Životni i radni vijek se produžio i to se može vidjeti na svakom koraku. Međutim, mnogi stariji ljudi se žale kako se suočavaju s marginalizacijom i kako su „otpisani” i potisnuti u drugi plan. I o tome se govorilo na nedavno završenom Kopaonik biznis forumu.
“Nakon šezdesete godine života, tih „dvadeset godina ekstra”, svaka osoba može između ostalog da iskoristi za volonterski rad ili čuvanje djece”, izjavio je dr Fabio Skano, šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Srbiji.
Zdravo starenje ključ prosperitetnog društva
On je predavanje posvetio značaju i ulozi starije populacije za ekonomiju.
Skano, koji je i specijalni izaslanik Regionalnog direktora za Zapadni Balkan, naglasio je da upravo zato treba razbiti mitove o starenju, i dodao da je zdravo starenje ključ održivih javnih finansija i prosperitetnijeg društva. Prema njegovim riječima, iz tog razloga zdravo starenje nije samo stvar za zdravstveni sektor.
“Stariji ljudi su esencija za otpornije, uspješnije društvo. Zdravo starenje važno je ne samo za pojedinca, njihove porodice i zajednicu, već i za rast BDP-a, zbog čega je potrebno da vlade donesu politike koje će promovisati zdravo starenje”, naveo je Skano, a prenio Tanjug.
Možda vas interesuje i ovo:
S druge strane, direktorica Unicefa u Srbiji, Dejana Kostadinova izdvojila je značaj ulaganja u djecu: svaki dolar uložen u djecu donosi povrat od približno deset dolara tokom života.
“Radna snaga vaše budućnosti su današnja djeca. Znamo da se ljudski kapital ne pojavljuje tek sa 24 godine. On se gradi od samog početka, jer dobra ishrana utiče na razvoj djeteta. Rano obrazovanje utiče na pismenost. Pismenost utiče na zapošljivost, a zapošljavanje utiče na produktivnost”, podsjetila je Kostadinova.
Taj važan krug, naglasila je, ne smije da se prekida.
