Kategorija: Zabava

Iako su mnoge zvezde narodne muzike već godinama u penziji, njihova popularnost i dalje traje. Neki od njih su se pametno osigurali za starost, dok drugi žive od muzičkih uspomena. Kako se snalaze u penzionerskim danima i šta im donosi prihod?

Lepa Lukić

Lepa Lukić, ikona narodne muzike, prima tri penzije i tvrdi da ne mora da pjeva za novac. “Nacionalna penzija mi je 60.000 dinara, a ova druga 90.000 dinara. I imam kanadsku penziju od 1.000 evra,” izjavila je Lepa, naglašavajući da pjeva iz ljubavi, a ne iz potrebe.

Zorica Brunclik

Pjevačica je prije par godina počela da prima nacionalnu penziju, a kada je riječ o iznosu – on bi vjerovatno većini penzionera u našoj zemlji i te kako značio, ali za Zoricu je to iznos koji ona daje na nedeljnom nivou stilisti ili frizeru.

Ipak, za nju on ima posebnu, višu vrijednost, koja ukazuje na poštovanje njenog lika i djela i zahvalnost za dobrinos kulturi. Ako je vjerovati onima koji su imali prilike da se okite ovim priznanjem, nacionalna penzija dodjeljuje se u visini jedne prosječne zarade bez poreza i doprinosa, što je u prosjeku kod umjetnika 73.114 dinara.

Zlata Petrović

Zlata Petrović, koja je na vreme uplaćivala u penzioni fond, izjavila je: “Da imam 1.000 evra penzije, živjela bih dobro, a od ove kakvu imam onako.” Ona očekuje da će joj inostrana penzija, koju je uplaćivala, poboljšati finansijsku situaciju.

Ona je otkrila i da je nekada dijelila parče hljeba sa koleginicom i prijateljicom Gocom Božinovskom.

„Sve se poremetilo. Moj sin ima sve uslove, ali ne želi da kupuje ljubav i društvo. Ja sam, bre, sa mojom Gocom delila jednu paštetu u podrumu, možda zato naše prijateljstvo toliko traje. Finansije i materijalne stvari su razdvojile ljude i otuđile ih“, zaključila je pevačica.

Saša Popović

Saša Popović, direktor Granda i penzioner, otkrio je da njegova penzija iznosi 102.000 dinara. “140 svojih penzija sam uložio u Suzanin album,” rekao je Popović, aludirajući na ulaganje u album svoje supruge.

Nada Obrić

Nada Obrić prima skromnu penziju od 16.000 dinara i ističe da bi bez pomoći djece teško sastavila kraj s krajem.

„Negde ja krivim nas same zato što nemamo nacionalnu penziju. 14 godina sam radila u opštini u Bosni i Hercegovini, vodila sam salon, ne znam koliko je ukusno da pričam kolika mi je penzija, imam 16.000 i nešto. Kad sam napunila 65 godina, u Bosni sam dobila 40 evra penziju, sad je to 51 evro, a ovde u Srbiji sam dobila 12.000 dinara u startu i sad je to 16.000. Da moram da živim samo od te penzije, ne znam kako bih, ali imam srećom decu koja mi pomažu“, rekla je Nada nedavno za Kurir.

(Izvor i foto: pulsonline.rs)

Prema podacima UN-a, devet posto svjetske populacije danas čine penzioneri, a ovaj postotak bi do 2070. godine trebao porasti na 20 posto.

Ovaj značajan rast predstavlja izazov za penzione sisteme mnogih zemalja, koji će se suočiti s pritiskom usljed demografskih promjena.
Prema Globalnom penzionom indeksu (MMGPI), koji ocjenjuje penzione sisteme 37 zemalja, Nizozemska i Danska imaju najbolje sisteme na svijetu.

Ove zemlje pružaju visok nivo finansijske podrške svojim penzionerima. U Nizozemskoj, penzioni sistem se sastoji od nekoliko segmenata: državne penzije, profesionalne penzije i privatne penzije. Više od 90 posto poslodavaca nudi svojim zaposlenicima penzijske šeme koje upravljaju privatni fondovi, što omogućava visoke penzije koje su blizu plata.

Zbog visokog standarda života, Nizozemci rado uplaćuju dio svojih primanja u ove fondove, što im garantuje sigurnu budućnost.

U Švicarskoj, obavezni penzioni fond poznat kao drugi stub osiguranja dopunjuje državni sistem, dok u Velikoj Britaniji privatni penzioni fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), omogućavaju veću kontrolu nad penzionim štednjama.

Turski penzioni sistem oslanja se na prihode, a minimalna državna penzija bi se mogla povećati kako bi se poboljšao položaj najsiromašnijih penzionera.

Na Filipinima, penzioneri ostvaruju malu osnovnu penziju, a pravo na doživotnu penziju imaju oni koji su uplaćivali doprinose najmanje 120 mjeseci.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mnogi penzioneri se ponovo zapošljavaju, bilo iz želje za aktivnošću ili zbog finansijske nužde. U Federaciji BiH, najniža penzija iznosi 573 KM, dok najviša dostiže 2,867 KM. U Republici Srpskoj, prosječna penzija iznosi 593 KM, a najviša 3,228 KM.

