Kina odobrila implantat za mozak koji vraća pokretljivost

Minijaturni modul veličine novčića se postavlja u mozak pacijenta, koji snima električnu aktivnost mozga.

Kineska državna uprava za medicinske proizvode odobrila je sistem za djelimičnu obnovu motoričke funkcije šake zasnovan na neuro-računarskom interfejsu. Uređaj, koji se implantira u mozak i povezuje s pneumatskom rukavicom, prvo je takvo rješenje na svijetu koje je prešlo iz laboratorijskog testiranja u komercijalnu kliničku primjenu.

Sistem, koji je razvila kompanija Borui Kang Medical Technology sa sjedištem u Šangaju, namijenjen je pacijentima s kvadriplegijom uzrokovanom povredama vratne kičmene moždine.

Omogućava pacijentima da povrate sposobnost hvatanja predmeta putem rukavice povezane s moždanim implantatom.

Kako funkcioniše

U mozak pacijenta se implantira sićušni modul veličine novčića koji bilježi električnu aktivnost mozga. Neuralni signali se pretvaraju u komande za vanjski uređaj – pneumatsku rukavicu koja koristi komprimirani zrak za savijanje i ispružanje prstiju.

Implantat se postavlja izvan dura mater, što smanjuje rizik od oštećenja moždanog tkiva. Kompanija je saopštila da je do sada izvela 36 uspješnih operacija implantacije sistema.

Klinička ispitivanja su pokazala značajno poboljšanje u sposobnosti pacijenata da hvataju predmete i izvode osnovne pokrete rukama, poput podizanja čaše vode do usta.

Uslovi za pacijente

Uređaj je namijenjen pacijentima između 18 i 60 godina s povredom kičmene moždine dijagnosticiranom najmanje godinu dana ranije. Kandidati moraju biti u stabilnom stanju najmanje šest mjeseci prije tretmana. Moraju biti nesposobni hvatati predmete rukama, ali sa zadržanom određenom pokretljivošću nadlaktica.

Prema navodima kineskog regulatora, rezultati testiranja pokazuju da tehnologija značajno poboljšava kvalitet života pacijenata, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Istraživanje: Mozak može da zadrži svijest satima nakon smrti

Mozak nakon smrti može da zadrži određeni stepen svijesti satima nakon što ljekari proglase pacijenta mrtvim. Pokazali su to podaci izneseni na naučnoj konferenciji održanoj u američkoj državi Arizona, prenosi danas Tajms.

Nakon proučavanja iskustava bliske smrti onih koji su se oporavili nakon srčanog zastoja, jedna od učesnica konferencije pozvala je na ponovnu procjenu „reverzibilnosti smrti“. Poručuje da bi ljekari trebalo duže vrijeme da nastave s pokušajima reanimacije pacijenata, prenosi Tanjug.

Ona je takođe napomenula da bolnice treba da „ponovo procijene svoje napore tokom reanimacije“ i tačku u kojoj počinju s uzimanjem organa za doniranje.

Kako se navodi, smrt se definiše kao nepovratan prekid cirkulatorne i moždane funkcije. Ali, tačan trenutak u kojem se to dešava može biti teže odrediti nego što se ranije mislilo.

Studentkinja na Državnom univerzitetu Arizone Ana Fauler rekla je da prelaz između života i smrti možda nije iznenadno isključivanje svijesti. Ona kaže da je to možda “postepeni proces” koji nauka može sve više „ne samo da odlaže već i da direktno osporava“.

Biološke funkcije ne prestaju naglo

Na sastanku Američkog udruženja za unapređenje nauke u Finiksu, ona je istakla da novi dokazi ukazuju na to da biološke i neuronske funkcije ne prestaju naglo.

Umjesto toga, one opadaju u trajanju od više minuta do sati, što sugeriše da se smrt odvija kao proces, a ne kao trenutni događaj.

“Studije srčanog zastoja pokazuju da se do 20 procenata preživjelih sjeća svjesnih iskustava tokom perioda odsutne kortikalne aktivnosti. Neki prijavljuju i provjerljive percepcije”, ukazala je Fauler.

Ona je analizirala desetine studija i akademskih publikacija, uključujući i one o „neuroelektričnoj aktivnosti na pragu smrti“.

Možda vas interesuje i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Studija iz 2019. godine otkrila je da je „mozak sposoban da emituje električne signale mnogo minuta nakon smrti, ili čak satima ako je sačuvan“, navodi Tajms.

“Mnogim ljudima koji umru u bolnici vjerovatno posljednja stvar koju čuju je ljekar koji izgovara “vrijeme smrti. Ostaju svjesni duže nego što se očekivalo”, rekao je Sem Parnija, direktor istraživanja intenzivne njege.

Studija iz 2023. godine u časopisu „Resuscitation“ otkrila je da se svijest, budnost i kognitivni procesi mogu javiti tokom srčanog zastoja i do sat vremena dok se izvodi KPR.

Postoje faze smrti

“Imate rak trećeg stadijuma, rak drugog stadijuma. Pa, postoje i faze smrti“, navela je ona.

Prema riječima Faulerove, potrebna su dalja istraživanja kako bi se procijenilo najbolje vrijeme za početak uzimanja organa od donora nakon njihove smrti.

Ona je primijetila da razumijevanje biološkog vremena smrti može pomoći da se odluke donose s tačnošću i etičkom jasnoćom.

“Istraživanja su pokazala da se mozak ne gasi odmah kada srce prestane da kuca. Kratki naleti organizovane moždane aktivnosti, često nazvani svjesnost, mogu se javiti nakon srčanog zastoja. Neki pacijenti koji su oživljeni prijavljuju svjesna iskustva tokom ovog perioda. Oni se smatraju ljudima koji su imali iskustva bliske smrti, ili sjećanja na iskustva smrti“, zaključila je Fauler.

 

Podijeli tekst sa drugima na: