Gledanje televizije je već decenijama jedna od omiljenih navika za odmor i opuštanje. Mnogi ga doživljavaju kao bezazlen način da „ugase mozak“ poslije napornog dana, ali sve više naučnih dokaza upozorava da taj vid pasivne zabave nosi i skrivene rizike. Naime, nova istraživanja pokazuju da dugo sjedenje ispred ekrana ne ugrožava samo fizičku kondiciju, već može da ostavi trajne posljedice i na zdravlje mozga.
Istraživači u Velikoj Britaniji su u periodu od četiri godine analizirali podatke više od 473.000 ljudi, starosti između 39 i 72 godine. Rezultati su bili zabrinjavajući: oni koji su gledali televiziju duže od četiri sata dnevno imali su 28 odsto veći rizik od razvoja demencije, 35 odsto veći rizik od depresije i 16 odsto veći rizik od Parkinsonove bolesti, u odnosu na ljude koji su ispred ekrana provodili manje od jednog sata dnevno.
Vježbajte umjesto gledanja televizije
S druge strane, umjereno korištenje računara van posla pokazalo je suprotan efekat – zaštitni. Učesnici koji su koristili računar od 30 do 60 minuta dnevno imali su niže rizike od demencije, Parkinsonove bolesti i depresije, u poređenju sa onima koji su računar koristili rjeđe. Još zanimljiviji je nalaz da je zamjena samo 30 minuta dnevnog „računarskog vremena“ vježbanjem dovela do smanjenog rizika od demencije i Parkinsonove bolesti.
Autori istraživanja smatraju da je ključ u samom sedentarnom načinu života. Dugi periodi sjedenja bez kretanja povezani su sa biomarkerima hronične upale, a upravo takve promjene mogu da pokrenu ili ubrzaju neuroinflamaciju i tako doprinesu neurodegeneraciji – procesu koji dovodi do bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove.
Ovu obimnu studiju predvodio je Hanžang Vu, doktor nauka sa Univerziteta tradicionalne medicine u Tianđinu u Kini, a rezultati su objavljeni u uglednom časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.
Ipak, istraživači ističu da njihovi nalazi imaju i određena ograničenja. Naime, podaci o tome koliko su učesnici gledali televiziju prikupljani su na osnovu samoizvještavanja, što može da bude podložno pristrasnosti i nepouzdanom sjećanju. Takođe, nije isključeno ni da su drugi faktori, koje studija nije obuhvatila, uticali na dobijene rezultate.
Televizija sama po sebi nije neprijatelj
Ona može da bude izvor informacija, zabave i opuštanja. Problem nastaje kada pasivno sjedenje ispred ekrana postane svakodnevna višesatna navika. Umjesto nekoliko uzastopnih epizoda serije, stručnjaci savjetuju da se vrijeme provedeno uz televizor svjesno ograniči i kombinuje sa drugim aktivnostima: šetnjom, vježbanjem, čitanjem ili društvenim kontaktima, pogotovo u kasnijim godinama.
U krajnjoj liniji, ključ je u ravnoteži. Ukoliko televizija postane samo jedan od mnogih načina opuštanja, a ne dominantna aktivnost, njeno mjesto u našem životu može biti i zdravo i korisno.
(Izvor vijesti: Politika/Magazin)
