kuhinje iz celog sveta.

Takođe treba naglasiti da su u Meksiku cijene nekretnina znatno niže i da postoji niz pristupačnih opcija, bez obzira da li želite stan uz plažu ili kuću u džungli, piše International Living.

Na četvrtom mjestu je Panama, slijede Španija, Ekvador, Grčka, Malezija, Francuska i Kolumbija, prenosi RTCG.

Među evropskim državama postoje značajne razlike ne samo u iznosu penzija već i u udjelu koji penzija ima u odnosu na platu pri penzionisanju.

Najveći procenat neto plate pri penzionisanju dobijaju u Portugaliji (98,8 odsto), slijede Holandija (93 odsto) i Grčka (90 odsto), pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za 2022. godinu. Na četvrtom mjestu je Austrija, gdje penzija pri penzionisanju u prosjeku iznosi 87,4 odsto neto plate.

U Austriji je 2022. godine prosječna penzija iznosila 1.313 evra za žene i 2.229 evra za muškarce, navodi austrijski zavod za statistiku, pri čemu penzioneri u Austriji primaju 14 penzija godišnje. Prosječna neto mjesečna plata u Austriji iznosi nešto manje od 3.000 evra neto (4.388 evra bruto), prema statističkim podacima, pri čemu se takođe isplaćuje 14 puta godišnje.

Stanovništvo stari, životni vijek se produžava

Ako su u Austriji penzije znatno veće nego u Sloveniji, prosječna starost odlaska u penziju slična je kao u Sloveniji. Muškarci su se u prosjeku penzionisali sa 61,6 godina, a žene sa 60,9 godina. U Sloveniji su se prošle godine muškarci u prosjeku penzionisali sa 62,8 godina, a žene sa 61,7 godina, pokazuju podaci Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Slovenije (ZPIZ).

OECD upozorava da će države zbog starenja stanovništva morati da podignu starosnu granicu za penzionisanje. “Udio stanovništva starog 65 godina i više iznosio je 18 odsto u 2022. godini, a do 2050. godine bi u prosjeku u zemljama OECD-a trebalo da poraste na 27 odsto”, navodi se u izvještaju OECD-a. Očekivani životni vijek će se postepeno produžavati, što će dodatno opteretiti penzione sisteme.

Najduže rade Islanđani

Trenutno najduže rade Islanđani: žene se u prosjeku penzionišu sa 65,8 godina, a muškarci sa 68,3 godine. To znači da rade duže od starosne granice za penzionisanje, koja je postavljena na 65 godina. Među državama EU, na prvom mjestu je Portugalija, gdje se žene u prosjeku penzionišu sa 64,6 godina, a muškarci sa 66,6 godina.

Prosječna starost pri penzionisanju u svih 27 država EU iznosi 62,6 godina za muškarce i 62,3 godine za žene, navodi OECD, koji podstiče države da podignu starosnu granicu za penzionisanje. Time bi se produžio period uplaćivanja u penzioni fond i skratio period primanja penzija.

Danska, Estonija, Italija, Holandija i Švedska planiraju da podignu starosnu granicu za penzionisanje na 70 godina ili više, ukoliko se očekivani životni vijek poveća u skladu sa predviđanjima, navodi OECD.

Skok s padobranom za 102. rođendan.

To je učinila Manette Baillie iz Velike Britanije. Tako skuplja novac za humanitarne svrhe – Udruženje za bolesti motoričkih neurona i Zračnu hitnu pomoć.

Do sada je uspjela prikupiti 9 hiljada funti od ciljanih 30.

‘Kada su se vrata otvorila, nije bilo više ništa što mogu napraviti ili reći, samo skočiti. Pretpostavljam da sam skočila. Sjećam se da su mi noge izašle i onda se pojavila neka magla jer sam zatvorila oči. Činilo se da idemo jako brzo”, kazala je.

(Izvor i foto: time.ba)