Ventilator ne snižava temperaturu zraka u prostoriji. On samo tjera zrak preko kože, pa se znoj brže isparava i čovjeku se čini hladnije. Vlažna plahta obješena ispred otvorenog prozora radi drugačije, jer zaista hladi zrak koji ulazi. Ali radi samo kada je vanjski zrak suh.
Prvo treba razjasniti razliku, jer se ventilator i hlađenje često miješaju.
Ako u praznu sobu uključite ventilator i ostavite ga da radi sat vremena, temperatura u toj sobi neće pasti. Naprotiv, blago će porasti, jer i sam motor proizvodi toplotu.
Ventilator djeluje samo na čovjeka, ne na prostoriju. Zbog toga ga nema smisla ostavljati upaljenim u sobi u kojoj niko nije.
Voda koja odnosi toplotu sa sobom
Mokra plahta radi po drugom principu, i vrijedi ga objasniti.
Da bi voda iz tečnog stanja prešla u paru, treba joj energija. Tu energiju uzima iz okoline, dakle iz zraka koji je okružuje.
Kada zrak prolazi kroz vlažnu tkaninu, dio vode ispari, a toplota potrebna za to isparavanje odlazi iz tog zraka. Zrak koji izađe s druge strane hladniji je nego onaj koji je ušao.
To je isti razlog zbog kojeg vam je hladno kada mokri izađete iz vode, čak i po vrućem danu.
Zašto radi samo kad je vazduh suh
Ovdje je uslov zbog kojeg trik kod nas ponekad ne pomogne.
Vazduh može primiti ograničenu količinu vlage. Kada je već zasićen, voda nema kuda ispariti.
Ako je vani sparno, dakle vlažno i toplo, plahta neće ohladiti gotovo ništa, a vlagu u sobi će još povećati. Rezultat je da bude neugodnije nego prije.
Ako je vani suho, kakav je vazduh u kontinentalnim krajevima za vrijeme suhih vrućina, razlika se osjeti.
Zato ovaj postupak dolazi iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, gdje je zrak suh. U primorju, gdje je vlaga visoka, ima znatno manji učinak.
Kako se radi
Postupak je jednostavan, ali detalji mijenjaju rezultat.
Plahta ili veliki ručnik se navlaži i dobro iscijedi. Ne smije kapati, jer previše vode znači previše vlage u prostoriji.
Objesi se ispred otvorenog prozora, tako da zrak koji ulazi mora proći kroz nju.
Na suprotnoj strani sobe otvori se prozor ili vrata, da bi se stvorio prolaz. Vazduh mora imati kuda ući i kuda izaći, inače nema strujanja, a bez strujanja nema ni hlađenja.
Najbolje djeluje uveče, noću i rano ujutro, kada je vanjski zrak hladniji od onog u sobi. U podne nema smisla, jer bi se u sobu uvlačio topao zrak.
Šta ne treba raditi
Nekoliko stvari kvari učinak ili pravi novi problem.
Plahtu ne treba stalno kvasiti i držati mokrom danima. Trajno povišena vlaga u zatvorenoj prostoriji pogoduje razvoju buđi, posebno u uglovima i iza namještaja.
Nakon korištenja prostoriju treba kratko i snažno provjetriti, da vlaga izađe.
Ne treba očekivati efekat klime. Razlika je od jednog do nekoliko stepeni, ovisno o vlažnosti i strujanju, i traje dok tkanina ne presuši.
I još jedna sitnica koja pomaže više nego što se očekuje: prije nego se uopšte krene s plahtom, treba zatvoriti roletne i zavjese na prozorima okrenutim prema jugu i zapadu, i to danju. Najveći dio toplote ulazi kroz staklo, a zaustaviti je izvana lakše je nego hladiti je poslije.
Ako u kući ima starijih osoba, male djece ili hroničnih bolesnika, ovakvi postupci nisu zamjena za hlađenje. Kod dužih toplotnih talasa vrijedi potražiti prostor s klimom, makar na nekoliko sati dnevno, piše N1.
