Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Jaz između broja radnika i penzionera u Republici Srpskoj postao je opasno tanak, a ekonomski pokazatelji šalju ozbiljno upozorenje.

Mjesečni prihodi od doprinosa više ni blizu ne mogu da pokriju isplatu penzija, zbog čega se razlika mora nadomještati iz budžeta.
Jedan radnik jedva izdržava jednog penzionera

Najnoviji podaci koje je objavio Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO) pokazuju da je u junu evidentirano 337.484 osiguranika i 295.678 korisnika prava.

Razlika iznosi svega 41.806 ljudi, što znači da takozvana stopa zavisnosti konstantno pada.

“Stopa zavisnosti u junu ove godine je 1,14 osiguranika na jednog penzionera. 2022. godina bila je 1,18 prema 1, 2023. 1,19 prema 1, 2024. godina 1,17 prema 1, a prošle godine 1,15 prema 1”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Treba naglasiti da broj osiguranika nije isti kao broj radnika. Recimo, jedan radnik može biti osiguran po više osnova. Najbolji primjer su političari. Oni rijetko primaju jednu platu. Većina njih su članovi upravnih i nadzornih odbora. Dakle jedna osoba može biti uplatilac doprinosa po više osnova.

Mjesečni minus od skoro 28 miliona KM

Direktna posljedica ovako nepovoljnog odnosa jasno se vidi u finansijskom bilansu za samo jedan mjesec:

Prihodi od doprinosa (jun): 152.768.359,48 KM
Bruto iznos za penzije (jun): 180.483.815,46 KM
Nedostajuća sredstva: 27.715.455,98 KM

Zoran Pavlović: Sistem ne može izdržati minimalce i koverte

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je ovakav model dugoročno neodrživ, podsjećajući da je nekadašnji sistem funkcionisao na odnosu gdje su tri zaposlena sa pristojnim platama izdržavala jednog penzionera, prenosti BL portal.

“Problem je što mi imamo više od 30 odsto onih koji plaćaju minimalne doprinose. To ne može da izdrži penzioni fond”. ocjenjuje Zoran Pavlović.

Možda vas interesuje i ovo:

Trivić: Kritičan nesrazmjer između zaposlenih i penzionera

Pavlović dodaje da dio radnika i dalje dio plate prima “na ruke”, čime Fond ostaje uskraćen za realan novac, dok značajan broj javnih preduzeća uopšte ne izmiruje redovno svoje obaveze.

Penzije se primaju i duže od 30 godina

Dodatno opterećenje predstavlja i činjenica da se dužina korištenja penzijskih prava znatno produžila. Iz Fonda PIO navode sljedeće podatke o dugogodišnjim korisnicima:

Više od 20 godina penziju prima: 55.667 korisnika
Više od 25 godina penziju prima: 31.922 korisnika
Više od 30 godina penziju prima: 16.032 korisnika

Uz nepovoljne demografske trendove i sve manje mladih u obrazovnom sistemu, procjene za narednu deceniju su prilično mračne.

“Šta možemo očekivati za deset godina, totalni kolaps ako se ovako nastavi, a već je sada problematično”, zaključuje Pavlović, a piše BL portal.

Podijeli tekst sa drugima na: