Kategorija: Zabava

Državni službenici uopšteno imaju najveća penziona prava u Njemačkoj, jer uplaćuju otpremninu tokom cijelog radnog staža, međutim oni nisu jedini.

Penzija u Njemačkoj zavisi o raznim faktorima i individualna je, ali postoje zanimanja koja donose puno veće penzije od uobičajenih. Uz broj godina uplaćenih doprinosa, važnu ulogu igra i dob za odlazak u penziju, visina prosječnih primanja tokom radnog staža i težina posla, a portal Feniks magazin objavio je koja zanimanja nude najveću penziju.

Što duže se radi u Njemačkoj, što su veći prosječni prihodi tokom radnog staža, te će penzija biti veća. Više poena, a time i više novca u penziji, može se dobiti i za podizanje djece i posebno naporan rad. Ako želite visoku penziju, pri odabiru karijere ne biste trebali obratiti pažnju samo na visinu prosječnih primanja, već i na to može li se ona ostvariti kroz duži vremenski period. Njemačko zakonodavstvo očekuje da se doprinosi plaćaju 45 godina prije nego što se može otići u penziju.

Državni službenici, doktori, advokati, piloti i menadžeri zanimanja su i poslovi s najvišim penzionerskim pravima. Ljudi s tim profesijama obično ostvaruju visoke penzije. Državni službenici uopšteno imaju najveća penziona prava u Njemačkoj, jer uplaćuju u državnu otpremninu tokom cijelog radnog staža. Radničke penzije su samostalan sistem socijalne sigurnosti, piše njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Doktori, advokati, piloti i menadžeri iz raznih profesionalnih sektora takođe obično primaju visoke penzije. Razlog tome su, s jedne strane, njihova visoka primanja, a s druge strane činjenica da na svojim poslovima često rade do dobi za penziju. Osim toga, radnici s visokim primanjima takođe su sposobniji izraditi privatne penzione planove od onih s niskim primanjima.

Međutim, visinu penzije ne određuje samo obrazovanje nego i težina posla. Primjer, osobe čiji se posao smatra posebno teškim dobijaju više platnih bodova, mogu ranije otići u penziju ili im se na penziju dodaje određeni postotak prosječnog dohotka. To su osobe sa zanimanjima: građevinski radnik, krovopokrivač, keramičar, zidar, radnik u metaloprerađivačkoj industriji, arhitekt cesta te rudar.

Da bi neki posao bio prepoznat kao težak, mora zadovoljiti određene kriterijume. Po pravilu se vodi računa o fizičkom i psihičkom stresu, pišu mediji.

Pavka Ilić izložila je vunene lutkice. Pravljenje tih igračaka od čiste vune za nju su prava zabava.

“Pustovanjem vune i bockanjem dolazite do željenog oblika, da sabijete vunu, da jednostavno napravite željeni oblik, jednog slonića. Tako da ovo je maltene iz jednog dijela, uši mu dodajete i tako, malo ukrasite i to je to”, kaže Pavka Ilić.

Na sajmu Slobodanka Veselinović pored jutanih korpica, donijela je likere i ručno izrađene lutkice. Posebno je ponosna na narukvice koje pravi njena unka.

“Ovo je proizvodnja juta, korpice koje se pletu, ruže koje pravite od materijala koji vi želite. Sve jednostavno kako vi hoćete”, kaže Slobodanka Veselinović.

Ideja nije nedostajalo, a savjeti sa interneta su probudili želju za kreativnim radom.

“Željela sam da se nečim bavim u penziji i onda me jednostavno to interesovalo. Nisam ni znala da imam tu žicu, da mogu nešto da napravim”, kaže Pavka Ilić.

“Internetom sam malo švrljala i onda je to tako krenulo”, kaže Slobodanka Veselinović.

Vrijeme i trud nemaju cijenu, ali zarada nije primarna. Nema ništa ljepše nego raditi šta voliš i tako uživati u penzionerksim danima.

“Kad radim korpe, izgubim pojam o vremenu i gdje se nalazim i šta radim, znači samo sam u tom. Znam do kasno u noć da to motam i radim”, kaže Slobodanka Veselinović.

“Negdje se ovako pozabavim cijeli dan, a negdje po 2-3 sata neku figuru koju napravim i onda uživate u tome što ste napravili svojim rukama”, kaže Pavka Ilić.

Na Sajmu ženskog preduzetništava predstavilo se oko 80 žena i članica nekoliko udruženja iz Republike Srpske i Srbije. Organizator je Udruženje građana “Ženski interaktivni ruralni centar” pod pokroviteljstvom predsjednika Republike i Ministarstva privrede i preduzetništva.

(Izvor i foto: ATV)

Šesnaest banjalučkih dama odlučilo je da svoje penzionerske dane provede pjevajući, te su se iz ljubavi prema muzici odlučile da osnuju svoju grupu koja nosi naziv “Vrbaska svita”.

Naime, ova grupa je registrovana kao “Banjalučka svita” prije tačno godinu dana, no građani ih prepoznaju i po nazivu “Vrbaska svita”, jer je dio članica prethodno nastupao u okviru ove grupe.

Iako su osnovane prije godinu dana, one su već imale nekoliko nastupa pred banjalučkom publikom, koja nije krila svoje oduševljenje, a trenutno pripremaju koncert koji će održati 12. marta u Banskom dvoru.

Broje 16 članova, odnosno dama koje uživaju pjevajući, ali one imaju i stručnu podršku, odnosno umjetničkog rukovodioca Predraga Simešića.

Kako je rekao, pjesme koje one pjevaju su prilagođene godinama njihovih članica.

“Tražili smo pjesme koje se smatraju muzikom njihove mladosti, te radimo na tome da naš repertoar bude zanimljiv, raznovrstan, bez obzira na generacije i afinitete”, kazao je Simešić.

Mira Bijelić je dugogodišnja penzionerka koja je odlučila da svoje penzionerske dane provede sa koleginicama pjevajući, a kako kaže, to joj je bila jedna od boljih odluka.

“Po zanimanju sam inače zdravstveni radnik, te sam nakon penzionisanja odlučila da počnem sa pjevanjem. Kada je moja porodica čula da ja to želim, odmah su me podržali, a njihova podrška mi mnogo znači”, kazala je Mira.

Zigmunda Karalić ističe da su se gotovo sve njihove članice manje-više u mladosti bavile muzikom i pjevanjem.

“Jako volim muziku i pjevanje. Skoro pa sve naše članice su u mladosti pjevale, pa smo napravile dužu pauzu, ali mislim da je sada pravo vrijeme, dok nas zdravlje služi, da nastavimo sa onim što smo počele u našoj mladosti”, kazala je Karalićeva.

Karalićeva nam je rekla da se “pjevanjem duša širi”, a sa njenom rečenicom složile su se sve njene koleginice iz grupe, ali i naša ekipa.

Koliko god da ste tužni i neraspoloženi, u društvu ovih dama nećete moći da se ne nasmijete i uživate u njihovoj pjesmi, a to je upravo emocija koja njih povezuje sa publikom.

Umjetnički rukovodilac Simišić ističe da pripreme za koncert teku krajnje ozbiljno, a kako je dodao, publika će imati priliku da uživa u deset pjesama koje su poznate svima.

“Na koncertu ćemo izvesti i našu pjesmu koju smo dobili na poklon, koja nosi naziv ‘Puno mi je srce Banjaluke’, a ja sam siguran da će građani uživati, te ih ovom prilikom pozivam da dođu u što većem broju”, kazao je on.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Ako ste zabrinuti zbog brzine kojom se približavate svom sljedećem “velikom” rođendanu, onda imamo dobre vijesti za vas.

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Zaključci proizlaze iz studije koju su sproveli statističari sa univerziteta Еrasmus u Tilburgu i Roterdamu, koji su proučavali period u kom je umrlo 75.000 ljudi u Holandiji u 30 godina do 2017. Zanimljivo je da se nisu usredsredili na očekivani životni vijek.

Umjesto toga, istraživači su željeli da ispitaju koliko bi pojedinac mogao da živi ako se brine o sebi i ako im život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti. Uzimajući u obzir koliko su ljudi u studiji imali godina kada su umrli, utvrdili su da je prosječan životni vijek osobe u 90-ima.

Naučnici su sugerisali da je malo vjerovatno da će čovjek živjeti više od 115 godina, ali su otkrili da žene imaju malo duži životni vijek od muškaraca. Dok je maksimalni životni vijek žena iznosio 115.7 godina, procjenjuje se da muškarci mogu doseći maksimalno 114.1 godinu.

“U prosjeku, ljudi žive duže. Naravno da se prosječni životni vijek produžio. Ipak, sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”, rekao je profesor Džon Еinmahl, jedan od trojice naučnika koji su sproveli studiju, rekao je za AFP.

Uprkos rezultatima ovog istraživanja, Еinmahl je istakao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka.

Najstariji čovjek kojeg je ikada potvrdila Ginisova knjiga rekorda bio je Japanac Jiroemon Kimura, koji je doživio 116 godina.

Penzioneri u Španiji dobijaju bonus o kojem mnogi mogu samo da sanjaju. Ovaj bonus dobijaju državljani Španije, kao i stranci koji žive u ovoj državi.

Riječ je o bonusu u iznosu od 115 evra za kraće odmore i 455 evra za duže odmore.

Vlada ga je uvela 2021. godine usljed rasta broja putovanja nakon pandemije koronavirusa, a cilj je bio da se penzionerima omogući cjenovno pristupačan odmor u Španiji. Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.

Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.
Nadalje, koristi imaju turistički sektor, kao i ostatak privrede, jer je većina subvencioniranih putovanja tokom niske sezone, tj. u periodu od oktobra do juna.

To znači da će više ljudi biti zaposleno u turizmu na duži period.

Prednost prilikom izbora ko će dobiti subvenciju imaju oni s nižim penzijama, oni koji su iz višečlanih porodica, oni koji su se prvi put prijavili za dobijanje subvencije te oni koji su spremni da putuju u periodu od oktobra do juna. Moguće je putovati sam, sa supružnikom ili s djetetom koje ima invaliditet.
Većina subvencioniranih putovanja je u Španiji, a neka od putovanja su u Portugalu.
Subvencija za kraće odmore, koji u prosjeku traju četiri dana i koji su u unutrašnjosti zemlje, iznosi 115 eura. Subvencija za duže odmore, koji u prosjeku traju 10 dana i koji su na obalnim ili ostrvskim područjima, iznosi 455 evra.
Subvencijom su obično pokriveni prevoz, smještaj, obroci, polisa osiguranja te pristup sociokulturnom programu.
Španske vlasti namjeravaju da penzionerima subvencioniraju putovanja i u ostale evropske države, prenosi Euronews.

Vjerujemo da ste većinu ovih filmova gledali, a da gotovo svakodnevno, i to nesvjensno koristitite rečenice iz njih u komunikaciji sa bliskim osobama. Zato smo izdvojili nazanimljivije citate iz naših kultnih ostvarenja!

Smjestite se udobno i uživjate, sigurni smo da ćemo vam izmamiti osmijeh na lice!

Dva filma koja se najviše citiraju definitivno su “Ko to tamo peva”  i “Maratonci trče počasni krug”, oba je režirao čuveni reditelj Slobodan Šijan a scenario im je napisao Dušan Kovačević.

Jedna od replika koju najčešće čujemo iz filma “Ko to tamo peva” je Paje Vujisića “Vozi Miško”.

Jedna od naširoko citiranih replika je i ona kada kroz grmlje, gledajući Slavka Štimca i Nedu Arnerić Berček, prokomentariše “Tata i ja bih ovo radio” na šta mu Pavle Vujisić odgovara “I tata bi sine”.

Neke od poznatih replika iz “Ko to tamo peva” koje se i ne citiraju toliko u svakondevnom životu ali ih svakakovredi pomenuti su:

• Buši, hahahaaaaaaa, buši haaa.
• Ne brinite. Puška je zakočena.
• Da se ja pitam, ja bi proterao autobus ovuda.
• Ko bre sirotinja? Daj pet karata.

Sigurno ste mali milion puta čuli da je neko na nečije nervozno ponašanje reagovao citiranjem čuvene replike “Laki je malo nervozan” iz filma “Maratonci trče počasni krug”.

Ima i onih koji hoće da ispadnu duhoviti na sahranama ljudi koji su doživeli duboku starost pa kažu “Umro je pred sam kraj svog života”, što je takođe replika iz maratonaca.

Još neke od čuvenih replika iz filma “Maratonci trče počasni krug” su:

• Ala ga je opravio svaka mu čast
• Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti
• Šta će biti s kućom? Zapaliću je!
• Čovek ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu.
• Smrt je prelazna bolest.
• Imaš sto godina, a lažeš!
• Šta to radiš, kume!

Pored Maratonaca i „Ko to tamo peva“ replike iz još jednog filma za koji je scenario pisao Dušan Kovačević, svakodnevno se citiraju u narodu, u pitanju je film “Balkanski špijun”.

Ljudi često nečije nedolično ponašanje ili jednostavno postojanje neke grupice ljudi prokomentarišu sa „Ovo su neki čobani, budale“, iako je kontekst ove replike sasvim drugačiji u filmu.

Najpoznatija replika iz ovog filma, koja i nema neku praktičnu upotrebu, ali se svakako često citira definitivno je “Soko zove Orla. Orao pao”.

„Varljivo leto 68“ takođe obiluje replikama pogodnim za svakodnevno citiranje. Ako neko pije previše alkohola vjerovatno ćete mu reći “Manje vina, manje vina”.

Jedna od čuvenih replika iz filma „Mi nismo anđeli“ je „Nikola! Nisam ti ja majka“.

Iz filma „Lepa sela lepo gore“ prikladna replika za ovaj tekst bila bi “A kako je kod vas u Švedskoj? Zima, a? Al’ standard”.

(Priredila: S.V; Foto: screenshot/YouTube/Centar film)

Većina savjeta o penzijama i penzionerskim danima je usmjerena na štednju – smanjenje troškova, povećanje prihoda… Rijetko se govori o tome na šta treba trošiti novac, kako u starosti ne biste zažalili.

GOBankingRates je razgovarao sa dva stručnjaka za finansijsko planiranje koji dobro poznaju ovaj sektor i razumiju se u penzije. Evo šta savjetuju penzionere.

Maks Ejveri, stručnjak za poslovni razvoj i rast kaže da je uvijek iznova slušao o tome kako penzioneri izražavaju kajanje – ne zbog novca koji nisu uštedjeli, već zbog stvari na koje bi voljeli da su potrošili više novca u svojim mlađim godinama.

Zdravlje je najveće bogatstvo

Ejveri zdravlje u penziji naziva „pravim bogatstvom“ i naišao je na mnoge inače dobrostojeće penzionere koji su nedovoljno ulagali da bi ostali zdravi.

– Pored rutinskih pregleda, ulaganje u preventivne stomatološke preglede i druge mjere usmjerene na zdravlje pokazale su se neprocjenjivim. Zanemarivanje zdravlja u ranijim godinama često dovodi do neočekivanih troškova zdravstvene zaštite u penziji – ističe on.

Prema Američkom društvu za starenje (ASA), vlasništvo nad kućom je jedna od najvećih razlika između penzionera koji napreduju i onih koji samo preživljavaju.

Svoja kućica, svoja slobodica

Dom može biti značajan izvor bogatstva koji dramatično smanjuje troškove stanovanja i koji stariji mogu koristiti i za dodatni prihod.

Iako posjedovanje kuće nosi stres i rizik, čak i stariji vlasnici kuća sa visokim nivoom hipotekarnog duga su mnogo finansijski sigurniji od onih koji su pod kirijom, ali samo ako su te kuće dobro održavane.

-Previdjeti manje popravke ili nadogradnje u ranijim godinama može dovesti do značajnih troškova kasnije. Dobro održavan dom ne samo da pruža udobnost, već može biti i unosna imovina na tržištu nekretnina koje se stalno mijenja – navode analitičari.

Pomoć odrasloj djeci

Mnogi roditelji, posebno oni koji sami grade svoje bogatstvo, odbijaju da finansijski pomognu svojoj odrasloj djeci, jer vjeruju da nikada neće rasti ako znaju da se uvijek mogu osloniti na svoje roditelje.

Iako ta filozofija nije potpuno bez argumenata, mnogi penzioneri zbog toga žale.

–To što su bili strogi ranije ili su odbili da pomognu djeci da na životnim prekretnicama, kao što su vjenčanje ili kupovina automobila ili kuće, stigne ih kasnije u vidu kajanja – navode u ASA.

Unucima, od bake, za fakultet

Ekonomista sa Harvarda i stručnjak za lične finansije Kejša Bler je međunarodna autorka bestselera „Holističko bogatstvo“.

I ona kaže da penzioneri često izražavaju žaljenje zbog određenih finansijskih odluka koje su doneli ranije u životu.

-Mnogi penzioneri žale što nisu finansijski podržali obrazovanje svojih unuka i tako pomgli i svojoj djeci – kaže Bler.

Žal za putovanjima

Uz to, stariji gledaju unazad i shvataju da su svoje živote proveli živeći da bi štedjeli, umjesto da štede da bi živjeli. Sav novac na svijetu ne može da otkupi priliku da iskusite stvari koje čine život vrijednim življenja.

–Mnogi penzioneri izražavaju žaljenje što nisu više ulagali u putovanja i iskustva u ranim fazama života – rekla je Kejša Bler.