Kategorija: Zabava

Šesnaest banjalučkih dama odlučilo je da svoje penzionerske dane provede pjevajući, te su se iz ljubavi prema muzici odlučile da osnuju svoju grupu koja nosi naziv “Vrbaska svita”.

Naime, ova grupa je registrovana kao “Banjalučka svita” prije tačno godinu dana, no građani ih prepoznaju i po nazivu “Vrbaska svita”, jer je dio članica prethodno nastupao u okviru ove grupe.

Iako su osnovane prije godinu dana, one su već imale nekoliko nastupa pred banjalučkom publikom, koja nije krila svoje oduševljenje, a trenutno pripremaju koncert koji će održati 12. marta u Banskom dvoru.

Broje 16 članova, odnosno dama koje uživaju pjevajući, ali one imaju i stručnu podršku, odnosno umjetničkog rukovodioca Predraga Simešića.

Kako je rekao, pjesme koje one pjevaju su prilagođene godinama njihovih članica.

“Tražili smo pjesme koje se smatraju muzikom njihove mladosti, te radimo na tome da naš repertoar bude zanimljiv, raznovrstan, bez obzira na generacije i afinitete”, kazao je Simešić.

Mira Bijelić je dugogodišnja penzionerka koja je odlučila da svoje penzionerske dane provede sa koleginicama pjevajući, a kako kaže, to joj je bila jedna od boljih odluka.

“Po zanimanju sam inače zdravstveni radnik, te sam nakon penzionisanja odlučila da počnem sa pjevanjem. Kada je moja porodica čula da ja to želim, odmah su me podržali, a njihova podrška mi mnogo znači”, kazala je Mira.

Zigmunda Karalić ističe da su se gotovo sve njihove članice manje-više u mladosti bavile muzikom i pjevanjem.

“Jako volim muziku i pjevanje. Skoro pa sve naše članice su u mladosti pjevale, pa smo napravile dužu pauzu, ali mislim da je sada pravo vrijeme, dok nas zdravlje služi, da nastavimo sa onim što smo počele u našoj mladosti”, kazala je Karalićeva.

Karalićeva nam je rekla da se “pjevanjem duša širi”, a sa njenom rečenicom složile su se sve njene koleginice iz grupe, ali i naša ekipa.

Koliko god da ste tužni i neraspoloženi, u društvu ovih dama nećete moći da se ne nasmijete i uživate u njihovoj pjesmi, a to je upravo emocija koja njih povezuje sa publikom.

Umjetnički rukovodilac Simišić ističe da pripreme za koncert teku krajnje ozbiljno, a kako je dodao, publika će imati priliku da uživa u deset pjesama koje su poznate svima.

“Na koncertu ćemo izvesti i našu pjesmu koju smo dobili na poklon, koja nosi naziv ‘Puno mi je srce Banjaluke’, a ja sam siguran da će građani uživati, te ih ovom prilikom pozivam da dođu u što većem broju”, kazao je on.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Ako ste zabrinuti zbog brzine kojom se približavate svom sljedećem “velikom” rođendanu, onda imamo dobre vijesti za vas.

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Zaključci proizlaze iz studije koju su sproveli statističari sa univerziteta Еrasmus u Tilburgu i Roterdamu, koji su proučavali period u kom je umrlo 75.000 ljudi u Holandiji u 30 godina do 2017. Zanimljivo je da se nisu usredsredili na očekivani životni vijek.

Umjesto toga, istraživači su željeli da ispitaju koliko bi pojedinac mogao da živi ako se brine o sebi i ako im život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti. Uzimajući u obzir koliko su ljudi u studiji imali godina kada su umrli, utvrdili su da je prosječan životni vijek osobe u 90-ima.

Naučnici su sugerisali da je malo vjerovatno da će čovjek živjeti više od 115 godina, ali su otkrili da žene imaju malo duži životni vijek od muškaraca. Dok je maksimalni životni vijek žena iznosio 115.7 godina, procjenjuje se da muškarci mogu doseći maksimalno 114.1 godinu.

“U prosjeku, ljudi žive duže. Naravno da se prosječni životni vijek produžio. Ipak, sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”, rekao je profesor Džon Еinmahl, jedan od trojice naučnika koji su sproveli studiju, rekao je za AFP.

Uprkos rezultatima ovog istraživanja, Еinmahl je istakao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka.

Najstariji čovjek kojeg je ikada potvrdila Ginisova knjiga rekorda bio je Japanac Jiroemon Kimura, koji je doživio 116 godina.

Penzioneri u Španiji dobijaju bonus o kojem mnogi mogu samo da sanjaju. Ovaj bonus dobijaju državljani Španije, kao i stranci koji žive u ovoj državi.

Riječ je o bonusu u iznosu od 115 evra za kraće odmore i 455 evra za duže odmore.

Vlada ga je uvela 2021. godine usljed rasta broja putovanja nakon pandemije koronavirusa, a cilj je bio da se penzionerima omogući cjenovno pristupačan odmor u Španiji. Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.

Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.
Nadalje, koristi imaju turistički sektor, kao i ostatak privrede, jer je većina subvencioniranih putovanja tokom niske sezone, tj. u periodu od oktobra do juna.

To znači da će više ljudi biti zaposleno u turizmu na duži period.

Prednost prilikom izbora ko će dobiti subvenciju imaju oni s nižim penzijama, oni koji su iz višečlanih porodica, oni koji su se prvi put prijavili za dobijanje subvencije te oni koji su spremni da putuju u periodu od oktobra do juna. Moguće je putovati sam, sa supružnikom ili s djetetom koje ima invaliditet.
Većina subvencioniranih putovanja je u Španiji, a neka od putovanja su u Portugalu.
Subvencija za kraće odmore, koji u prosjeku traju četiri dana i koji su u unutrašnjosti zemlje, iznosi 115 eura. Subvencija za duže odmore, koji u prosjeku traju 10 dana i koji su na obalnim ili ostrvskim područjima, iznosi 455 evra.
Subvencijom su obično pokriveni prevoz, smještaj, obroci, polisa osiguranja te pristup sociokulturnom programu.
Španske vlasti namjeravaju da penzionerima subvencioniraju putovanja i u ostale evropske države, prenosi Euronews.

Vjerujemo da ste većinu ovih filmova gledali, a da gotovo svakodnevno, i to nesvjensno koristitite rečenice iz njih u komunikaciji sa bliskim osobama. Zato smo izdvojili nazanimljivije citate iz naših kultnih ostvarenja!

Smjestite se udobno i uživjate, sigurni smo da ćemo vam izmamiti osmijeh na lice!

Dva filma koja se najviše citiraju definitivno su “Ko to tamo peva”  i “Maratonci trče počasni krug”, oba je režirao čuveni reditelj Slobodan Šijan a scenario im je napisao Dušan Kovačević.

Jedna od replika koju najčešće čujemo iz filma “Ko to tamo peva” je Paje Vujisića “Vozi Miško”.

Jedna od naširoko citiranih replika je i ona kada kroz grmlje, gledajući Slavka Štimca i Nedu Arnerić Berček, prokomentariše “Tata i ja bih ovo radio” na šta mu Pavle Vujisić odgovara “I tata bi sine”.

Neke od poznatih replika iz “Ko to tamo peva” koje se i ne citiraju toliko u svakondevnom životu ali ih svakakovredi pomenuti su:

• Buši, hahahaaaaaaa, buši haaa.
• Ne brinite. Puška je zakočena.
• Da se ja pitam, ja bi proterao autobus ovuda.
• Ko bre sirotinja? Daj pet karata.

Sigurno ste mali milion puta čuli da je neko na nečije nervozno ponašanje reagovao citiranjem čuvene replike “Laki je malo nervozan” iz filma “Maratonci trče počasni krug”.

Ima i onih koji hoće da ispadnu duhoviti na sahranama ljudi koji su doživeli duboku starost pa kažu “Umro je pred sam kraj svog života”, što je takođe replika iz maratonaca.

Još neke od čuvenih replika iz filma “Maratonci trče počasni krug” su:

• Ala ga je opravio svaka mu čast
• Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti
• Šta će biti s kućom? Zapaliću je!
• Čovek ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu.
• Smrt je prelazna bolest.
• Imaš sto godina, a lažeš!
• Šta to radiš, kume!

Pored Maratonaca i „Ko to tamo peva“ replike iz još jednog filma za koji je scenario pisao Dušan Kovačević, svakodnevno se citiraju u narodu, u pitanju je film “Balkanski špijun”.

Ljudi često nečije nedolično ponašanje ili jednostavno postojanje neke grupice ljudi prokomentarišu sa „Ovo su neki čobani, budale“, iako je kontekst ove replike sasvim drugačiji u filmu.

Najpoznatija replika iz ovog filma, koja i nema neku praktičnu upotrebu, ali se svakako često citira definitivno je “Soko zove Orla. Orao pao”.

„Varljivo leto 68“ takođe obiluje replikama pogodnim za svakodnevno citiranje. Ako neko pije previše alkohola vjerovatno ćete mu reći “Manje vina, manje vina”.

Jedna od čuvenih replika iz filma „Mi nismo anđeli“ je „Nikola! Nisam ti ja majka“.

Iz filma „Lepa sela lepo gore“ prikladna replika za ovaj tekst bila bi “A kako je kod vas u Švedskoj? Zima, a? Al’ standard”.

(Priredila: S.V; Foto: screenshot/YouTube/Centar film)

Većina savjeta o penzijama i penzionerskim danima je usmjerena na štednju – smanjenje troškova, povećanje prihoda… Rijetko se govori o tome na šta treba trošiti novac, kako u starosti ne biste zažalili.

GOBankingRates je razgovarao sa dva stručnjaka za finansijsko planiranje koji dobro poznaju ovaj sektor i razumiju se u penzije. Evo šta savjetuju penzionere.

Maks Ejveri, stručnjak za poslovni razvoj i rast kaže da je uvijek iznova slušao o tome kako penzioneri izražavaju kajanje – ne zbog novca koji nisu uštedjeli, već zbog stvari na koje bi voljeli da su potrošili više novca u svojim mlađim godinama.

Zdravlje je najveće bogatstvo

Ejveri zdravlje u penziji naziva „pravim bogatstvom“ i naišao je na mnoge inače dobrostojeće penzionere koji su nedovoljno ulagali da bi ostali zdravi.

– Pored rutinskih pregleda, ulaganje u preventivne stomatološke preglede i druge mjere usmjerene na zdravlje pokazale su se neprocjenjivim. Zanemarivanje zdravlja u ranijim godinama često dovodi do neočekivanih troškova zdravstvene zaštite u penziji – ističe on.

Prema Američkom društvu za starenje (ASA), vlasništvo nad kućom je jedna od najvećih razlika između penzionera koji napreduju i onih koji samo preživljavaju.

Svoja kućica, svoja slobodica

Dom može biti značajan izvor bogatstva koji dramatično smanjuje troškove stanovanja i koji stariji mogu koristiti i za dodatni prihod.

Iako posjedovanje kuće nosi stres i rizik, čak i stariji vlasnici kuća sa visokim nivoom hipotekarnog duga su mnogo finansijski sigurniji od onih koji su pod kirijom, ali samo ako su te kuće dobro održavane.

-Previdjeti manje popravke ili nadogradnje u ranijim godinama može dovesti do značajnih troškova kasnije. Dobro održavan dom ne samo da pruža udobnost, već može biti i unosna imovina na tržištu nekretnina koje se stalno mijenja – navode analitičari.

Pomoć odrasloj djeci

Mnogi roditelji, posebno oni koji sami grade svoje bogatstvo, odbijaju da finansijski pomognu svojoj odrasloj djeci, jer vjeruju da nikada neće rasti ako znaju da se uvijek mogu osloniti na svoje roditelje.

Iako ta filozofija nije potpuno bez argumenata, mnogi penzioneri zbog toga žale.

–To što su bili strogi ranije ili su odbili da pomognu djeci da na životnim prekretnicama, kao što su vjenčanje ili kupovina automobila ili kuće, stigne ih kasnije u vidu kajanja – navode u ASA.

Unucima, od bake, za fakultet

Ekonomista sa Harvarda i stručnjak za lične finansije Kejša Bler je međunarodna autorka bestselera „Holističko bogatstvo“.

I ona kaže da penzioneri često izražavaju žaljenje zbog određenih finansijskih odluka koje su doneli ranije u životu.

-Mnogi penzioneri žale što nisu finansijski podržali obrazovanje svojih unuka i tako pomgli i svojoj djeci – kaže Bler.