Ova situacija ukazuje na potrebu za reformama koje bi osigurale bolji položaj penzionera i održivost penzionog sistema u Bosni i Hercegovini.

Izbor modela i tipa automobila mijenja se sa godinama. Ali koji modeli automobila pobeđuju u trci za stare, a koji za mlade vozače?

Njemački portal za poređenje cijena osiguranja anonimno je procijenio starost svih vozača koji su upoređivali cijene i sklopili osiguranje automobila i analizirao popularnost 100 najčešćih modela među različitim starosnim grupama kupaca.

Prema ovom istraživanju, vozač Mercedesa B klase najvjerovatnije će biti osoba od 65 i više godina. U ovu grupu spada čak 41,1 odsto vlasnika B klase.

Nasuprot tome, samo 1,9 odsto mladih vozača posjeduje B-klasu. Sa prosječnom starošću od 59,1 godina, model Mercedes ima najstarije vozače od svih 100 ocijenjenih modela.

Na drugom mjestu slijedi Škoda yeti sa prosječnom starošću od 58,9 godina i 38,5 odsto starijeg stanovništva. Na trećem mjestu u starosnoj rang-listi je Toyota RAV 4 (57,1 godina). Audi K3 i Opel Meriva takođe imaju udio starijih vozača iznad 30 odsto.

U top 10 modela automobila sa najstarijim vozačima dominiraju terenci, koje tradicionalno preferiraju stariji vozači zbog lakoće ulaska.

Zbog toga SUV vozila u prosjeku imaju najstarije vozače. U manjim SUV modelima udio starijih ljudi dostiže 25 odsto. S druge strane, samo 11,9 odsto starijih vozi automobile kompaktne klase.

U prosjeku, kompakt klasa ima najmlađe vlasnike sa 46,5 godina, mlađe čak i od vozača gradskih automobila koji u prosjeku imaju 47,5 godina. Prosjek svih vlasnika je 48,3 godine, 14,2 odsto ima 65 ili više godina, a 11,2 odsto 30 ili manje.

Magazin International Living prikuplja informacije o troškovima života, smještaju, kvalitetu zdravstvene zaštite, viznom režimu, klimi i infrastrukturi i rangira zemlje prema njihovoj privlačnosti za strane penzionere.

Na prvom mjestu je Kostarika, a slijede Portugal i Meksiko, objavio je Internešenel lajving.

Kostarika

Časopis opisuje Kostariku kao centralnoamerički dragulj koji krase netaknute tropske plaže, vječno proljećno vreme u centralnoj dolini, bogata i raznovrsna flora i fauna i zadivljujući tirkizni vodopadi.

Pored toga, Kostarika je rangirana kao jedna od najsrećnijih zemalja.

Međutim, ono što može biti posebno privlačno penzionerima su vrhunske opcije zdravstvene zaštite i pristupačni troškovi života.

Ova država je poznata kao Švajcarska Centralne Amerike, a vojsku je ukinula 1948. godine i preusmjerila finansije na zdravstvo i obrazovanje.

U Kostariki postoje dva zdravstvena sistema, javni i privatni. Javna, La Caja, dostupna je legalnim stanovnicima bez plaćanja, postojećih isključenja ili starosnih diskvalifikacija.

Međutim, kada postanete stanovnik, morate uplatiti između 13 i 15 procenata vašeg prijavljenog mjesečnog prihoda u zdravstveni sistem.

Visok kvalitet zdravstvene zaštite u Kostariki je jedan od razloga zašto ljudi dolaze ovde.

Portugal

Zdravstvo u Portugalu je jedno od najboljih na svijetu po pristupačnim cijenama, a mnogi mještani, posebno mlađe generacije, govore engleski.

Pored prirodnih ljepota i raznih aktivnosti koje Portugal nudi, mnogi koji tamo dođu zadovoljni su kvalitetom života i sporijim tempom.

Većina iseljenika ima privatno zdravstveno osiguranje, što je uslov za boravišnu vizu, ali više vole da koriste jeftin privatni zdravstveni sistem.

Prema Globalnom indeksu mira, Portugal se kontinuirano rangira kao jedna od najbezbjednijih zemalja na svijetu.

Stopa kriminala je niska, kao i nasilje oružjem, a čak i stariji stanovnici žive bez automobila i hodaju noću bez straha.

Takođe, Portugal svojim starijim građanima nudi popuste na neke vrste javnog prevoza, kao i u nekim turističkim destinacijama.

Meksiko

Meksiko takođe krase zadivljujuća prirodna ljepota, ali i uspješna i srećna zajednica iseljenika, topla i gostoljubiva kultura i niz drugih karakteristika.

U Meksiku visok procenat lokalnog stanovništva govori i engleski.

Troškovi života su tamo nešto niži. Pored toga, ova zemlja je idealan izbor za gurmane jer je gastronomska scena u većini velikih turističkih mjesta takva da ćete naći kuvare sa pet zvjezdica specijalizovanih za gotovo sve kuhinje iz celog sveta.

Takođe treba naglasiti da su u Meksiku cijene nekretnina znatno niže i da postoji niz pristupačnih opcija, bez obzira da li želite stan uz plažu ili kuću u džungli, piše International Living.

Na četvrtom mjestu je Panama, slijede Španija, Ekvador, Grčka, Malezija, Francuska i Kolumbija, prenosi RTCG.