Žal za putovanjima

Uz to, stariji gledaju unazad i shvataju da su svoje živote proveli živeći da bi štedjeli, umjesto da štede da bi živjeli. Sav novac na svijetu ne može da otkupi priliku da iskusite stvari koje čine život vrijednim življenja.

–Mnogi penzioneri izražavaju žaljenje što nisu više ulagali u putovanja i iskustva u ranim fazama života – rekla je Kejša Bler.

U većini zemalja Evropske unije u redovnu starosnu penziju odlazi se sa 65 godina. Međutim, produženjem životnog vijeka mnoge od njih podigle su granicu ili to planiraju da učine.

Najniža granica za penziju ima Francuska sa 62 godine i tri mjeseca. Prošle godine ova penzionerska oaza, nakon velikih protesta usvojila je reformu s postepenim podizanjem granice za ostvarenje penzije sa 62 na 64 godine do 2032. godine.

S manje od 65 godina puna penzija može da se dobije još u Slovačkoj, Češkoj, Letoniji, Litvaniji i Malti.

S druge strane, najrestriktivnije uslove za odlazak u penziju imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima je potrebno da se napuni 67 godina,

Mnoge zemlje donele su odluke o postepenom ili jednokratnom podizanju granice za penziju u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići na 69 godina, piše tportal.

Pritom su pojedine zemlje vezale godine za odlazak u penziju s rastom očekivanog životnog veka. Ovaj mehanizam je u primeni u Finskoj, Danskoj, Kipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, holandiji, Portugalu i Slovačkoj.

U nekolicini zemalja, uključujući Hrvatsku, za žene vrijedi niža granica, ali ona se postepeno podiže s tendencijom izjednačavanja sa godinama muškaraca u bliskoj budućnosti.

Pojedine zemlje (Finska, Norveška, Švedska) imaju fleksibilnu dobnu granicu. To znači da osoba može ostvariti penziju unutar određenog raspona godina.

Gornja tablica prikazuje trenutno važeću i buduću starosnu granicu za odlazak u penziju u različitim evropskim zemljama. U zemljama sa fleksibilnim sistemom (Finska, Norveška, Švedska) naznačena je donja satrosna granica.

U mnogim je zemljama, moguće je otići u prijevremenu penziju. Obično je to između dve i pet godina ispod propisane zakonske starosne granice.

Starosna granica za pevremenu penziju muškaraca varira od 59 godina u Litvaniji do 63,7 godina u Nemačkoj, prema izvješću OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvaniji do 63,7 godina u Nemačkoj.

Prevremena penzija po pravilu se kažnjava umanjenjem naknade u zavisnosti od godina ranijeg penzionisanja.

U nekim zemljama odlazak u privremenu penziju uslovljava se godinama radnog staža, ako je staž osiguranja dug, prevremeno isplaćena penzija se ne smanjuje.

Florida je povratila status najbolje države za penzionere 2024. godine.

To je prema najnovijoj ValletHub-ovoj studiji “Najbolje i najgore države za penzionisanje”. Godine 2023. Virdžinija je zauzela prvo mjesto i srušila Floridu na 2. mjesto, prenosi Blic.

ValletHub je koristio tri glavne kategorije za rangiranje pogodnosti za penziju svih 50 država:

Pristupačnost, koja uzima u obzir faktore kao što su troškovi života i poreske olakšice.

Kvalitet života, koji je posmatrao vrijeme i udio stanovništva države starijeg od 65 godina.

Zdravstvena zaštita, koja je uzela u obzir dostupnost ljekara i kvalitet javnih bolnica, zajedno sa drugim pokazateljima vezanim za zdravlje.

Dok je Florida zauzela prvo mjesto u ukupnom poretku i broj 1 u kategoriji kvaliteta života, imala je niži rezultat za zdravstvenu zaštitu i pristupačnost.

Pošto penzioneri možda žive od fiksnog prihoda, može biti važno razmotriti dostupnost potencijalne destinacije za penzionisanje. Popularni gradovi na Floridi, uključujući Majami-Fort Loderdejl-Vest Palm Bič i Tampa-St. Područja metroa Petersburg-Clearvater svrstavaju se među 10 najboljih mesta ValletHub-a najteže pogođenih inflacijom.

Nije svako te sreće da mu je komšija inovator, pa se širom naših sela žalopojke o bubama na krompiru uglavnom ponavljaju svake godine, ali, to ne važi i za one koji su u najbližem komšiluku s Vasom Đokićem iz Brčkog.

Boraveći na svojoj vikendici često je slušao priče i kuknjavu povrtlara kako bube pojedoše krompir, pa je iz radoznalosti, zavirio na internet da vidi kako se riješiti ovih napasti. Kada je vidio da nema neke jednostavne mašine za njih, proradila je sijalica iznad glave i tako se ovaj, jedan od prvih brčanskih inovatora, bacio na posao.

“Osmislio sam prvo kao neka kolica s dvije ručke koja se guraju, četke udaraju po krompiru i skidaju bube. Napravio sam par prototipova, međutim to je bilo glomazno, teško za pakovanje u kutije, za nošenje, ne može u gepek stati. Onda sam došao na ideju napravim ovu koja se nosi”, kaže Đokić za “Agroklub”.

Tako je nastala mašina pod nazivom “kupibuba”, koja izgledom podsjeća na trimer za košenje. Kaiševima se zakači na leđa, a teška je oko tri kilograma.

“Vrlo je jednostavna, sva je od aluminijuma, napravljena besprijekorno da se nema šta pokvariti. Šipka je duga 80 centimetara, sa strane su plastični dodaci koji šamaraju krompir, a bube upadaju u spremnik. Pogon mašine je akubušilica”, pojašnjava ovaj inovator svoj izum koji je već u prodaji i košta 95 evra (185 KM).

Ne polaže komšija jajašca, nego buba

Vaso je penzioner i priča kako, iako je blizu 70-te, nema mira da samo sjedi. Pokretan je u toj mjeri da sam automobilom ode do Austrije – u cugu, haman bez odmora. Dobra kondicija ga tjera da stalno osmišlja neke inovacije, a za ovu posljednju još traži odgovarajuće partnere, kako bi počeo širu proizvodnju. Za sada ih izrađuje u svojoj radionici i prodaje po narudžbi, ali biznis ne stoji u mjestu.

Inovator tvrdi da je učinkovita 95 odsto, a pet procenata, kako pojašnjava otpada na one koje frknu ili odlete.

“Jedan mi je rekao ‘zemljače zlatica postavi jajca i to je gotovo, to je kraj’, ja nisam znao šta da mu kažem, jer nemam živce za trgovinu, pa sam ga pitao ‘je li komšija postavlja ta jajašca, mora buba doći prvo na krompir, sletjeti’, prekinuo sam vezu i nisam mu htio prodati”, prepričava Vaso jedan slučaj.

Podsjetio je kako je mašina lagana i da nije naporno proći njome više puta ako je potrebno.

“Čim se bube pojave, prođe se mašinom i pošamara i neće postaviti jaja”, dodaje.

Interesa za kupibubu ne manjka, no Đokić priča da je vrlo obazriv prema izboru partnera za širu proizvodnju. Nedavno su interesovanje pokazali Slovenci, ali se za njih još nije odlučio.

“Javio mi se jedan od jačih trgovaca iz Istre, to sam provjerio, mnogo šta ovisi od njega. Zagrijani su za ovo, dogovorili smo prvi set od 30 komada za početak. To je više da imaju uzorke. Jer oni gore imaju neku crvenu zemlju, tu je sami krompir”, rekao je on.

Lonče sa sitom donijelo veliku zaradu

Inače, Vaso je jedan od prvih inovatora u Brčkom, a “proslavio” ga je od ranije poznat patent koji se naširoko prodavao. Naime, sedamdesetih godina prošlog vijeka, izmislio je sito za brašno.

“Lonče od 800 grama, ima ručku na sebi i samo je povlačite i sije brašno ili ako hoćete kukuruzno, samo se promijeni mrežica donja. Lijep sam kapital time stekao, čini mi se da i dan danas te pare trošim”, kaže ovaj Brčak.

Prve komade tog izuma prodao je na tuzlanskoj pijaci, a kasnije su kupci u redovima znali čekati svoje lonče ispred pogona koji je pokrenuo, kada je buknuo interes za tim patentom.

Pogledajte VIDEO OVDJE.

(Izvor i foto: agroklub.ba)